Connect with us

Svijet

Tajanstveni oblici života naseljavaju vulkanske pećine na Havajima

Na ostrvu Havaji, naučnici su nedavno pronašli čudesnu zbirku do sada nepoznatih mikroba koji uspijevaju u geotermalnim pećinama, na stalaktitima od lave i u vulkanskim otvorima.

Mikrobi su najmanji poznati živi organizmi na Zemlji i mogu se naći skoro svuda, čak i u hladnim vulkanskim pećinama koje više liče na marsovske predjele.

Ove podzemne strukture na Havajima nastale su prije 65 i 800 godina i u njih dopire malo ili nimalo sunčeve svjetlosti. U njima se mogu naći i toksični minerali i gasove. Ipak, havajske pećine od lave su prepune naslaga mikroba.

Uzorci ovih naslaga, uzeti između 2006. i 2009, a zatim ponovo između 2017. i 2019. godine, otkrivaju još više jedinstvenih oblika života nego što se očekivalo. Kada su istraživači sekvencirali 70 uzoraka za jedan gen RNK, koji se obično koristi za identifikaciju mikrobne raznolikosti, nisu mogli da uporede nijedan rezultat sa poznatim rodovima ili vrstama, barem ne sa visokom pouzdanošću.

“Ovo ukazuje da su u pećinama nastali nedovoljno istraženi različiti ekosistemi”, pišu autori studije, prenosi Sajens alert.

Za nauku potpuno nepoznate vrste

Mikrobi, poslije biljaka, čine većinu biomase naše planete i skoro svu biomasu u dubokoj Zemljinoj površini. Ipak, pošto su ovi organizmi tako sićušni i žive u tako ekstremnim okruženjima, naučnici su ih godinama previđali.

Posljednjih godina, naučnici su se više posvetili proučavanju pećinskih mikroba jer opstaju u sredinama koje su veoma slične onima na Marsu. Ali još je dug put do toga.

Nedavne procjene upućuju da je 99,99 odsto svih vrsta mikroba ostalo nepoznato, što je dovelo do toga da ih pojedini naučnici nazivaju “tamnom materijom”.

Novo istraživanje sa Havaja potvrđuje tezu koliko su ovi oblici života nejasni nauci.

Čudni oblici života

Raznovrsnost mikroba među lokacijama bila je ogromna. U otvorima koji su stari između 500 i 800 godina nađene su mnogo raznovrsnije populacije mikroba nego na geotermički aktivnim mjestima ili na onima koja su nastala prije manje od 400 godina.

Dok su ove starije lokacije bile raznovrsnije, mlađe i aktivnije lokacije uzoraka imale su složenije interakcije mikroba, vjerovatno zbog manje raznolikosti. Čini se kako mikrobi moraju da sarađuju međusobno kako bi opstali.

Istraživači pretpostavljaju da je potrebno neko vrijeme da mikrobi kolonizuju vulkanske bazalte, a kako se okruženje oko njih mijenja, mijenja se i struktura njihove zajednice. U hladnijim pećinama, na primjer, proteobakterije i aktinobakterije su zastupljenije.

“Ovo nas dovodi do pitanja, da li ekstremno okruženje pomaže u stvaranju interaktivnijih mikrobnih zajednica, sa mikroorganizmima koji više zavise jedni od drugih”, pita se mikrobiolog Rebeka Preskot sa Univerziteta Havaji u Manoi.

“I ako jeste, šta je to u ekstremnim okruženjima što doprinosi da se ovo dogodi?”

U mlađim pećinama od lave, mikrobi su težili da budu udaljeniji. Ovo sugeriše da je konkurencija jača sila u oštrijim okruženjima, i da ona smanjuje šanse da blisko srodne vrste žive jedna pored druge.

Oštra konkurencija u borbi za opstanak

Nekoliko klasa bakterija, kao što su hlorofleksi (Chloroflexia) i acidobakterije (Acidobacteria), postojale su na skoro svim mjestima, bez obzira na starost.

Čini se da su ovi mikrobi ključni igrači u svojim zajednicama. Autori ih nazivaju “čvorištem” jer spajaju druge mikrobe.

Moguće je da hlorofleksi mogu da obezbijede izvore ugljenika u ekosistemu iskorišćavanjem svjetlosne energije u relativno mračnim uslovima.

Ali, za sada, to su samo nagađanja. Pošto je samo jedan gen djelimično sekvencioniran u studiji, Preskotova i njene kolege ne mogu da kažu koja je uloga određenog mikroba u njihovoj podzemnoj zajednici.

“Sve u svemu, ova studija pomaže da se ilustruje koliko je važno proučavati mikrobe u ko-kulturi, umJesto da ih uzgajamo u laboratoriji (kao izolate)”, kaže Preskotova.

“U prirodi, mikrobi ne rastu izolovano. Umjesto toga, oni rastu, žive i stupaju u interakciju sa mnogim drugim mikroorganizmima u moru hemijskih reakcija sa drugim mikrobima. To onda može promijeniti njihov genski izraz, utičući na ono što su njihovi zadaci u zajednici”, zaključuje mikrobiološkinja.

Rezultati istraživanja Bacterial Phylogenetic Structure and Consortia in Hawaiian Lava Caves and Fumaroles objavljeni su u Frontiers in Microbiology.

(RTS)

Related Topics:

Svijet

ZAHAROVA UPOZORAVA “Destruktivna politika Zapada može dovesti do NUKLEARNOG RATA”

Nivo nuklearnog rizika drastično je porastao zbog destruktivne politike Zapada i može sa sobom da nosi opasnost od direktnog vojnog sukoba nuklearnih sila, saopštila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

Ona je rekla da Rusija nikada ne prekida napore sa ciljem osiguravanja nuklearnog zastrašivanja.

– Osim toga, Rusija redovno preispituje svoje doktrine radi procjene njihove relevantnosti kada se radi o današnjim prijetnjama. Stoga, pouzdanost i efikasnost nuklearnog odvraćanja u Rusiji osigurava se na propisnom nivou i to ne treba da se dovodi u pitanje – istakla je Zaharova.

Zaharova je istakla da Moskva upozorava SAD i NATO da ne vrše bilo kakve radnje koje podrivaju bezbjednost Rusije – Šaljemo jasne i nedvosmislene signale SAD i Alijansi, upozoravajući ih na potencijalne katastrofalne posljedice njihove politike usmjerene ka ugrožavanju bezbjednosti Rusije – napomenula je Zaharova.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SAVEZ NA VIDIKU! Tramp želi da sa Orbanom “vrati vladavinu konzervativizma”

Bivši predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da želi da, ukoliko pobijedi na predsjedničkim izborima u Americi, obnovi partnerstvo sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom kako bi “vratili vladavinu konzervativizma”.

– Radujem se ponovnom bliskom radu sa premijerom Orbanom kada položim zakletvu kao 47. predsjednik SAD – rekao je Tramp u video-obraćanju učesnicima Konferencije konzervativne političke akcije u Budimpešti.

On je naveo da će konzervativci, sve dok su ujedinjeni u svojoj viziji i dok se pridržavaju svojih principa i brane svoje vrijednosti, “pobjeđivati u bici spasavanja civilizacije od komunista, marksista i fašista” i da će svijetu “vratiti vladavinu konzervativizma i zdravog razuma”.
– Dok sam bio predsjednik, sa ponosom sam sarađivao sa premijerom Orbanom – koji je, usput, sjajan čovjek – i zalagali smo se za vrijednosti i interese naše dvije nacije. Borili smo se protiv ilegalne imigracije, zaštitili naše granice, otvarali radna mjesta i branili naše tradicije i judeo-hrišćanske vrijednosti – dodao je Tramp.

Orban je posjetio Trampa u rezidenciji “Maralago” u Floridi i tom prilikom su razgovarali o nizu pitanja od zajedničkog interesa za Mađarsku i SAD. Tramp je tom prilikom pohvalio Orbana kao “sjajnog lidera”.
Tramp i Orban su dugogodišnji saradnici koji dijele konzervativne političke stavove i u više navrata su isticali međusobno poštovanje i podršku. Orban je podržao Trampovu kandidaturu za predstojeće predsjedničke izbore u SAD, kao i njegovu borbu sa pravnim izazovima sa kojima je suočen.
Predsjednički izbori u SAD biće održani u novembru. Glavni kandidati su Tramp i trenutni predsjednik Amerike DŽozef Bajden. Obojica su dobila podršku dovoljno delegata u svojim strankama.

Nastavi čitati

Svijet

“NE SMIJEMO POSTATI ZAVISNI OD KINE, njenih sirovina i tehnologije”

Kina mora da prestane da pomaže Rusiji u ratu protiv Ukrajine ako želi da ima dobre odnose sa Zapadom, izjavio je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg, ocjenivši da je pomoć Pekinga bila ”od vitalnog značaja” za ruske snage.

On je istakao da je Kina najviše pomogla Rusiji tako što je Moskvi omogućila vrhunsku tehnologiju poput poluprovodnika, prenosi Rojters.

– Od ukupne količine elektronike koju Rusija uvezla, 90 došlo je iz Kine i koristi za proizvodnju projektila, tenkova i aviona. Kina takođe radi na tome da Rusiji obezbijedi poboljšane satelitske mogućnosti i snimanje – rekao je Stoltenberg.

“Kina ne može da ima dobre odnose u oba smjera”
Ocijenio je da Kina ne može da ima dobre odnose ”u oba smjera”.

– Kina kaže da želi dobre odnose sa Zapadom. U isto vrijeme, Peking nastavlja da podstiče najveći oružani sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata – rekao je Stoltenberg.

On je upozorio zapadne saveznike da ne postanu zavisni od Kine kao što su bili od Rusije.

– U prošlosti smo napravili grešku što smo postali zavisni od ruske nafte i gasa. Ne smijemo ponoviti tu grešku sa Kinom. Da budemo zavisni od njenog novca, njenih sirovina, njenih tehnologija zavisnosti nas čine ranjivima – rekao je Stoltenberg.

Kina pojačala trgovinske veze sa Rusijom
Kina je posljednjih godina pojačala trgovinske veze sa Rusijom, nakon što su SAD protiv obje zemlje uvele sankcije.

U prošloj godini kinesko-ruska trgovina dostigla je rekordnu razmjenu od 240 milijardi dolara.

Nastavi čitati

Aktuelno