Connect with us

Svijet

NLO uočen u blizini ruske nuklearne elektrane

Prema novim izvještajima, neidentifikovani leteći objekt (NLO) lociran je u blizini nuklearne elektrane u blizini ruskog grada, Sankt Peterburga.

Oko lenjingradske nuklearne elektrane u ruskom gradu SosnovI Bor oglasio se znak za uzbunu, izvijestili su u srijedu lokalni i državni mediji. Objekat se kretao brzinom od oko 200 kilometara na sat na visini od otprilike 10.000 metara, izvijestili su ruski izvori.

Upozorenje je pokrenulo “status posebnog odgovora”, rekao je vojni oficir ruskim internet novinama “Lenta.ru”, rezervni pukovnik Andrej Koškin tada je sugerisao državnim medijima da “ovdje nema ničeg neobičnog, to je redovna situacija”.

“Moguće je da se radi o meteorološkom balonu”, dodao je, koji bi mogao biti “ruskog ili stranog porijekla”. Međutim, ruske vlasti još nisu dale objašnjenje za neidentifikovani objekat.

Objekat je nadgledala ruska vojska, izvijestila je državna novinska agencija “TAS S”.

Nepoznati objekat “kretao se brzinom vjetra”, izvijestio je u srijedu “TAS S” pozivajući se na neimenovani sigurnosni izvor. “To znači da nema motore, odnosno da nije dron, ni letjelica”, nastavio je izvor, dodajući da “nema razloga” za signal za uzbunu.

Međutim, “naš sistem protivvazdušne odbrane u potpunosti je spreman za akciju ako bude potrebno”, rekao je izvor, prema državnim medijima.

Krajem februara ruske su vlasti privremeno zatvorile vazdušni prostor iznad Sankt Peterburga nakon što su kružili nepotvrđeni izvještaji o neidentifikovanom objektu. Svi letovi su nakratko obustavljeni iz Pulkova, glavnog gradskog aerodroma.

Neidentifikovani vazdušni objekat takođe je prijavljen na nebu iznad ruske Rostovske oblasti početkom januara, prema lokalnim zvaničnicima. Regionalni guverner tog područja, Vasilj Golubev, rekao je da su vlasti donijele odluku o “likvidaciji”.

Sistemi protivvazdušne odbrane upozoreni su na “mali objekat u obliku lopte” koji je letio na visini od jedne i pol milje, rekao je Golubev u objavi na “Telegramu”. Nalazio se u blizini sela Sultan Sala i letio je “slobodno u vjetru”, dodao je.

“Nebo je prekriveno protivvazdušnom odbranom”, napisao je Golubev, pozivajući članove lokalne zajednice da “ostanu mirni”.

“Za osiguranje sigurnosti uključene su sve snage i sredstva”, nastavio je.

Od početka 2023. prijavljeno je nekoliko viđenja neidentifikovanih objekata, uključujući nekoliko u vazdušnom prostoru Sjeverne Amerike.

Svijet

CIJENE SU PAPRENE: Kompanije plaćaju milione da zaobiđu Ormuski moreuz

Dok se prolazak kroz kanal uobičajeno naplaćuje po fiksnoj tarifi putem rezervacija, firme bez rezervisanog termina mogu proći tako što plate dodatnu naknadu na aukciji za slobodne slotove, koji se dodjeljuju najvišem ponuđaču, umjesto da danima čekaju ispred obala Panama Sitija.

Ta cijena je u proteklim sedmicama naglo skočila kako su Iran i Sjedinjene Američke Države stvorili usko grlo na ključnoj brodskoj ruti, moreuzu Ormuz, pa je potražnja za tim terminima eksplodirala.

Brodovi sve češće prolaze kroz Panamski kanal jer se pošiljke preusmjeravaju, a kupci naručuju robu iz drugih zemalja kako bi izbjegli trgovinu preko sada izuzetno rizičnog Bliskog istoka.

Sigurnije i jeftinije proći kroz Panamski kanal

“Uz sva bombardovanja, projektile, dronove… kompanije kažu da je sigurnije i jeftinije proći kroz Panamski kanal”, kaže Rodrigo Noriega, advokat i analitičar u Panama Sitiju i dodaje da “sve to utiče na globalne lance snabdijevanja”.

Istovremeno, Noriega navodi da panamska vlada maksimalno koristi ono što može da zaradi od Panamskog kanala.

Prosječna cijena

Prosječna cijena prolaska kroz kanal kreće se između 300.000 i 400.000 dolara, u zavisnosti od plovila. Ranije su kompanije, kako bi došle na red ranije, plaćale dodatnih 250.000 do 300.000 dolara.

U posljednjim sedmicama prosječan dodatni trošak skočio je na oko 425.000 dolara.

Ricaurte Vaskez, administrator kanala, rekao je da je jedna kompanija, čije ime nije otkrio, platila dodatnih četiri miliona dolara kada je njen tankerski brod s gorivom morao da promijeni odredište zbog aktuelnih geopolitičkih tenzija.

“Bio je to brod koji je prevozio gorivo za Evropu, pa su ga preusmjerili za Singapur, i morao je što prije stići jer Singapuru ponestaje goriva”, rekao je. Druge naftne kompanije platile su i više od tri miliona dolara povrh osnovne naknade za prolazak, kako bi ubrzale tranzit u situaciji naglog rasta cijena nafte.

Privremena taksa

Vaskez je naglasio da se brodovi ne gomilaju u čekanju na kanal te da se visoki iznosi više mogu objasniti naglim promjenama ruta i većom hitnošću da plovila što brže stignu od jedne do druge tačke usred većeg trgovinskog haosa. On ističe da ti troškovi nisu nova opšta tržišna cijena, već privremena taksa koju snose same kompanije.

“One same odlučuju koliko visoko će ići sa ponudom”, rekao je Vaskez.

Udarci zbog geopolitičkog nadmetanja

Dok zarađuje više novca od ovog novog talasa saobraćaa, panamska vlada istovremeno trpi i udarce zbog geopolitičkog nadmetanja. Tamošnje ministarstvo spoljnih poslova optužilo je Iran da je nezakonito zaplijenio brod pod panamskom zastavom, italijanske kompanije MSC Francesca, u moreuzu Ormuz. Panama, zemlja s jednom od najvećih brodskih registracija na svijetu, saopštila je da je brod “silom preuzet” od strane Irana. Nije bilo odmah jasno da li se plovilo još nalazi u iranskom pritvoru.

“Ovo predstavlja ozbiljan napad na sigurnost na moru i nepotrebnu eskalaciju u trenutku kada međunarodna zajednica zagovara da moreuz Ormuz ostane otvoren za međunarodnu plovidbu bez prijetnji ili bilo kakve prisile”, navedeno je u saopštenju, prenosi Telegraf.

Noriega smatra da bi iznosi koje kompanije plaćaju za prolazak kroz Panamski kanal mogli još rasti ukoliko se sukob nastavi, s obzirom na to da cijene nafte već dramatično rastu. Cijena barela Brent nafte ove sedmice je nakratko skočila iznad 107 dolara, sa oko 66 dolara po barelu prije godinu dana.

“Niko zapravo nije predvidio potencijalne efekte koje će rat imati na globalnu trgovinu”, rekao je Noriega.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON NAJAVIO povlačenje iz politike

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da se neće baviti politikom nakon što 2027. godine završi svoj mandat u Elizejskoj palati, nakon dva odrađena predsjednička mandata.

Tokom razgovora sa studentima u Nikoziji, Makron je rekao da prije predsjedništva nije bio aktivan u politici i da se u nju neće vratiti nakon isteka mandata.

Osvrnuo se i na izazove svog posljednjeg mandata, ističući da je najteže bilo balansirati između postignutih rezultata i nedovršenih reformi.

Nastavi čitati

Svijet

LAVINA ZATRPALA NAJMANJE ČETVORO TURISTA: Spasioci intenzivno tragaju za nestalima

Najmanje četvoro turista zatrpano je u lavini u planinskom vijencu Munku-Sardik u ruskoj republici Burjatiji, a spasioci intenzivno tragaju za nestalima, saopštile su lokalne vlasti.

Prema preliminarnim podacima, sedmočlana grupa nije bila registrovana kod Ministarstva za vanredne situacije, prenio je TASS.

Povrijeđeno je troje člana grupe, koji su bili izvan glavne putanje lavine. Oni su uspjeli da prijave nesreću, a vjeruje se da su ostali zatrpani pod snijegom.

U potrazi učestvuje više od 20 spasilaca i volontera, a dodatni timovi poslati su u teško pristupačno područje.

Incident se dogodio u području poznatom po rizičnim uslovima za planinare.

Planina Munku-Sardik, visine 3.491 metara, najviši je vrh u Istočnim Sajanskim planinama i popularna je destinacija za penjače, posebno tokom proljećne sezone.

Nastavi čitati

Aktuelno