Connect with us

Svijet

Njemačka će se suočiti sa recesijom i inflacijom

Njemački Institut za ekonomska istraživanja IFO očekuje da će se Njemačka suočiti sa recesijom i inflacijom i smanjio je svoju prognozu ekonomskog rasta te zemlje, tako da za ovu godinu predviđa rast od samo 1,6 odsto.

IFO u narednoj godini predviđa smanjenje privrednog rasta za 0,3 odsto, prenosi Tanjug.

Ulazimo u zimsku recesiju, kaže šef odjeljenja za prognoze u IFO Timo Folmershauzer, saopštio je IFO.

Očekuje se da će inflacija ove godine u prosjeku iznositi 8,1 odsto, a sljedeće 9,3 odsto.

– Smanjenje isporuke gasa iz Rusije tokom ljeta i usljed toga drastično povećanje cijena prave pustoš kada je riječ o ekonomskom oporavku nakon korona virusa. Ne očekujemo povratak u normalu do 2024. godine, sa rastom od 1,8 odsto i inflacijom od 2,5 odsto – rekao je on.

U poređenju sa junom, IFO je značajno snizio prognozu rasta za 2023. za 4,0 procentnih poena i naglo povećao prognozu inflacije za 6,0 procentnih poena.

– Ovo su neobično velike promjene u tako kratkom vremenskom period – dodao je Folmershauser.

Kako je navedeno, snabdjevači energentima će značajno prilagođavati cijene električne energije i gasa u svjetlu visokih troškova nabavke, a posebno početkom 2023. godine.

To će povećati stopu inflacije na oko 11 odsto u prvom kvartalu.

Kao rezultat toga, realni prihodi domaćinstava će naglo pasti, a primetno i kupovna moć.

Treći vladin paket pomoći vjerovatno će donekle usporiti ovo opadanje, ali neće moći da ga nadoknadi, navode iz IFO-a.

– Gubitak kupovne moći mjeren padom realnih plata po glavi stanovnika, ove i sljedeće godine za oko tri procenta, veći je nego u bilo kom trenutku otkada je sadašnji sistem nacionalnih računa uveden 1970. godine – dodaje Folmershauzer.

Takođe, očekuje se da će porast cijena postepeno slabiti tokom ostatka naredne godine.

Institut IFO pretpostavlja da će zimi biti dovoljno gasa i da bi cijene energije zbog toga trebalo da prestanu da rastu. Ponovo bi trebalo da počnu da padaju najkasnije od proljeća 2023. godine.

U Institutu IFO ne očekuju ozbiljne efekte na tržište rada. Navode da će se porast zaposlenosti samo privremeno usporiti.

Porast nezaposlenosti za 50.000 u narednoj godini uglavnom je posljedica porasta broja nezaposlenih građana Ukrajine ovog ljeta, koji će se tek postepeno integrisati na tržište rada,

Related Topics:

Svijet

LOŠA VIJEST ZA PUTNIKE! Avio-kompanije dižu cijene letova

Rast cijena mlaznog goriva, koji je u posljednjim nedjeljama skočio sa oko 85–90 na 150–200 dolara po barelu, primorao je veliki broj avio-kompanija širom svijeta da podižu cijene karata, uvode dodatne takse i revidiraju poslovne prognoze, prenio je Rojters.

Među najpogođenijima su Er Frans, koja planira poskupljenje dugolinijskih karata, Delta erlajns, koja smanjuje kapacitete i povećava naknade za prtljag, kao i Junajted erlajns, koji smanjuje neprofitabilne letove i povećava takse za prtljag.

Er Indija uvodi novu strukturu doplata za gorivo, dok Er Nju Zeland smanjuje broj letova i suspenduje godišnje prognoze zarade. Lufthanza i njen partner Turkiš erlajns (San Ekspres) uvode dodatne takse na evropskim rutama, dok Britiš ervejz (IAG) za sada odlaže poskupljenja.

U Aziji, Kataj Pacifik, IndiGo i Čajna Istern erlajns uvode doplate za gorivo ili povećavaju postojeće, dok SAS i Izi džet upozoravaju na dalji rast cijena karata i moguće dodatne rezove u mreži letova.

Avio-kompanije širom svijeta upozoravaju da bi dugotrajan rast cijena goriva mogao dodatno da smanji profitabilnost i ubrza nova poskupljenja avionskih karata.

Nastavi čitati

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Aktuelno