Connect with us

Svijet

NJUZVIK TVRDI “Evropa se priprema za Treći svjetski rat”

Brojne evropske zemlje se tiho pripremaju za treći svjetski rat, u svjetlu navodne bezbjednosne prijetnje od Rusije, piše magazin “Njuzvik”.

Prema pisanju magazina, evropske članice NATO-a već su započele pripremni rad za odbranu, vjerujući da bi Rusija mogla da napadne Alijansu.

“Blok želi da se pripremi i za potencijalni rat punih razmjera i za druge moguće scenarije sukoba. Priprema Evrope za rat sa Rusijom vidi se iz povećanog trošenja na odbranu u pojedinim zemljama”, navodi se u tekstu.

U okviru priprema, baltičke zemlje intenzivno jačaju kopnene granice sa Rusijom i grade skloništa za slučaj bombardovanja, skandinavske zemlje dijele letke sa planovima za masovnu evakuaciju, a Njemačka je započela da razvija planove za zaštitu važnih zgrada i lokacija u slučaju napada i izrazila je spremnost da djeluje kao ulazna tačka za stotine hiljada vojnika spremnih da budu poslati u Istočnu Evropu, piše TASS.

Related Topics:

Svijet

ŠTA SE DEŠAVA? “Plan ne postoji”

Evropa nema svoj “alternativni” plan za Ukrajinu, izjavio je vršilac dužnosti nizozemskog premijera i naveo da su diskusije trenutno usmjerene na razvoj inicijative “koja bi bila bolja za Ukrajinu i EU”.

“Evropska unija nema ‘aternativni plan’ za rješavanje sukoba u Ukrajini”, izjavio je vršilac dužnosti nizozemskog premijera Dik Šof u intervjuu za Algemen Dagblad.

Prema Šofovim riječima, trenutno su u toku razgovori o tome kako razviti plan “koji će biti bolji za Ukrajinu i EU”.

Govoreći o sastanku ukrajinskih predstavnika sa partnerima održanom dan ranije u Ženevi, Šof je izrazio mišljenje da se saveznici trenutno kreću u pravom smjeru.

“Vidimo da se SAD, Ukrajina i EU sve više zbližavaju. Ovo je važno. Naravno, postoji zabrinutost oko prvobitnog plana od 28 tačaka, tako da je on značajno prilagođen”, rekao je on.

Na sastanku predstavnika Ukrajine, SAD i EU u Švajcarskoj 23. oktobra, Vašington je predstavio svoj mirovni plan. Evropske zemlje, kako je ranije objavljeno, pripremile su alternativni prijedlog.

“Reuters” je izvjestio da postoje dva mirovna plana, od kojih je jedan, koji su razvile Velika Britanija, Francuska i Njemačka, sličan američkom i kreiran je na njegovoj osnovi.

Mirovni planovi su se razilazili po fundamentalnim pitanjima: statusu teritorija, članstvu u NATO-u i sudbini zamrznute imovine Rusije. Prema pisanju “Financial timesa” i “Washington posta”, nakon pregovora u Ženevi, američki plan je smanjen na 19 tačaka

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP: Si me pozvao da posjetim Peking u aprilu

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u ponedjeljak da je prihvatio poziv kineskog predsjednika Si Đinpinga da posjeti Peking u aprilu sljedeće godine te da će Si kasnije te godine posjetiti Sjedinjene Države, dok su čelnici vodili telefonske razgovore.

Tramp je to izjavio u objavi na društvenim mrežama, tvrdeći da je odnos SAD-a i Kine “izuzetno jak”. Poziv je uslijedio nakon njihovog ličnog sastanka u jugoistočnom južnokorejskom gradu Busanu 30. oktobra prije samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje.

Nazvavši poziv “vrlo dobrim”, Tramp je rekao da su on i Si razgovarali o ratu između Ukrajine i Rusije, fentanilu, soji i drugim poljoprivrednim proizvodima, napominjući da su dvije strane “postigle dobar i vrlo važan” dogovor za američke poljoprivrednike.

“Ovaj poziv bio je nastavak našeg vrlo uspješnog sastanka u Južnoj Koreji prije tri sedmice. Od tada je postignut značajan napredak s obje strane u održavanju naših sporazuma ažurnima i tačnima. Sada možemo usmjeriti pogled na širu sliku”, napisao je na Truth Social.

