Connect with us

Svijet

“NJUJORK TAJMS”: Kijev odgovoran za napad na pijacu u Donbasu 6. septembra

List “Njujork tajms” razotkrio je da su ukrajinske snage najvjerovatnije odgovorne za smrtonosni raketni napad na pijacu u Donbasu, koji se dogodio istog dana kada je tu zemlju posjetio američki državni sekretar Entoni Blinken.

Istraga ovog lista je u suprotnosti sa tvrdnjom ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da su u ruskom napadu ubijeni civili istog dana kada je bila posjeta američkog državnog sekretara.

U incidentu 6. septembra u gradu Konstantinovka u Donbasu, koji je pod kontrolom Kijeva, poginulo je najmanje 15 civila, a na desetine je povrijeđeno, podsjeća “Raša tudej”.

Ukrajinski predsjednik odmah je optužio Rusiju za ovaj napad i rekao da svaki “pokušaj da se izađe na kraj sa bilo čim ruskim znači zatvaranje očiju pred drskošću zla”. Mnogi zapadni mediji i neke vlade podržali su njegovu izjavu.

“Njujork tajms” je objavio da dokazi ukazuju na “tragičnu nesreću” koja je uključivala ukrajinsku protivvazdušnu raketu “buk” koja je očigledno skrenula sa kursa. Ovaj list je analizirao fragmente projektila, satelitske snimke, iskaze svjedoka i objave na društvenim mrežama kako bi došao do zaključka. Napominje da su ukrajinske vlasti pokušale da spriječe novinare da pristupe mjestu udara.

Nekoliko ljudi koji nisu naklonjeni ruskom cilju, uključujući novinara “Bilda” Džulijana Ropkea i grupu za analizu obavještajnih podataka otvorenog koda CIT, sugerisalo je ubrzo nakon incidenta da je Kijev odgovoran. Ukrajinska Vlada je tada saopštila da smatra da je “ruska krivica van svake sumnje”.

“Zašto bi bila potrebna istraga, ako je za nas sve očigledno?” upitao je tada novinare visokorangirani pomoćnik Zelenskog Mihail Podoljak.

On je svaki drugi scenario, uključujući ukrajinsku grešku, nazvao “smiješnim”, podsjeća “Raša tudej”.

Projektil je očigledno bio jedan od dva koje su ispalile ukrajinske snage sa periferije grada Družkovke nekih 15 kilometara sjeverozapadno od Konstantinovke, navodi “Njujork tajms”. Projektil je vjerovatno bio model “9M38” koji je koristio sistem “buk”, zaključuje list na osnovu forenzičkih dokaza.

S obzirom na kratku udaljenost od pretpostavljene tačke lansiranja, projektil se vjerovatno srušio sa velikim dijelom nepotrošenog goriva, a naknadna eksplozija je ostavila tragove gorenja na mjestu nesreće.

Ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja pomenuo je ovaj incident u govoru prošle sedmice, sugerišući da ga je Kijev možda namjerno organizovao kako bi se poklopio sa Blinkenovom posjetom.

On je dodao da, pošto su dokazi jasno u suprotnosti sa optužbom Zelenskog, “kijevski režim i njegovi sponzori pokušavaju da zataškaju ovu priču i da je drže van radara”.

Related Topics:

Svijet

TRAMPOV NOVI HVALOSPJEV “Završio sam osam ratova, ovo će biti deveti”

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da predstavnici SAD u Rusiji pokušavaju tokom sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da utvrde postoji li moguće rješenje za Ukrajinu.

– Pokušavamo da riješimo ovo pitanje. Završio sam osam ratova, ovo će biti deveti, a naši ljudi su trenutno u Rusiji da vide da li možemo postići rješenje. To je teška situacija – rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući. Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovara sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Stivom Vitkofom u Moskvi. Vitkofova posjeta je njegova šesta ove godine.

Mediji navode da su ruskoj strani prisustvovali pomoćnik Jurij Ušakov i generalni direktor RFDIF-a, specijalni predstavnik predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.

Na američkoj strani pored Vitkofa učestvuje i Džared Kušner, zet predsjednika Trampa.

Nastavi čitati

Svijet

Vlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA

Vlada Bugarske povukla je nacrt budžeta za 2026. godinu nakon velikih demonstracija u Sofiji, samo mjesec dana prije nego što bi zemlja trebala da uvede evro.

Više desetina hiljada ljudi izašlo je juče na ulice glavnog grada kao znak protesta povodom budžeta koji je usvojen u prvom čitanju u parlamentu.

Demonstranti su pozvali na smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje i penzije i upozorili da bi budžet mogao da ostavi prostor za korupciju.

Organizatori su saopštili da je 50.000 ljudi prisustvovalo mitingu koji je počeo mirno, ali se završio neredima u sjedištu jedne od vladajućih partija.

Maskirana lica su bacala petarde, boce, konzerve i druge predmete na policiju, koja je upotrijebila suzavac i biber sprej.

Prijavljeno je da je bilo povrijeđenih na obje strane, a 71 osoba uhapšena je zbog vandalizma.

Nastavi čitati

Svijet

PITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi

Rusija je 30. marta 1867. potpisala ugovor za koji mnogi tvrde da je bio jedan od najvećih ekonomskih promašaja u istoriji. Aljaska je tada iz ruskih prešla u ruke Sjedinjenih Američkih Država.

Vrijednost posla iznosila je 7,2 miliona dolara. Hektar zemlje plaćen je 35 centi. Kada se 7,2 miliona dolara prebace u današnju vrijednost, Amerikanci su Aljasku platili 125 miliona dolara.

U cjeloj priči najzanimljivije je to da su u vrijeme kupovine Aljaske mnogi u Americi bili protiv tog posla. Aljaska je bila nenaseljena. U Vašingtonu su Aljasku zvali zaleđena pustahija. Ipak, pronalazak zlata je promijenio sve. Aljaska je jedno od deset najbogatijih mjesta na svijetu. Aljaska ima ogromne zalihe rudnog bogatstva sa nalazištima uglja, bakra, zlata, srebra, cinka, olova. Tu su i nalazišta nafte, prirodna bogatstva, ribolov. Amerikanci su platili kap vode u moru bogatstva.

Krimski rat
Postavlja se pitanje zašto je Rusija prodala Aljasku. Jesu li u Moskvi znali kakvu grešku prave? Odgovor na to pitanje je manje bitan pred činjenicom da je Rusija praktično bila primorana na prodaju Aljaske. Naime, Rusija je 1856. godine izgubila Krimski rat koji je vodila protiv Francuske, Velike Britanije i Otomanske imperije. Rusija je bila poražena, ponižena i ekonomski iscrpljena. Rusiji je trebao novac za oporavak, a imperator Aleksandar Drugi plašio se da neće moći da kontroliše Aljasku jer se ona graničila sa Kanadom kojom je upravljao vječiti ruski neprijatelj – Velika Britanija.

U Moskvi su bili ubjeđeni da su napravili odličan posao. Dobili su svjež novac i rešili se potencijalnog problema – novog rata sa Velikom Britanijom. Osim toga, prodajom Aljaske Americi postavili su temelje budućeg odnosa snaga na Tihom okeanu koji će kontrolisati Vašington. Tako je ostalo do danas. Jedino se postavlja pitanje da li taj status danas odgovara Moskvi. Vjerovatno ne, piše Politikin magazin.

Nastavi čitati

Aktuelno