Svijet
NOĆNA MORA ZELENSKOG: Sve o žilavom generalu ZALUŽNOM, da li će ovaj čovjek uskoro biti novi PREDSJEDNIK UKRAJINE
Za predsjednika Ukrajine u ratno vrijeme, jedina politička prijetnja veća od popularnog generala mogla bi biti popularni general koji je bez ceremonije otpušten.
Čini se da je to rizik koji je spreman da preuzme ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, pošto nije uspio da ubijedi generala Valerija Zalužnog da podnese ostavku na mjesto vrhovnog komandanta ukrajinskih oružanih snaga.
Dok su neki ukrajinski političari pozivali na pomirenje između njih dvojice i rekli da je to još moguće, glasine o skoroj smjeni generala nastavile su da kruže Kijevom, ali i u diplomatskim krugovima.
Dok je Zelenski neosporno lice Ukrajine u inostranstvu, Zalužni je konkurent popularnosti predsjednika kod kuće.

Njegovo lice se nalazi na nebrojenim posterima i internet mimovima širom Ukrajine, uključujući i onaj koji ga prikazuje kako ponižava Vladimira Putina pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.
Upravo ta rivalska popularnost je u srcu trenutne krize u Kijevu, rekao je opozicioni poslanik i saveznik Zalužnog Aleksij Gončarenko.
– Radi se o ličnim odnosima između njih. Mislim da nije u pitanju vođenje rata. Zelenski je bio, ne zaboravite, glumac, i kao da želi da bude jedina zvezda. Obojica su emocionalno iscrpljeni nakon protekle dvije godine – rekao je Gončarenko.
Zelenski je postavio Zalužnog na čelo ukrajinskih oružanih snaga u julu 2021, kada se zemlja već sedam godina borila za odbranu svojih istočnih provincija od ruskog napada, ali je Putin u međuvremenu počeo da okuplja daleko veće snage za invaziju preko granice.
Kada je došao na funkciju, Zalužni je imao sedam mjeseci da se pripremi za napad i iznenadio je svijet odbranom Kijeva, razbijajući najveći dio ruskih invazionih snaga na putu ka prestonici, a zatim uzvratio i povratio više od polovine izgubljene teritorije.
Dugo najavljivana kontraofanziva za vraćanje više teritorije prošlog ljeta nije uspjela da postigne napredak kojem su se Kijev i njegove pristalice nadali, a Zalužni je priznao za “Ekonomist” da je rat u ćorsokaku i da bez ogromnog tehnološkog skoka „najvjerovatnije ne došlo do velikog prodora”.
Intervju je iznervirao predsjednikov kabinet, ali izgleda da nije umanjio položaj Zalužnog među običnim Ukrajincima, prema anketama javnog mnjenja. Po tom pitanju, on je dosljedno jedina javna ličnost koja se takmiči sa Zelenskim.
Na 50-godišnjeg generala se gleda kao na oličenje ukrajinske vojne transformacije iz tvrde hijerarhije sovjetske ere do modernosti zapadnog stila, sistema u kojem se mlađim oficirima vjeruje da donose ispravne odluke u žaru bitke, a ne da čekaju naređenja odozgo.
Zalužni je rođen u starom sistemu, na svijet je stigao 1973. godine u sovjetskom vojnom garnizonu na severu Ukrajine gdje je služio njegov otac. Međutim, dok je odrastao, njegov instinkt je bio da se odrekne vojnog nasleđa, a jedna rana ambicija bila je da postane komičar, ista profesija iz koje je Zelenski izašao. Ali porodična tradicija je pobijedila i Zalužni je 1997. diplomirao sa na Odjeskom institutu kopnenih snaga.

Bio je suviše mlad da bi bio temeljno školovan u sovjetskoj kulturi komandovanja, koja se vrti oko bespogovorne poslušnosti u lancu. Za magistarski rad, Zalužni je napisao analizu vojne strukture SAD.
Dok je napredovao kroz činove, ubrzano nakon Putinovog zauzimanja Krima i ofanzive na istočne provincije 2014. godine, Zalužni je sačuvao osjećaj neformalnosti i druželjubivosti sa svojim trupama, u potpunoj suprotnosti sa starijim oficirima, često je fotografisanim u majicama i šortsu.
Pio je pivo na rođendanu svoje supruge kada je stigao poziv od Zelenskog u ljeto 2021. i tražio od njega da preuzme opštu komandu nad oružanim snagama. Njegov prvi odgovor, kako je kasnije rekao za časopis Tajm, bio je: „Kako to misliš?“
Rekao je da se osjećao kao da je udaren „ne samo ispod pojasa, već da je nokautiran”.
U javnosti, Zalužni je zadržao isti duh skromnosti i nedostatka ambicija, insistirajući na potpunom razdvajanju vojnih poslova i politike, ali kancelarija predsednika Zelenskog nije ubijeđena u to. Saradnici Zelenskog sumnjaju da bi generalova dobrotvorna fondacija na kraju mogla da postane politička platforma i na sve veći broj objava Zalužnog sa svojom suprugom na društvenim mrežama gledaju kao na projekciju potencijalne predsjedničke atmosfere.
Ako bi nešto gurnulo generala u redove opozicije to je onda smjena. On očigledno nije voljan da ode, odbijajući da podnese ostavku i čvrsto stoji suočen sa orkestriranom kampanjom glasina da se sprema na odlazak.
Zelenski traži žrtvenog jarca?
Nije jasno zašto je Zelenski spreman da rizikuje da otuđi tako popularnog potencijalnog rivala. Ako postoje razlike oko taktike i strategije, one nisu objavljene u javnosti. Ali bez obzira na izvor podjela, njegova očigledna ozbiljnost i način na koji se njime postupalo osvijetlili su slabosti Kijeva.
– Kako se rat u Ukrajini bliži kraju svoje druge godine, od nekadašnjeg jedinstva ukrajinske elite ne ostaje ni traga – kaže Konstantin Skorkin, politički analitičar koji piše za Karnegijevu zadužbinu za međunarodni mir.

On u ovoj situaciju vidi moguću potragu za žrtvenim jarcem.
– Što borbe duže traju, to je primamljivije tražiti nekoga ko bi bio kriv, a prijetnja unutrašnje destabilizacije je realnija.
Gončarenko se boji da će, ako Zalužni bude smijenjen, to naštetiti moralu društva.
– Ne mislim da će to direktno uticati na bojno polje, ali mislim da je uticaj na moral u društvu pravi problem – kaže on, prenosi Blic.
Svijet
EVROPA IMA NOVI PLAN ZA IDUĆU GODINU! Preseljenje 21.000 azilanata i solidarni doprinosi
Evropska unija planira da 2026. reorganizuje raspodjelu hiljada azilanata, a zemlje koje su do sada primile manje ljudi trebalo bi da prihvate azilante ili da uplate finansijske doprinose, piše Špigel.
Finansijski doprinosi i manja sredstva
Pored toga, manje opterećene zemlje EU, u okviru mehanizma solidarnosti predviđenog evropskom reformom azila iz 2024. godine, trebalo bi da obezbijede 420 miliona evra.
U samoj reformi azila predviđeno je preseljenje najmanje 30.000 azilanata i izdvajanje 600 miliona evra godišnje. Pošto reforma stupa na snagu tek u julu 2026. godine, zemlje EU su se dogovorile o ukupno manjim doprinosima za taj period.
Kome treba pomoć, a ko mora da doprinese?
U analizi Evropske komisije, zemlje koje će naredne godine imati pravo na solidarnost drugih država EU zbog visokog migracionog pritiska su: Grčka, Kipar, Španija i Italija.
Zemlje koje će po novim pravilima vjerovatno morati da prime azilante iz drugih država ili daju druge doprinose solidarnosti su: Švedska, Portugal, Mađarska, