Connect with us

Svijet

“NJUJORK TAJMS”: Kijev odgovoran za napad na pijacu u Donbasu 6. septembra

List “Njujork tajms” razotkrio je da su ukrajinske snage najvjerovatnije odgovorne za smrtonosni raketni napad na pijacu u Donbasu, koji se dogodio istog dana kada je tu zemlju posjetio američki državni sekretar Entoni Blinken.

Istraga ovog lista je u suprotnosti sa tvrdnjom ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da su u ruskom napadu ubijeni civili istog dana kada je bila posjeta američkog državnog sekretara.

U incidentu 6. septembra u gradu Konstantinovka u Donbasu, koji je pod kontrolom Kijeva, poginulo je najmanje 15 civila, a na desetine je povrijeđeno, podsjeća “Raša tudej”.

Ukrajinski predsjednik odmah je optužio Rusiju za ovaj napad i rekao da svaki “pokušaj da se izađe na kraj sa bilo čim ruskim znači zatvaranje očiju pred drskošću zla”. Mnogi zapadni mediji i neke vlade podržali su njegovu izjavu.

“Njujork tajms” je objavio da dokazi ukazuju na “tragičnu nesreću” koja je uključivala ukrajinsku protivvazdušnu raketu “buk” koja je očigledno skrenula sa kursa. Ovaj list je analizirao fragmente projektila, satelitske snimke, iskaze svjedoka i objave na društvenim mrežama kako bi došao do zaključka. Napominje da su ukrajinske vlasti pokušale da spriječe novinare da pristupe mjestu udara.

Nekoliko ljudi koji nisu naklonjeni ruskom cilju, uključujući novinara “Bilda” Džulijana Ropkea i grupu za analizu obavještajnih podataka otvorenog koda CIT, sugerisalo je ubrzo nakon incidenta da je Kijev odgovoran. Ukrajinska Vlada je tada saopštila da smatra da je “ruska krivica van svake sumnje”.

“Zašto bi bila potrebna istraga, ako je za nas sve očigledno?” upitao je tada novinare visokorangirani pomoćnik Zelenskog Mihail Podoljak.

On je svaki drugi scenario, uključujući ukrajinsku grešku, nazvao “smiješnim”, podsjeća “Raša tudej”.

Projektil je očigledno bio jedan od dva koje su ispalile ukrajinske snage sa periferije grada Družkovke nekih 15 kilometara sjeverozapadno od Konstantinovke, navodi “Njujork tajms”. Projektil je vjerovatno bio model “9M38” koji je koristio sistem “buk”, zaključuje list na osnovu forenzičkih dokaza.

S obzirom na kratku udaljenost od pretpostavljene tačke lansiranja, projektil se vjerovatno srušio sa velikim dijelom nepotrošenog goriva, a naknadna eksplozija je ostavila tragove gorenja na mjestu nesreće.

Ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja pomenuo je ovaj incident u govoru prošle sedmice, sugerišući da ga je Kijev možda namjerno organizovao kako bi se poklopio sa Blinkenovom posjetom.

On je dodao da, pošto su dokazi jasno u suprotnosti sa optužbom Zelenskog, “kijevski režim i njegovi sponzori pokušavaju da zataškaju ovu priču i da je drže van radara”.

Related Topics:

Svijet

NEKOM RAT, NEKOM BRAT! Glavni pregovarač Ukrajine ima ČETIRI VILE U MAJAMIJU?

Šef ukrajinske delegacije za pregovore o američkom mirovnom planu i sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Rustem Umerov ima američko državljanstvo i četiri vile u Majamiju, navode ruski portali. Isti izvor ukazuje da su ove vile četiri argumenta za popustljivost, poput vraćanja klauzula koje su izbrisane iz mirovnog plana američkog predsjednika Donalda Trampa, a jedna od njih tiče se ukrajinskih granica.

Ruski mediji navode da se postavlja pitanje da li će doći do trgovine – vile u zamjenu za teritoriju?

U žiži interesovanja ruskih medija je i odluka Trampa da povuče sve izvršne naredbe bivšeg šefa Bijele kuće Džozefa Bajdena koje nisu potpisane rukom, već takozvanom automatskom olovkom.

Riječ je o 92 odsto svih naredbi Trampovog prethodnika i logično je pretpostaviti da se neke od njih odnose i na “ukrajinski korpus”, odnosno na sankcije Rusiji.

Povučena izvršna naredba 14024 iz 2021. godine dala je američkim državnim organima mandat da uvode sankcije protiv pojedinaca i organizacija uključenih u “zlonamjerne strane aktivnosti”, odnosno omogućila je uvođenje sankcija protiv velikih ruskih banaka i kompanija.

Izvršna naredba 14071 od 6. aprila 2022. godine uvela je zabranu novih investicija i pružanja određenih usluga Rusiji, dok je naredba 14067 blokirala sredstva pojedinaca i entiteta uključenih u priznavanje i podršku Donjeckoj i Luganskoj Republici.

