Connect with us

Svijet

Tajanstveni oblici života naseljavaju vulkanske pećine na Havajima

Na ostrvu Havaji, naučnici su nedavno pronašli čudesnu zbirku do sada nepoznatih mikroba koji uspijevaju u geotermalnim pećinama, na stalaktitima od lave i u vulkanskim otvorima.

Mikrobi su najmanji poznati živi organizmi na Zemlji i mogu se naći skoro svuda, čak i u hladnim vulkanskim pećinama koje više liče na marsovske predjele.

Ove podzemne strukture na Havajima nastale su prije 65 i 800 godina i u njih dopire malo ili nimalo sunčeve svjetlosti. U njima se mogu naći i toksični minerali i gasove. Ipak, havajske pećine od lave su prepune naslaga mikroba.

Uzorci ovih naslaga, uzeti između 2006. i 2009, a zatim ponovo između 2017. i 2019. godine, otkrivaju još više jedinstvenih oblika života nego što se očekivalo. Kada su istraživači sekvencirali 70 uzoraka za jedan gen RNK, koji se obično koristi za identifikaciju mikrobne raznolikosti, nisu mogli da uporede nijedan rezultat sa poznatim rodovima ili vrstama, barem ne sa visokom pouzdanošću.

“Ovo ukazuje da su u pećinama nastali nedovoljno istraženi različiti ekosistemi”, pišu autori studije, prenosi Sajens alert.

Za nauku potpuno nepoznate vrste

Mikrobi, poslije biljaka, čine većinu biomase naše planete i skoro svu biomasu u dubokoj Zemljinoj površini. Ipak, pošto su ovi organizmi tako sićušni i žive u tako ekstremnim okruženjima, naučnici su ih godinama previđali.

Posljednjih godina, naučnici su se više posvetili proučavanju pećinskih mikroba jer opstaju u sredinama koje su veoma slične onima na Marsu. Ali još je dug put do toga.

Nedavne procjene upućuju da je 99,99 odsto svih vrsta mikroba ostalo nepoznato, što je dovelo do toga da ih pojedini naučnici nazivaju “tamnom materijom”.

Novo istraživanje sa Havaja potvrđuje tezu koliko su ovi oblici života nejasni nauci.

Čudni oblici života

Raznovrsnost mikroba među lokacijama bila je ogromna. U otvorima koji su stari između 500 i 800 godina nađene su mnogo raznovrsnije populacije mikroba nego na geotermički aktivnim mjestima ili na onima koja su nastala prije manje od 400 godina.

Dok su ove starije lokacije bile raznovrsnije, mlađe i aktivnije lokacije uzoraka imale su složenije interakcije mikroba, vjerovatno zbog manje raznolikosti. Čini se kako mikrobi moraju da sarađuju međusobno kako bi opstali.

Istraživači pretpostavljaju da je potrebno neko vrijeme da mikrobi kolonizuju vulkanske bazalte, a kako se okruženje oko njih mijenja, mijenja se i struktura njihove zajednice. U hladnijim pećinama, na primjer, proteobakterije i aktinobakterije su zastupljenije.

“Ovo nas dovodi do pitanja, da li ekstremno okruženje pomaže u stvaranju interaktivnijih mikrobnih zajednica, sa mikroorganizmima koji više zavise jedni od drugih”, pita se mikrobiolog Rebeka Preskot sa Univerziteta Havaji u Manoi.

“I ako jeste, šta je to u ekstremnim okruženjima što doprinosi da se ovo dogodi?”

U mlađim pećinama od lave, mikrobi su težili da budu udaljeniji. Ovo sugeriše da je konkurencija jača sila u oštrijim okruženjima, i da ona smanjuje šanse da blisko srodne vrste žive jedna pored druge.

Oštra konkurencija u borbi za opstanak

Nekoliko klasa bakterija, kao što su hlorofleksi (Chloroflexia) i acidobakterije (Acidobacteria), postojale su na skoro svim mjestima, bez obzira na starost.

Čini se da su ovi mikrobi ključni igrači u svojim zajednicama. Autori ih nazivaju “čvorištem” jer spajaju druge mikrobe.

Moguće je da hlorofleksi mogu da obezbijede izvore ugljenika u ekosistemu iskorišćavanjem svjetlosne energije u relativno mračnim uslovima.

Ali, za sada, to su samo nagađanja. Pošto je samo jedan gen djelimično sekvencioniran u studiji, Preskotova i njene kolege ne mogu da kažu koja je uloga određenog mikroba u njihovoj podzemnoj zajednici.

“Sve u svemu, ova studija pomaže da se ilustruje koliko je važno proučavati mikrobe u ko-kulturi, umJesto da ih uzgajamo u laboratoriji (kao izolate)”, kaže Preskotova.

“U prirodi, mikrobi ne rastu izolovano. Umjesto toga, oni rastu, žive i stupaju u interakciju sa mnogim drugim mikroorganizmima u moru hemijskih reakcija sa drugim mikrobima. To onda može promijeniti njihov genski izraz, utičući na ono što su njihovi zadaci u zajednici”, zaključuje mikrobiološkinja.

Rezultati istraživanja Bacterial Phylogenetic Structure and Consortia in Hawaiian Lava Caves and Fumaroles objavljeni su u Frontiers in Microbiology.

(RTS)

Svijet

VENS: Epstin imao veze sa vrhom američkih i izraelskih obavještajnih službi

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da je osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin imao veze sa najvišim nivoima američkih i izraelskih obavještajnih službi, dodajući da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa pogrešila u načinu na koji je objavila dokumenta u vezi sa Epstinom i ocijenivši da je cio proces bio loše vođen, posebno komunikacija sa javnošću.

Vens je u podkastu Džoa Rogana rekao da je Epstin “očigledno imao veze sa najvišim nivoima američkih obavještajnih službi”, kao i “sa najvišim nivoima izraelskih obaveštajnih službi”, navodi u srijedu američki Forbs.

Govoreći o Epstinovim vezama sa bivšim izraelskim premijerom Ehudom Barakom, koje su ranije bile predmet medijskih izveštaja, Vens je rekao da je Epstin, kako smatra, bio povezan sa “elementima izraelske duboke države koji pripadaju lijevom centru”, prenosi Tanjug.

“Nije bio posebno povezan sa desnim centrom izraelske politike. U Americi je bio povezan sa svima, imao je prijatelje među republikancima i među demokratama”, rekao je Vens.

Američki potpredsjednik je istakao da aktuelna administracija snosi odgovornost za način na koji su objavljeni dokumenti o Epstinu.

“Ako ljudi žele da kažu da smo pogrešno rukovodili objavom dokumenata o Epstinu, krivi smo. Pogrešno smo to uradili, posebno kada je riječ o komunikaciji”, rekao je Vens.

Odgovarajući na Roganovo pitanje šta je administracija trebalo da učini, Vens je rekao da je dokumenta trebalo objaviti što je prije moguće, ali je dodao da je bilo potrebno vrijeme da se uklone podaci koji bi mogli da otkriju identitet žrtava.

Na Roganovu primedbu da su među zatamnjenim imenima bila i ona za koja se ne čini da pripadaju žrtvama, Vens je rekao da su neke osobe koje su označene kao navodne žrtve istovremeno bile označene i kao navodni saučesnici, zbog čega je, kako je naveo, ponekad teško povući jasnu granicu.

Vens je priznao da je povjerenje američke javnosti u cio taj proces oslabilo nakon što je bivša državna tužiteljka SAD Pem Bondi desničarskim influenserima podijelila fascikle sa dokumentima pod nazivom “Epstinovi dosijei”, od kojih je veliki dio već bio dostupan javnosti.

Dodao je da vjeruje da je Bondi time pokušala da odgovori na “aktuelni politički trenutak”.

Govoreći o Trampu i njegovim ranijim vezama sa Epstinom, Vens je rekao da nikada nije video dokaze da je Tramp učestvovao u bilo kakvim nezakonitim radnjama koje uključuju maloljetnike.

On je dodao da Tramp, kada dosijee o Epstinu naziva “prevarom”, misli na, kako je rekao, “apsurdnu” tvrdnju da je na bilo koji način povezan sa pedofilijom.

Nastavi čitati

Svijet

“NE ŽELIM PREGOVORE”: Napadi na Iran biće nastavljeni dok ne pristanu na sporazum

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će američki vazdušni udari na Iran biti nastavljeni i narednih dana, uz upozorenje da će biti sve intenzivniji ukoliko Teheran ne pristane na sporazum, dodajući da trenutno ne želi pregovore sa Iranom.

Američki predsednik je istovremeno naveo da kontakti između dve strane nisu prekinuti i da iranski predstavnici i dalje pokušavaju da postignu sporazum.

“Poruka je bila jednostavna – morate da postignete sporazum ili vam neće ostati ništa”, rekao je Tramp u sredu, dodajući da veruje da Iran nema drugog izbora osim da pregovara.

Tramp je, u intervjuu za Foks njuz, rekao da će američke snage nastaviti napade “dok ne proceni da je dovoljno”, ocenivši da su iranski vojni kapaciteti ozbiljno oslabljeni.

“Jedini način da se sa njima pregovara jeste kroz demonstraciju vojne snage”, rekao je Tramp.

On je naveo da su glavni ciljevi američke operacije sprečavanje Irana da razvije nuklearno oružje, očuvanje slobodne plovidbe kroz Ormuski moreuz i dalje slabljenje iranskih vojnih kapaciteta.

Američki predsednik tvrdi da bi Iranu, čak i kada bi se napadi odmah obustavili, bile potrebne decenije da obnovi uništenu vojnu infrastrukturu.

Govoreći o mogućim narednim ciljevima, Tramp je rekao da za sada nije gađana iranska energetska infrastruktura, ali da ni ta opcija nije isključena.

“Energetsku infrastrukturu ostavljam za kraj. Večeras ćemo ih pogoditi veoma snažno, isto će biti i narednih noći, a sledeće sedmice biće još gore ukoliko ne sednu za pregovarački sto”, rekao je Tramp, navodeći da bi među potencijalnim metama mogli da budu elektrane i mostovi.

Na pitanje o mogućnosti kopnene operacije, Tramp nije želeo da iznese detalje, ali je rekao da postoje “drugi koji mogu da vode takvu kampanju”.

Tramp je ocenio da je sporazum o iranskom nuklearnom programu, postignut tokom administracije bivšeg američkog predsednika Baraka Obame, bio “bezvredan dokument” koji je, kako tvrdi, vodio ka razvoju nuklearnog oružja.

On je rekao da američke obaveštajne službe pažljivo prate sva poznata iranska nuklearna postrojenja, uključujući i lokaciju za koju se poslednjih dana spekuliše da bi mogla da bude deo nuklearnog programa, upozorivši da će biti napadnuta ukoliko bude registrovana bilo kakva značajnija aktivnost.

Govoreći o pomorskom saobraćaju kroz Ormuski moreuz, Tramp je rekao da je prolaz otvoren za međunarodnu plovidbu, ali da je blokiran za iranske brodove.

On je u razgovoru za američku televiziju izjavio i da je u početku smatrao da je promena vlasti u Iranu moguća, podsećajući na govor od 28. februara, kada je, najavljujući početak američko-izraelske vojne operacije protiv Irana, pozvao Irance da preuzmu kontrolu nad svojom državom nakon završetka bombardovanja.

Na pitanje da li je tada zaista verovao da bi moglo da dođe do promene režima, Tramp je odgovorio potvrdno, navodeći da nije očekivao da će iranske vlasti biti spremne da upotrebe silu protiv sopstvenog stanovništva.

Nastavi čitati

Svijet

IRAN NE ODUSTAJE: Napadi na baze SAD u Kuvajtu, Jordanu i Bahreinu

Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) i vojska Islamske Republike Iran saopštile su danas da su izvele više napada na američke vojne ciljeve u Kuvajtu, Jordanu i Bahreinu, uključujući radarske sisteme, komunikacionu infrastrukturu, rezervoare goriva i lokacije na kojima su raspoređeni američki vojnici.

Prema navodima agencije Tasnim, IRGC je saopštio da su u okviru osmog talasa operacije “Nasr 2”, raketama i dronovima gađani radar za rano upozoravanje sistema C-RAM u bazi Ali el-Salem u Kuvajtu, kao i lokacija na kojoj se nalaze američki vojnici.

Iranska vojska je, kako se navodi, u devetoj fazi operacije “Munja” izvela napad dronovima na komunikacione sisteme, radarsku lokaciju i rezervoare goriva u bazi Al-Azrak u Jordanu, koju je opisala kao jedan od ključnih američkih vojnih centara u regionu.

IRGC je takođe saopštio da je iznad Andimeška oboren i uništen američki dron MQ-9 pomoću novog sistema protivvazdušne odbrane.

Prema navodima Tasnima, i Bahrein je bio meta velikog talasa iranskih napada dronovima na američke baze, pri čemu je prijavljeno najmanje deset snažnih eksplozija.

Izveštaji govore i o više eksplozija u Kuvajtu, dok je kuvajtska vojska saopštila da njena protivvazdušna odbrana odgovara na napade iranskih dronova.

Iranske vlasti navode da su napadi izvedeni kao odgovor na, kako tvrde, prethodne napade na iransku teritoriju i vojne ciljeve.

Nastavi čitati

Aktuelno