Connect with us

Svijet

Njemačka zatražila oprost porodica žrtava 50 godina nakon napada na Olimpijskim igrama u Minhenu

Njemačka je u ponedjeljak zatražila oprost od porodica žrtava u napadu na Olimpijskim igrama u Minhenu 1972. godine, priznajući odgovornost za niz poteza koji su doveli do smrti 11 Izraelaca.

Izvinjenje predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera uime Njemačke 50 godina kasnije uslijedilo je nakon duge borbe ožalošćenih rođaka koji su zahtijevali odštetu i priznanje Berlina da su napravili korake koji su doveli do masakra.

“Ne možemo nadoknaditi ono što se dogodilo, čak ni ono što ste vi doživjeli i pretrpjeli u smislu defanzivnosti, neznanja i nepravde. Sramota me je zbog toga”, rekao je Steinmeier na svečanoj ceremoniji u zračnoj bazi Fuerstenfeldbruck gdje je napad dostigao svoj tragični vrhunac, prenosi AFP.

On je kazao da kao šef Savezne Republike Njemačke moli za oproast zbog nedostatka zaštite izraelskih sportista u vrijeme Olimpijskih igara u Minhenu, kao i za nedostatak pojašnjenja nakon toga i zbog činjenice da se “dogodilo ono što se dogodilo”.

Petog septembra 1972. godine, osam naoružanih napadača palestinske militantne grupe Crni septembar upali su u stan izraelskog tima u Olimpijskom selu, ubili dvojicu i uzeli devet Izraelaca za taoce.

Zapadnonjemačka policija odgovorila je neuspješnom akcijom spašavanja u kojoj je ubijeno svih devet talaca, kao i policajac. Uprkos ovoj tragediji, Međunarodni olimpijski komitet je sutradan ujutro objavio da će se sportska takmičenja nastaviti.

Steinmeier je kazao da je decenijama postojalo zanemarivanje patnje žrtava, nazivajući to “godinama tvrdoglavosti”. Igre su imale za cilj da prikažu novu Njemačku 27 godina nakon Holokausta i da budu značajna razlika od Hitlerove propagandne iz 1936. godine. Ali umjesto toga, otvorili su duboki razdor s Izraelom.

Izrael je 2012. godine objavio 45 službenih dokumenata o ubistvima, uključujući materijal sa posebnog povjerljivosti, koji je osudio rad njemačkih sigurnosnih službi.

U izvještaje je uključen i službeni izvještaj bivšeg šefa izraelske obavještajne službe Zvija Zamira koji je rekao da njemačka policija “nije učinila ni najmanji napor da spasi ljudske živote”.

Ožalošćena rodbina se godinama borila da dobije službeno izvinjenje Njemačke, pristup službenim dokumentima i odgovarajuću kompenzaciju koja prelazi početnih 4,5 miliona eura.

Prije samo dvije sedmice, rođaci žrtava rekli su da im je ponuđeno 10 miliona eura, uključujući i iznos koji je već dat.

Herzog je rekao da ožalošćeni rođaci jednostavno “udare o zid” kad god su pokušali pokrenuti ovo pitanje s Njemačkom ili čak s Međunarodnim olimpijskim komitetom.

Related Topics:

Svijet

AVION KOJIM VITKOF PUTUJE ZA MOSKVU POLETIO IZ SAD: Poznata ključna tema sastanka sa Putinom

Avion za koji se vjeruje da prevozi specijalnog izaslanika američkog predsjednika Stivena Vitkofa napustio je vazdušni prostor SAD i uputio se ka Rusiji, rekao je izvor iz kontrole letenja agenciji TASS.

“Avion je upravo napustio vazdušni prostor SAD, krenuo ka Evropi, a zatim ka Rusiji”, rekao je izvor agencije.

On je napomenuo da je avion poletio sa aerodroma na Floridi oko 1 sat ujutru po lokalnom vremenu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin sastaće se danas sa Vitkofom, potvrdio je ranije Kremlj.

Ključna tema, kako je tada navedeno, biće rešavanje ukrajinske krize, uključujući prijedloge SAD po tom pitanju.

Kako je ranije objavio portparol Kremlja Dmitrij Peskov, sastanak će se održati popodne, a snimak početka razgovora biće dostupan medijima.

Podsjeamo, predsjednici Francuske i Ukrajine, Emanuel Makron i Volodimir Zelenski, u Parizu su finalizovali dogovor o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu.

Ujedno, Makron je najavio najoštriji talas sankcija Rusiji, dok je Zelenski poručio da su predstojeći dani presudni za mir.

Dok traju diplomatski napori, u toku su i borbe na frontu. Načelnik Generalštaba ruske vojske Valerij Gerasimov obavijestio je predsjednika Rusije Vladimira Putina da su ruske jedinice zauzele Pokrovsk, ključni grad u Donjeckoj oblasti, kao i grad Volčansk u Harkovskoj oblasti, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov

Nastavi čitati

Svijet

TUSK MERCU “Poljska još nije dobila RATNU ODŠTETU od Njemačke”

Poljski premijer Donald Tusk podsjetio je njemačkog kancelara Fridriha Merca u Berlinu na neisplaćenu ratnu reparaciju.

– Mi u Poljskoj vjerujemo da Poljska nije dobila nadoknadu za gubitke i zločine počinjene tokom Drugog svjetskog rata – rekao je Tusk na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Mercom.

Istovremeno, on smatra da formalno odbijanje poljskih zahtjeva da joj se isplati ratna reparacije nema pravnu snagu.

– Njemačka se pridržava formalnog diplomatskog akta iz 1950-ih. Ali, kao što dobro znate, Poljska nije imala nikakvu riječ po ovom pitanju 1950-ih, i odricanje Poljaka od reparacija u to vrijeme ne može se smatrati činom koji je u skladu sa voljom poljskog naroda -+ rekao je premijer Tusk, prenose RIA Novosti.

U jesen 2022. godine, poljske vlasti su objavile da od Njemačke zahtijevaju 6,2 biliona zlota (približno 1,3 biliona dolara u to vrijeme) kao reparacije za štetu iz Drugog svjetskog rata. Početkom oktobra 2022. godine, njemačko Ministarstvo spoljnih poslova poslalo je odgovarajuću notu Njemačkoj.

Njemačka vlada je više puta izjavila da ne namjerava da vrši plaćanja Poljskoj: Berlin smatra da je već platio dovoljno velike reparacije i da nema razloga da se dovodi u pitanje poljsko odricanje od reparacija 1953. godine.

Prethodna poljska vlada, koju je formirala stranka Pravo i pravda, zahtijevala je reparacije. Nakon promjene kabineta, novi ministar spoljnih poslova, Radoslav Sikorski, proglasio je pitanje reparacija od Njemačke zatvorenim u februaru 2024. godine, priznajući da Poljska nema zakonsko pravo na njih.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI UDARAC ZA ZELENSKOG! Podrška članstvu Ukrajine u EU ispod 50 odsto

Manje od 50 odsto anketiranih u Poljskoj, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji podržalo bi pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji i NATO-u u slučaju potpisivanja mirovnog sporazuma između Kijeva i Moskve, pokazuje anketa agencije “Jugov”.

Nasuprot tome, podrška je znatno veća u Velikoj Britaniji i Španiji.

U Britaniji, koja je napustila EU 2020. godine, 69 odsto anketiranih podržava ulazak Ukrajine u evropski blok, a 66 odsto u NATO.

U Španiji, 70 odsto podržava pristupanje Ukrajine EU, a 62 odsto u NATO.

Anketa je provedena od 7. do 27. novembra, prenosi SRNA.

Nastavi čitati

Aktuelno