(Srna) Foto: AP/Tanjug

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI SE VRAĆA KUĆI! Otkazao sastanak sa Trampovim pregovaračem

Sastanak između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američke delegacije, u kojoj su specijalni izaslanik Stiv Vitkof i zet američkog predsjednika Džared Kušner i koji je trebao da bude održan u Briselu, otkažan je, saznaje Kijev post.

„Prema izvorima, sastanak u Briselu je otkažan. Zelenski se vraća kući“, naveo je novinar Kijev posta, Aleks Raufoglu.

On je takođe, pozivajući se na saopštenje Kremlja, prenio da su Vitkof i Kušner „obećali“ odlazak u Vašington nakon razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Kako je jedan izvor rekao za Rojters, Zelenski se vraća u Kijev nakon evropske turneje tokom koje je posjetio Pariz i Dablin, prenosi TANJUG.

Agencija Tass prenila je, pozivajući se na evropskog kontrolora leta, da je let u kojem su bili Vitkof i Kušner preleteo Evropu i noću ušao u kanadski vazdušni prostor.

„Volstrit žurnal“ je takođe objavio da sastanak predstavnika Rusije i SAD nije doveo do rješenja glavne prepreke u mirovnim pregovorima – teritorijalnog pitanja.

Putinov savjetnik Jurij Ušakov rekao je da je to jedno od najvažnijih pitanja za Moskvu i da kompromis još nije postignut.

Dopisnik Skaj njuza iz Moskve Ajvor Benet ocjenio je da je Rusija namjerno objavila „zauzimanje“ Pokrovska uoči pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama, kako bi potvrdila svoju dominaciju i ojačala pregovaračke zahtjeve.

Nastavi čitati

Svijet

BILJKE NISU USPJELE SPASITI ZEMLJU: Klimatska kriza biće još gora

Prije oko 56 miliona godina Zemlja je ušla u period naglog i snažnog zagrijavanja tokom kojeg se u svega nekoliko hiljada godina količina ugljenika u atmosferi znatno povećala, a prosječna temperatura porasla za oko 6 °C.

Studija objavljena 27. novembra u časopisu Nature Communications pokazuje da su tadašnje klimatske promjene imale snažan učinak na vegetaciju, što je dodatno produžilo trajanje toplotnog talasa koji je potrajao više od 100.000 godina.

Geonaučnici Vera Korasidis sa Univerziteta u Melburnu i Džulijan Roger sa Univerziteta u Bristolu objašnjavaju da su mnoge biljne vrste zbog naglog porasta temperature izgubile sposobnost uspješnog rasta, pa su iz atmosfere upijale znatno manje ugljenika. Time je oslabio proces sekvestracije ugljenika, ključan za regulaciju klime.

Slab kapacitet
Istraživači su nastojali rekonstruisati reakciju vegetacije tokom paleocensko-eocenskog termalnog maksimuma (PETM-a), brzog globalnog zagrijavanja koje se dogodilo prije 56 miliona godina.

Razvili su računarski (kompjuterski) model koji simulira evoluciju biljaka, njihovo širenje i kruženje ugljenika te rezultate uporedili s fosilnim polenom i biljnim osobinama s tri paleolokacije: Bighorn Basinom u SAD-u, područjem Sjevernoga mora i Arktičkim krugom.

Posebno su se usredsredili na fosilni polen jer se proizvodi u velikim količinama, lako ga prenose vazduh i voda, i dobro se očuva u geološkim naslagama. Podaci iz srednjih geografskih širina, uključujući Bighorn Basin, ukazuju da je vegetacija tamo imala znatno manju sposobnost regulisanja klime.

Dominirati su počele manje, otpornije biljke poput palmi i paprati, dok su listopadna stabla opadala, a količina organskog ugljenika u tlu se smanjila. Takva vegetacija imala je slab kapacitet za pohranu ugljenika.

Deset puta brže promjene
Suprotno tome, na visokim geografskim širinama Arktika bilježi se porast visine i biomase vegetacije nakon zagrijavanja. Polen pokazuje da su crnogorične šume zamijenjene listopadnim močvarnim vrstama, a opstale su i neke suptropske biljke poput palmi. Model i podaci upućuju na to da su te regije imale veću sposobnost prilagođavanja, pa čak i povećanu produktivnost u toplijim uslovima.

Prema zaključcima istraživanja, poremećaj vegetacije tokom PETM-a vjerovatno je 70.000 do 100.000 godina smanjivao kapacitet kopna da sekvestrira ugljenik. Biljnim zajednicama koje su efikasnije u regulisanju klime trebalo je veoma dugo da se ponovo uspostave, što je produžilo razdoblje globalnog zagrijavanja.

Autori istraživanja upozoravaju da je tadašnje zagrijavanje od više od 4 °C već premašilo sposobnost vegetacije srednjih širina da se prilagodi, dok se današnje, čovjekom izazvano zagrijavanje odvija deset puta brže.

„Što se dogodilo na Zemlji prije 56 miliona godina naglašava potrebu da razumijemo koliko se biološki sistemi mogu nositi s brzim klimatskim promjenama i održati efikasnu sekvestraciju ugljenika“, poručuju Korasidis i Rogger, prenosi Dnevno.

Nastavi čitati

Aktuelno