Connect with us

Svijet

Njemačka će se suočiti sa recesijom i inflacijom

Njemački Institut za ekonomska istraživanja IFO očekuje da će se Njemačka suočiti sa recesijom i inflacijom i smanjio je svoju prognozu ekonomskog rasta te zemlje, tako da za ovu godinu predviđa rast od samo 1,6 odsto.

IFO u narednoj godini predviđa smanjenje privrednog rasta za 0,3 odsto, prenosi Tanjug.

Ulazimo u zimsku recesiju, kaže šef odjeljenja za prognoze u IFO Timo Folmershauzer, saopštio je IFO.

Očekuje se da će inflacija ove godine u prosjeku iznositi 8,1 odsto, a sljedeće 9,3 odsto.

– Smanjenje isporuke gasa iz Rusije tokom ljeta i usljed toga drastično povećanje cijena prave pustoš kada je riječ o ekonomskom oporavku nakon korona virusa. Ne očekujemo povratak u normalu do 2024. godine, sa rastom od 1,8 odsto i inflacijom od 2,5 odsto – rekao je on.

U poređenju sa junom, IFO je značajno snizio prognozu rasta za 2023. za 4,0 procentnih poena i naglo povećao prognozu inflacije za 6,0 procentnih poena.

– Ovo su neobično velike promjene u tako kratkom vremenskom period – dodao je Folmershauser.

Kako je navedeno, snabdjevači energentima će značajno prilagođavati cijene električne energije i gasa u svjetlu visokih troškova nabavke, a posebno početkom 2023. godine.

To će povećati stopu inflacije na oko 11 odsto u prvom kvartalu.

Kao rezultat toga, realni prihodi domaćinstava će naglo pasti, a primetno i kupovna moć.

Treći vladin paket pomoći vjerovatno će donekle usporiti ovo opadanje, ali neće moći da ga nadoknadi, navode iz IFO-a.

– Gubitak kupovne moći mjeren padom realnih plata po glavi stanovnika, ove i sljedeće godine za oko tri procenta, veći je nego u bilo kom trenutku otkada je sadašnji sistem nacionalnih računa uveden 1970. godine – dodaje Folmershauzer.

Takođe, očekuje se da će porast cijena postepeno slabiti tokom ostatka naredne godine.

Institut IFO pretpostavlja da će zimi biti dovoljno gasa i da bi cijene energije zbog toga trebalo da prestanu da rastu. Ponovo bi trebalo da počnu da padaju najkasnije od proljeća 2023. godine.

U Institutu IFO ne očekuju ozbiljne efekte na tržište rada. Navode da će se porast zaposlenosti samo privremeno usporiti.

Porast nezaposlenosti za 50.000 u narednoj godini uglavnom je posljedica porasta broja nezaposlenih građana Ukrajine ovog ljeta, koji će se tek postepeno integrisati na tržište rada,

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno