Connect with us

Svijet

NOBELOVA NAGRADA ZA MIR! “Hoće li se Trampova želja ispuniti?”

Norveški Nobelov komitet prvi put u 125 godina dozvolio je medijima da pogledaju kako izgleda proces odlučivanja o dobitniku Nobelove nagrade za mir.

Pet članova komiteta i sekretar sastaju se u sali Nobelovog instituta u Oslu, ukrašenoj hrastovim namještajem i portretima svih dobitnika, a prostor je predviđen i za ovogodišnjeg laureata, piše BBC. Predsjednik komiteta Jorgen Vatne Fridnes opisao je proces kao “tenzičnu raspravu”, ali naglasio je da odluka mora da bude zasnovana na konsenzusu i principijelnosti.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp javno je ponovio da zaslužuje nagradu zbog svojih diplomatskih inicijativa i “rješenja sedam ratova”, dok su lideri poput izraelskog predsjednika Benjamina Netanjahua i vlade Pakistana javno izrazili nominacije u njegovu korist. Njegovi saradnici, uključujući glavnog izaslanika Stiva Vitkofa, “pritiskali su odbor da ga prizna kao najboljeg kandidata” u istoriji nagrade, piše BBC.

Međutim, stručnjaci ističu prepreke: Trampova administracija se povukla iz međunarodnih institucija i sporazuma, a njegove unutrašnje politike i suzbijanje protesta nisu u skladu sa međunarodnom saradnjom, ocjenjuje direktorka istraživačkog centra PRIO, Nina Greger.

Zbog zatvorenosti procesa i činjenice da je lista nominacija, ove godine njih 338, zatvorena u januaru, Tramp, koji se tek nedavno vratio na funkciju, ne može da bude ozbiljan kandidat za ovu godinu.

Greger je dodala da bi zbog njegovog mirovnog plana za Gazu mogao da bude razmatran za dodjelu nagrada za sljedeću godinu.

Studenti i stručnjaci podsjećaju da je Nobelova nagrada priznanje za doprinos miru u korist čovječanstva, često dodeljena manjim grupama i manje poznatim pojedincima, a ne kao potvrda “ličnih ambicija ili ego-trijumfa”.

Portreti četiri američka predsjednika koji su dobili nagradu, uključujući Baraka Obamu, podsjećaju na razne izazove protiv kojih su se laureati borili – od ratova i nuklearnog oružja do klimatskih promjena i aparthejda.

BBC

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno