Connect with us

Svijet

“Njemačka očajnički traži radnike”

Bilo da se radi o industriji, bolnicama ili zanatu, manjak radne snage je sve veći problem u Njemačkoj, piše Dojče vele i ocjenjuje da priliv radnika iz inostranstva ne funkcioniše kao što se zamišljalo.

– Imao bih sto za Vas, ali nažalost nema ko da Vam kuva – rekao je vlasnik jednog restorana u telefonskom razgovoru, navodi njemački medij uz opasku da nije riječ o šali, jer u cijeloj Njemačkoj nema dovoljno kuvara, kuvarskih pomoćnika i konobara.

Radna snaga, dodaje dalje, nije problem samo u ugostiteljstvu.

– Vozovi se ukidaju, jer nema dovoljno mašinovođa. Na aerodromima se gomilaju koferi, jer nema ko da ih pretovara. Na bezbjednosnim kontrolama ljudi gube živce, jer zbog predugih redova ne stižu do svojih aviona. Obdaništa povlače svoje potvrde o prijemu djece, jer nema dovoljno vaspitača – konstatuje Dojče vele.

U anketi njemačke Industrijske i trgovinske komore, koja zastupa interese više miliona preduzeća, 56 odsto firmi se žali da nema dovoljno radnika i smatra da je to jedna od najvećih opasnosti za njihovo poslovanje.

Njemačka agencija za rad bilježi nedostatak radne snage u 148 profesija, a još 122 zanimanja su pod posebnom prismotrom. U prosjeku prođe osam mjeseci dok neki starački dom ne nađe njegovatelja. Građevinske firme prosječno čekaju pola godine dok ne nađu radnike. Širom zemlje su raspisani konkursi za više od 1,7 miliona slobodnih radnih mjesta, navodi Dojče vele.

– Prije pet do deset godina smo se oglašavali samo u reklamama, da bismo prodali naše usluge. Danas plaćamo oglase u medijima svih vrsta da bismo našli radnike – žali se Markus Vinter, direktor firme IDS u Baden-Virtembergu koja iznajmljuje radnike svih profila. Firma ima oko 750 zaposlenih i potrebno joj je osoblje u više od 20 zanimanja, od bravara do molera, od vozača viljuškara do vozača kombija za isporuku pića.

Manjak radne snage nije iskrsao iznenada.

– Sada smo u relativno dramatičnoj situaciji koju smo već odavno predvidjeli – kaže Herbert Briker, profesor na Institutu za tržište rada i izučavanje zanimanja u Nirnbergu. Prema njegovim zapažanjima, sada se jasno primjećuju demografske promjene.

Njemačka godišnje izgubi oko 350.000 pripadnika radno sposobne generacije. Pri tome će demografski jake generacije tek za nekoliko godina otići u penziju. Stručnjaci poput Brikera računaju da će do 2035. godine na tržištu rada vladati manjak od sedam miliona radnika.

To je ogromna rupa. Da bi se ona popunila, potrebno je da u Njemačku dolazi, i u njoj ostane, oko 400.000 doseljenika godišnje. Dojče vele predočava da se misli na doseljenike iz zemalja van Evropske unije. Stručnjaci sa akademskim obrazovanjem od 2012. mogu da dolaze u Njemačku zahvaljujući takozvanoj “plavoj karti EU”.

U tekstu se napominje da je 2020. na snagu stupio i Zakon o doseljavanju stručne radne snage (FEG) kojim nisu obuhvaćeni samo akademski obrazovani imigranti. Ali, on ne djeluje kao što se očekivalo.

Herbert Briker govori o razočaranju i podsjeća da je 2020. u Njemačku došlo 30.000 radnika iz inostranstva, ali da je tada zemlju i napustilo 20.000 radnika.

Njemačka vlada sada hoće da reformiše zakon tako da se tržište rada otvori i za radnike koji nemaju potrebnu diplomu ili svjedočanstvo – njima bi trebalo pružiti mogućnost da to dobiju u firmama koje ih prihvate.

Njemačka je ranije mnogo polagala na “jednaku vrijednost” diploma. To vrijeme je prošlo – sada će prilikom zapošljavanja firme slobodno procjenjivati da li je neko podesan ili ne, a diploma će biti u drugom planu.

Stvari će se u praksi, međutim, i dalje odvijati uz velike teškoće. Čak i sa radnim ugovorom u džepu, i dalje je teško dobiti termin za vađenje vize u njemačkoj ambasadi, kaže advokatica Betina Ofer, koja savjetuje preduzeća koja hoće da zaposle radnike iz inostranstva, i dodaje da provjera zahtjeva traje mjesecima.

– Vlasti stalno gaje sumnje da moji poslodavci hoće nekako da prošvercuju strance u Njemačku i neće da shvate da poslodavci traže radnu snagu. Јoš uvijek je potrebno boriti se protiv takvog stava i potrebna nam je promjena paradigme. Svaki radnik koji nam dođe je dobitak za našu zemlju – zaključuje Betina Ofer.

Svijet

Parlament odlučio da postoje samo dva pola! “TO JE MRAČAN DAN ZA SLOVAČKU”

Slovački parlament u petak je usvojio ustavni amandman kojim je utvrđeno da postoje samo dva pola – muški i ženski. Istim izmjenama ograničeno je i pravo usvajanja isključivo na heteroseksualne bračne parove, dok je surogat majčinstvo u potpunosti zabranjeno.

Nekoliko organizacija za ljudska prava, među kojima su Amnesty International i Venecijanska komisija, izrazilo je zabrinutost ovim potezom, naročito zbog člana koji propisuje da nacionalno zakonodavstvo Slovačke ima prednost nad pravom Evropske unije u „kulturnim i etičkim pitanjima“.

– U ključnim pitanjima temeljnih vrijednosti nacionalno pravo mora imati primat i prioritet nad međunarodnim sporazumima na koje je Slovačka obavezna. To je zdrav razum – izjavio je premijer Slovačke Robert Fico na konferenciji za medije.

Amnesty International je u svom saopštenju naveo da je riječ o „mračnom danu za Slovačku“.

Kontroverzni amandman, koji stupa na snagu u novembru, usvojen je tijesnom većinom glasova. Vladina koalicija, kojoj je u početku nedostajala podrška, obezbijedila je 13 glasova opozicionih konzervativnih hrišćanskih demokrata i konzervativno-populističkog pokreta Slovensko.

Pravni stručnjaci u Slovačkoj smatraju da ovakav ustavni amandman, kojim se propisuje primat nacionalnog ustava nad pravom EU, predstavlja direktan izazov Evropskoj uniji i da će dovesti do pravnih sporova i potencijalnih sankcija.

Neki analitičari tvrde da je ovaj potez samo Ficova taktika da skrene pažnju sa pada rejtinga u anketama i nepopularnih ekonomskih mjera.

– Slovački ustav postao je žrtva plana Roberta Fica da oslabi opoziciju i skrene pažnju sa stvarnih problema društva, kao i mjera štednje koje je morao da sprovede – izjavila je za BBC Beata Balagova, glavna urednica slovačkog lista SME.

– Fico se zapravo ne brine ni za rodna pitanja, ni za zabranu surogat majčinstva, pa čak ni za usvajanja od strane LGBTQ osoba – dodala je.

Ficova stranka Smer – socijaldemokratija toliko se udaljila od progresivnih vrijednosti koje zastupa evropski lijevi centar da će biti formalno isključena iz Partije evropskih socijalista (PES) na konferenciji sljedećeg mjeseca. Smer je suspendovan još 2023. godine nakon što je formirao koaliciju sa krajnje desnom Slovačkom nacionalnom strankom.

Nastavi čitati

Svijet

I MAKRON SE PRIDRUŽIO MERCU “Evropa je u sukobu sa Rusijom”

Evropa se nalazi u konfrontaciji sa Rusijom, izjavio je predsednik Francuske Emanuel Makron.

„U svakom slučaju, u konfrontaciji smo sa Rusijom“, rekao je Makron po dolasku na neformalni samit EU u Kopenhagenu.

Makron je neosnovano optužio Rusiju za miješanje u izbore u Evropi, sajber-napade i nedavno narušavanje vazdušnog prostora nekoliko zemalja. Sve ove optužbe Moskva je više puta negirala. O zamrznutoj ruskoj imovini

Komentarišući zamrznutu rusku imovinu, francuski lider složio se sa belgijskim premijerom Bartom de Veverom da je korišćenje ruske imovine na način koji EU hoće da uradi – neprihvatljivo.

Makron je podsjetio da je De Vever kritikovao inicijativu Evropske komisije da se zamrznuta ruska sredstva direktno koriste za pružanje kredita Ukrajini, a ne prihodi od njih. Francuski predsjednik takođe je kritikovao predlog njemačkog kancelara Fridriha Merca da se Ukrajini obezbijedi beskamatni zajam od skoro 140 milijardi evra koristeći rusku suverenu imovinu zamrznutu u zemljama Evropske unije.

– Kada se imovina zamrzava, mora se poštovati međunarodno pravo – istakao je on.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je 10. septembra da EK ne namjerava da konfiskuje zamrznutu rusku imovinu, već da će je koristiti za izdavanje kredita Ukrajini. Veći deo ruske suverene imovine zamrznute u Evropi – nešto više od 200 milijardi evra – blokirana je na platformi Јuroklir u Belgiji.

Depozitar se više puta protivio njihovoj eksproprijaciji, upozoravajući da bi to moglo dovesti do toga da Rusija zaplijeni evropsku ili belgijsku imovinu drugde u svijetu putem sudskih postupaka. Merc je ranije u članku u britanskom listu “Fajnenšel tajms“ napisao da Berlin podržava izdavanje kredita Ukrajini koristeći rusku imovinu.

Nastavi čitati

Svijet

NASA IMA AMBICIOZAN PLAN: Do 2035. godine biće izgrađeno pravo selo na Mjesecu

NASA ima ambiciozan plan, do 2035. godine biće izgrađeno pravo selo na Mjesecu, a ne samo privremena baza. Ovu izjavu dao je sam Šon Dafi, administrator NASA-e, tokom panela na Međunarodnom aeronautičkom kongresu (IAC) u Sidneju.

“Ne radi se samo o postavljanju ljudskog prisustva na Mjesecu. Radi se o vremenskom i trajnom naselju – selu”, rekao je Dafi, ističući da američka svemirska agencija cilja na održiv život u svemiru.

Prvi koraci: Artemis II i III

Već u februaru naredne godine, NASA planira lansiranje Artemis II misije, koja će četiri astronauta odvesti na prvi let oko Mjeseca u posljednjih više od 50 godina. Ova misija neće sletjeti na površinu Mjeseca, ali će testirati raketu Space Launch System i svemirski brod Orion, pripremajući put za buduća sletanja.

Prava proba dolazi 2027. godine sa misijom Artemis III, kada će dva astronauta sletjeti na jug Mjeseca i provesti tamo oko sedam dana. Prikupljeni podaci o geologiji i uslovima na Mjesecu biće ključni za gradnju trajnog naselja.

Selo na Mjesecu – Nuklearni reaktor i 3D štampanje

Jedan od ključnih elemenata budućeg sela na Mjesecu biće nuklearni reaktor, težine do 15 tona, koji bi proizvodio dovoljno energije (100 kWe) da napaja lunarnu bazu tokom 14-dnevne noći kada solarni paneli ne funkcionišu.

NASA takođe istražuje materijale za konstrukciju sela – eksperimenti na ISS-u pokazuju da se lunarno tlo može koristiti za pravljenje cementa, što bi omogućilo 3D štampanje objekata direktno na Mjesecu, prenosi “KosmičkiGlasnik”.

Pogled prema Marsu

Iako je Mjesec trenutno prioritet, Dafi je otvoreno govorio i o Marsu:

“U narednoj deceniji, NASA će napraviti ogroman napredak u misiji ka Marsu i bićemo na pragu postavljanja ljudskih stopala na crvenu planetu.”

No, takve misije su, za sada, i dalje predaleko…

Nastavi čitati

Aktuelno