Connect with us

Politika

NJEMAČKI LIST O KONAKOVIĆU I TITU: “Kriminalni kartel se kroz politiku želio infiltrirati u državu”

Njemački list Der Tagesspiegel pisao je o bosanskohercegovačkom kartelu koji je djelovao na globalnom nivou, navodeći da je pokušao da se umiješa u politiku Bosne i Hercegovine i to, kako su naveli, očigledno sa uspjehom. U tekstu se pominju navodne veze ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića s ovom grupom.

Tekst pod naslovom “Kriminalni kartel želio se infiltrirati u državu: Bosanski ministar vanjskih poslova i narko boss”, počinje s nedavnim obraćanjem Konakovića kada je, kako se navodi, bio vidno uznemiren dok je insistirao na tome da nema veze s uhapšenim članovima kartela.

Specijalne jedinice bosanskohercegovačke policije nedavno su u Sarajevu i drugim dijelovima zemlje uhapsila brojne osumnjičene pod operativnim nazivom “Black Tie”. Sumnja se da pripadaju jednom od najvećih narkokartela na svijetu. Njemački list navodi da je, osim četvorice bosanskohercegovačkih policajaca i načelnika policije, uhapšen i Gordan Memija – blizak prijatelj ministra vanjskih poslova.

Državno tužilaštvo tereti Memiju da je za 320.000 eura iz kartela kupio policijske uniforme za specijalnu jedinicu MUP-a i na taj način prao novac.

“Međutim, ovo je vjerovatno samo vrh otkrivenog ledenog brijega”, piše Der Tagesspiegel.

List piše da je zločinačka organizacija koju je predvodio Edin Gačanin Tito navodno pokušala infiltrirati vlasti u zemlji, te da šefa kartela policija nije uhvatila jer se nalazi u Dubaiju, gdje živi u stanu vrijednom 30 miliona evra u Burj Khalifi, najvišoj zgradi na svijetu.

Godinama su istražne agencije poput FBI-a, američke Agencije za borbu protiv droga (DEA) i evropske policijske agencije Europol radile na razbijanju narko kartela. Prema procenama stručnjaka, Tito od, između ostalog, trgovine kokainom zarađuje oko 50 milijardi eura godišnje.

Da bi oprao svoj profit od droge, osnovao je globalnu mrežu kompanija u koje je uložio ovaj novac. Za generalne direktore ovih kompanija postavljao je neprijatelje i poznanike koji su, naprimjer, prilično neprimjetno radili u izvozno-uvoznoj trgovini voćem. Međutim, Tito je tajno koristio isporuku robe za šverc droge, navodi list.

“Iznova i iznova se dešavaju državni udari visokog profila, kao 2017. godine, kada je jedan od Titovih ljudi uhvaćen sa 1,5 tona kokaina u Peruu. Paketi su imali svoj pečat sa oznakom države BiH, što znači Bosna i Hercegovina. Nadležne vlasti u Holandiji procjenjuju da se više od 20 tona zaplijenjenih opijata širom svijeta može pratiti samo do krijumčarske mreže Gačanina”, piše Der Tagesspiegel.

Europol je razotkrio sistem kriminalne organizacije, između ostalog, tako što su pregledali razgovore i SMS poruke među pripadnicima grupe koje su bile zaštićene pomoću aplikacije Sky ECC.

Navodi se da su razgovori pružili uvid u velike ambicije Tita.

“Tito sebe vidi kao balkanskog Pabla Eskobara koji bi želio da se uključi u politiku. Htio je svojim novcem kupiti stranku i doći u vladu”, izjavio je za Tagesspiegel istraživački novinar Avdo Avdić.

Kako piše ovaj list, čini se da je u toj namjeri stigao prilično daleko, s obzirom na to da je iz razgovora vidljivo da je Tito već uspostavio bliske veze sa raznim vrhunskim političarima iz stranke Narod i pravda – “upravo sa strankom koju je svojevremeno osnovao sadašnji ministar vanjskih poslova Konaković uz obećanje borbe protiv korupcije u zemlji”.

Osim toga, kako se dalje navodi, podaci iz Konakovićevog pasoša, njegove supruge i kćerke pronađeni su u zaplijenjenom mobilnom telefonu Titovog tjelohranitelja Đenisa Kadrića. Avdić sumnja da je ministar vanjskih poslova trebao posjetiti Tita u Dubaiju i razgovarati o njihovoj daljoj saradnji.

Konaković to, s druge strane, negira.

“Politička korupcija u BiH je sistemska. To je sistem u kojem organizovani kriminal napreduje”, rekao je Bodo Veber, stručnjak za Balkan iz Vijeća za politiku demokratizacije u Berlinu, za ovaj list.

Der Tagesspiegel navodi da novi skandal pokazuje koliko duboko seže korupcija u zemlji.

