Connect with us

Društvo

Svake godine u Srpskoj 4.800 stanovnika manje

Stručnjaci godinama upozoravaju da su demografski pokazatelji i trendovi u Republici Srpskoj alarmantni, a to je potvrđeno i u dokumentu Omladinska politika Srpske do 2027. godine.

Kako se navodi u ovom dokumentu, koji je nedavno usvojila Vlada RS, najznačajniji demografski procesi koji karakterišu stanje u Republici Srpskoj su: prirodna depopulacija, starenje stanovništva, koncentracija stanovništva u gradovima i negativan migracioni saldo.

U Srpskoj je, prema popisu 2013. godine, bilo 1.170.342 stanovnika. Procjena za 2020. godinu iznosi 1.136.274 stanovnika, a to znači da je za sedam godina stanovništva manje za 34.068, ili za 2,9 odsto.

Na više od 90 odsto prostora dešava se prirodna depopulacija. Od 2.756 naselja samo u 346 (ili 12 odsto) bilježi se povećanje broja stanovnika.

U Omladinskoj politici do 2027. godine navodi se da su faktori demografskog razvoja Republike Srpske veoma nepovoljni. Broj rođene djece iz godine u godinu se sve više smanjuje u gradovima i opštinama. Tako su 1991. bile 42 opštine sa umjerenom stopom prirodnog priraštaja, a u posljednje dvije godine nijedan grad i opština u Srpskoj nemaju pozitivan prirodni priraštaj.

Od 2002. do 2020. godine broj novorođenih je manji u odnosu na umrle za 73.791, a to predstavlja više od 6 odsto populacije Republike Srpske. Samo u 2020. godini taj manjak je 7.421.

Prosječno godišnje smanjenje broja učenika u osnovnoškolskom kontigentu je oko 1.600. To upućuje na procjenu da se svakih šest godina gubi jedna generacija učenika.

Slične negativne posljedice se ogledaju i kod broja upisanih u srednje škole u Republici Srpskoj. U školskoj 2000/01. bilo je upisano 54.340 učenika, a 20 godina kasnije – 36.405 učenika. Broj upisanih studenata od 2010. do 2020. bilježi pad od 48 odsto!

Istovremeno, u Srpskoj se bilježi porast mortaliteta. U 2002. godini je umrlo 12.980 stanovnika, a u 2020. godini broj umrlih je 16.582.

Takođe, udio starog stanovništva u ukupnom stanovništvu u 2013. godini iznosio je 17 odsto, a u 2020. godini procijenjen je na 20,8 odsto.

Prema procjeni za 2020. godinu, mlađi od 14 godina čine 13,3 odsto stanovništva.

Istovremeno, ekonomske migracije radno sposobnog i fertilnog stanovništva su ubrzane i pojačane.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunce prži, ali stižu i pljuskovi

U petak, 4. jula 2025. godine, građane Bosne i Hercegovine očekuje pretežno sunčano i vrlo toplo vrijeme tokom većeg dijela dana. Ipak, u poslijepodnevnim i večernjim satima, naročito u Bosni, dolazi do pogoršanja vremenskih prilika.

S dolaskom oblaka u drugom dijelu dana, lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom očekuju se u Krajini, kao i u centralnim i sjevernim dijelovima Bosne. Riječ je o kratkotrajnim, ali intenzivnim padavinama koje bi mogle donijeti kratkotrajne probleme u saobraćaju i svakodnevnim aktivnostima.

Vjetar će biti slab do umjerene jačine – u Bosni će preovladavati sjeverni smjer, dok će u Hercegovini duvati južni i jugozapadni vjetar.

Jutarnje temperature kretaće se uglavnom između 13 i 19 stepeni Celzijusa, dok će na jugu zemlje biti znatno toplije, i do 25 stepeni. Dnevne temperature biće izuzetno visoke – u većem dijelu zemlje između 33 i 38 stepeni, dok će Hercegovina i pojedini krajevi na jugu dostići čak i do 41 stepen.

Građanima se savjetuje oprez, posebno u najtoplijem dijelu dana, uz dovoljan unos tečnosti, zaštitu od sunca i izbjegavanje fizičkih napora. Takođe, preporučuje se praćenje lokalnih vremenskih prognoza zbog mogućnosti iznenadnih pljuskova.

Nastavi čitati

Društvo

U ZNAK SJEĆANJA! Dan žalosti u Republici Srpskoj 5. jula

Vlada Republike Srpske donijela je Zaključak kojim se 5. jul 2025. godine proglašava Danom žalosti u Republici Srpskoj povodom obilježavanja godišnjice Muslimanskog zločina nad Srbima u Srednjem Podrinju i Birču 1992-1995, kao znak sjećanja i solidarnosti sa porodicama nastradalih.

Na dan 5. jula 2025. godine, na svim institucijama Republike Srpske zastave će biti spuštene na pola koplja, sve kulturne manifestacije će biti otkazane, a sportski događaji prilagođeni Danu žalosti, navedeno je u saopštenju Vlade Srpske

Nastavi čitati

Društvo

U RAZBOJU PROMOVISANA MONOGRAFIJA O SELU “Razboj” Dragana Đurđevića

U prepunoj sali Društvenog doma u Razboju Ljevčanskom sinoć je svečano promovisana knjiga „Razboj“, autora Dragana Đurđevića – stručno i sveobuhvatno djelo koje na 512 stranica oslikava istoriju, prirodu i društveni život ovog sela kroz vjekove.

O knjizi su, osim autora, govorili arhimandrit Teofil (Dimitrić), direktor Zavičajnog muzeja Gradiška Bojan Vujčić i profesorica Radana Stanišljević, ističući njen značaj ne samo za Razboj, već i za čitavu regiju koja u ovakvim djelima dobija temelj svog identiteta i sjećanja.

– Knjiga je rezultat višegodišnjeg, predanog rada. Korišćeni su brojni izvori od arhivske građe, starih mapa i fotografija, do usmenih svjedočenja i terenskih istraživanja. Pisana je s ljubavlju i naučnom preciznošću – rekao je Đurđević obraćajući se prisutnima.

Publika je s velikim interesovanjem pratila izlaganja, a promotori su posebno istakli da knjiga obuhvata sve segmente života u Razboju – od geografskih osobina i prirodnih resursa, preko privrednog i društvenog razvoja, do kulturnih i istorijskih mijena koje su obilježile ovo mjesto.

Kroz stranice knjige vodi nas priča o naseljima na ušću Vrbasa u Savu još iz praistorije, zatim o razvoju sela kroz srednji vijek, osmanski i austrougarski period, pa sve do savremenog doba.

Ovo je druga knjiga Dragana Đurđevića, koji je ranije objavio monografiju o svom rodnom selu Kladari. Novo djelo „Razboj“ dočekano je s velikom pažnjom i već sada se smatra kapitalnim doprinosom očuvanju zavičajne istorije i identiteta Lijevča polja.

Nastavi čitati

Aktuelno