Predsjednik Amerike je još rekao:

“U tu svrhu, predsjednik Si me pozvao da posjetim Peking u aprilu, što sam prihvatio, a ja sam uzvratio da će biti moj gost na državnoj posjeti SAD-u kasnije ove godine”, dodao je Tramp.

On i Si složili su se da je važno da čelnici često komuniciraju, rekao je Tramp

Nastavi čitati

Svijet

ADOLF HITLER IZ NAMIBIJE: Političar sa šokantnim imenom ubjedljivo vodi na izborima

U maloj namibijskoj izbornoj jedinici Ompundja, u regionu Oshana, glasači se spremaju da na lokalnim izborima ponovo ubjedljivo podrže dugogodišnjeg odbornika – čovjeka čije ime izaziva globalno iznenađenje: Adolf Hitler Uunona (59).

Uunona je istaknuti član vladajuće partije SWAPO (South West Africa People’s Organization), lijevo orijentisane političke snage koja vodi zemlju još od sticanja nezavisnosti od Južne Afrike 1990. godine. Na toj poziciji nalazi se već više od dvije decenije, jer je prvi put izabran 2004, a ubjedljivo je pobijedio i na izborima 2015. i 2020. godine — tada sa čak 85 posto glasova, navodi The Times of Israel.

“Imam to ime, ali nisam taj čovjek”
U intervjuu za list The Namibian nakon izbora 2020, Uunona je govorio o svom neobičnom imenu, naglašavajući da ga ono nimalo ne povezuje s nacističkim liderom:

„Moj otac mi je dao ime Adolf Hitler, ali to ne znači da imam Hitlerov karakter niti da ličim na Adolfa Hitlera iz Njemačke. Hitler je bio kontroverzna osoba koja je zarobljavala i ubijala ljude širom svijeta. Ja nisam takav.“

Uunona se u političkoj i ličnoj komunikaciji uglavnom predstavlja kao Adolf Uunona, a kaže da njegovi roditelji najvjerovatnije nisu razumjeli istorijsko značenje ličnosti po kojoj su ga nazvali. Kako je objasnio u ranijem razgovoru za njemačke medije, tek kao tinejdžer shvatio je ko je bio Hitler i šta je predstavljao. Danas, kaže, svoje ime ne može mijenjati jer se nalazi u svim zvaničnim dokumentima.

Zašto u Namibiji postoje imena poput Adolf Hitler?
Razlog se krije u istoriji. Namibia je od 1884. do 1915. bila njemačka kolonija pod nazivom Njemačka Jugozapadna Afrika. Tokom tog perioda mnogi domaći stanovnici su, pod uticajem kolonijalne administracije, usvajali njemačka imena — praksa koja je u nekim zajednicama opstala i nakon Prvog svjetskog rata.

Kolonijalno nasljeđe ima i mnogo mračniju stranu: od 1904. do 1908. godine, pod vlašću cara Vilhelma II, Njemačko carstvo počinilo je genocid nad narodima Ovaherero i Nama, u kojem je ubijeno između 60.000 i 100.000 ljudi. Taj zločin često se naziva i „Kaiserov holokaust“. Njemačka je genocid zvanično priznala tek 2021. godine, dok se borba za reparacije nastavlja.

Njemački uticaj ostao je snažan i nakon završetka kolonijalne ere. Tokom XX vijeka dio nacista koji su bježali iz Evrope našao je utočište u Namibiji. Čak je i The New York Times 1976. pisao o njemačko-namibijskim zajednicama u kojima se među pojedincima još čuo pozdrav „Heil Hitler“.

Ubjedljivo vodi i 2025. godine
Prema projekcijama izborne komisije Namibije, Adolf Hitler Uunona je i na aktuelnim izborima gotovo siguran pobjednik u svojoj sredini. Lokalni mediji navode da je njegova dugogodišnja dominacija rezultat terenskog rada, infrastrukturalnih projekata i povjerenja koje uživa u zajednici — a ne njegovog imena, koje u Namibiji ne nosi isto emocionalno i istorijsko značenje kao u ostatku svijeta.

Bez obzira na reakcije šire javnosti i međunarodnih medija, u Ompundji je Uunona zapažen kao političar, a ne kao čovjek koji nosi ime kakvo se rijetko gdje može čuti.

Nastavi čitati

Aktuelno