Naime, doznalo se da je prije nekoliko mjeseci bosanskohercegovačko Predsjedništvo imenovalo turskog biznismena Fatiha Kola za počasnog konzula u Panami. Smatra se da je Kol bio jedan od Titovih perača novca u Južnoj Americi. Nakon otkrića, odmah je izgubio poziciju počasnog konzula, a, kako navodi ovaj list, kako je uspio dospjeti na tu poziciju i dalje je misterija.

Related Topics:

Politika

DOKTOR MILORAD MARAN! Javno pitanje Društvu doktora medicine “HOĆETE LI REAGOVATI NA AFERU KOJA TRESE UKC?”

Doktor Milorad Maran, član Pokreta Sigurna Srpska (PSS) i predsjednik Savjeta zdravstva PDP Banjaluka, uputio je javno pitanje Društvu doktora medicine Republike Srpske povodom afere koja potresa najveću zdravstvenu ustanovu u Srpskoj – UKC RS, a čiji je akter sada već bivši direktor prof. dr Vlado Đajić.

Maran podsjeća da je isto Društvo 2021. godine reagovalo istog dana kada je on, kao građanin, van radnog vremena iznio politički stav. Tada je, kaže, bio žestoko kritikovan pod obrazloženjem da narušava ugled profesije.

„Postavljam pitanje: da li će Društvo doktora medicine jednako promptno reagovati i sada, kada je riječ o aferi koja direktno narušava ugled zdravstvenog sistema i ljekarske profesije? Ako se to ne dogodi brzo kao tada, biće jasno da to Društvo ne predstavlja struku, nego produženu ruku vladajuće partije“, poručuje Maran.

Ističe da je afera daleko ozbiljnija od jednog privatnog političkog stava i da pogađa cijeli sistem, pacijente i povjerenje u ljekare.

„Zbog ugleda profesije i zaštite časnih ljudi koji obavljaju ovaj posao, očekujem da Društvo doktora medicine pokaže dosljednost i profesionalni integritet“, zaključio je Maran.

Nastavi čitati

Politika

IZBORI GENERALNA PROBA ZA 2026.! Hoće li izlaznost od 60 odsto srušiti dugogodišnju vlast u Srpskoj?

U zavisnosti od toga koliko od 1,2 miliona građana Republike Srpske sa pravom glasa izađe na prijevremene izbore za predsjednika Republike, zakazane za nedjelju, 23. novembar, i pod uslovom da svaki glas bude važeći, odrediće se ko će biti izborni pobjednik.

Procjene su ovo odlično upućenih u aktuelnu političku situaciju u Srpskoj, koji nadalje, ne želeći da umanje snagu nijednog od šest kandidata za predsjednika, smatraju da će Siniša Karan (SNSD) ili Branko Blanuša (SDS) sjesti u Palatu Republike Srpske.

60 bi mogao da bude presudan broj

Sve trenutne procjene idu ka tome da, ukoliko izlaznost bude kao na prethodnih nekoliko izbora za predsjednika Republike Srpske, a to je oko 55 odsto, ili eventualno još manje od toga, SNSD i vladajuća koalicija imaju velike šanse za pobjedu.

Svaka brojka izlaznosti bliže 60 odsto ili više mogla bi izbornu trku učiniti nikad zanimljivijom i u tom slučaju se daju dobre šanse Branku Blanuši i ostatku opozicije da nakon dvije decenije ponovo imaju predsjednika Republike Srpske.

Analitičari ne očekuju veliku izlaznost

Međutim, sagovornici “Nezavisnih novina” u ovom momentu ne vide način na koji bi izlaznost mogla da bude veća u odnosu na prethodne opšte izbore.

Specifične okolnosti pod kojima se ovi izbori održavaju, u smislu da su stranke imale malo vremena za pripreme i prostora oko angažovanja da priđu što većem broju birača, više idu u prilog aktuelnoj vlasti, koja zasigurno ima veću bazu svojih članova, odnosno “sigurnih” glasača.

Pored toga, ističe se da su ovi izbori samo proba za one redovne, koji dolaze već 2026.

“Ne očekujem veliku izlaznost, ili na nivou prosjeka, ili čak i manju, apatija je sve veća u društvu. Stranke će angažovati svoje baze, a trenutno vladajući, prije svega SNSD bolje stoji na tom polju. Principi i aktivnosti su odavno poznati, ne vjerujem da će doći do promjene. Opozicija, razjedinjena kakva jeste, ušla je u izbore ne toliko da pobijedi (to se vidi po kandidatu, niko od viđenijih opozicionara nije htio da istupi, nego su pronašli ‘alternativno’ rješenje koje ne može da snosi prevelike političke posljedice u slučaju poraza), koliko da zauzme bolje položaje za redovne izbore sljedeće godine. Inače, i vlast pristupa izborima na isti način, samo što su u boljoj poziciji i imaju veće izglede za pobjedu”, ocjenjuje za “Nezavisne novine” komunikolog Mladen Bubonjić.

Izbori koje ne žele ni vlast ni opozicija

Novinar Dragan Maksimović ističe da su ovo izbori koje ne žele ni vlast ni opozicija, ali su spletom okolnosti tu gdje jesu.

“U takvim uslovima teško je očekivati veliku izlaznost građana. Prvenstveno će biti upregnuta stranačka mašinerija, a u ovom slučaju SNSD i koalicija oko njih ima veće kapacitete. Uključujući  i tzv. funkcionersku kampanju”, kaže Maksimović za “Nezavisne”.

Za razliku od dobrog dijela analitičara, Maksimović čak i spušta procenat izlaznosti koji bi mogao da donese promjene u vlasti u Republici Srpskoj.

“Ukoliko se desi čudo, pa na izbore u nedjelju izađe više od 50 odsto upisanih birača, onda bi to vjerovatno značilo preokret, ali je iz ove perspektive malo vjerovatno da će se tako nešto i dogoditi. Posebno jer se i kampanja svela na diskreditaciju protivnika, a ne na ono što bi kandidat i politička opcija koja ga je kandidovala imali da ponude”, navodi on.

Kako će opozicija polagati zakletvu u slučaju pobjede?

Zanimljiv osvrt Maksimović daje i na ponašanje ostatka opozicije prema njihovom zvaničnom kandidatu Branku Blanuši, ali i o tome šta bi se desilo ako bi on pobijedio.

On smatra da se opozicioni blok nije proslavio u prvoj sedmici kampanje.

“Stiče se utisak da je i ta podrška bila samo deklarativna, jer će ta usluga biti potrebna nekom drugom iz opozicije na redovnim izborima u oktobru naredne godine”, rekao je on.

Još zanimljivije, dodaje, biće kako će se vlast ponašati u slučaju da izgubi izbore.

“Ukoliko opozicioni kandidat dobije izbore, tek tada ulazimo u zanimljiv period s obzirom na ranije najave da će u tom slučaju biti spriječeno polaganje zakletve u Narodnoj skupštini i preuzimanje funkcije predsjednika”, naglasio je Maksimović.

Podsjećamo, na predstojećim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske pravo glasa ima 1.264.364 birača.

Izlaznost na ranijim izborima za predsjednika Republike Srpske

Opšti izbori 2022: Pravo glasa 1.259.322,  izlaznost 53,74 odsto.

Opšti izbori 2018: Pravo glasa 1.261.645, izlaznost 57,69 odsto.

Opšti izbori 2014: Pravo glasa 1.209.505, izlaznost 56,49 odsto.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Politika

KONAKOVIĆ PROZVAO DODIKA ZBOG ĐAJIĆA: “Rekao sam ti da će se otkriti KO JE ZAISTA KARTEL I KO RADI DROGU!”

Predsjednik Naroda i pravde i ministar inostranih poslova BiH, Elmedin Konaković poručio je lideru SNSD Miloradu Dodiku da mu je još ranije rekao kako će se na kraju otkriti ko „radi s drogom“.

Rekao sam ja tebi da će se na kraju otkriti ko je zaista kartel i ko radi drogu – napisao je Konaković aludirajući na sporni snimak koji od jutros kruži društvenim mrežama, a zbog kojeg je sa svih funkcija smijenjen generalni direktor UKC RS i šef banjalučkog gradskog odbora SNSD Vlado Đajić.

Na snimku se vidi navodno dogovaranje o prodaji narkotika i cjenkanje između Đajića i osuđivanog kriminalca Nenada Radinkovića.

Na snimku se vidi kako muškarac pred Đajića stavlja kesu s bijelom praškastom materijom, nakon čega se razgovara o ciframa od 30.000 i 40.000 evra, interventnoj policiji i “maloj”.

Đajić s druge strane tvrdi da je snimak montiran.

Podsjetimo, Dodik je ranije optužio Konakovića da je „zaštitnik i politički pokrovitelj jednog od najvećih narko-klanova koji vode njegov drug Tito (a nije maršal) i imenjak Dino“.

– Ne znam je li Konaković obavijestio komesare EU i evropske ministre da je SDA pokrenula postupak za njegovu smjenu upravo zbog tih veza –  napisao je Dodik ranije na društvenoj mreži X.

On kaže da je Konaković vjerovatno prešutio i da se njegovo ime nalazi pri vrhu piramide korisnika Sky aplikacije koje je dešifrirao EUROPOL.

Konaković negira bilo kakvu povezanost s narko kartelima, piše Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno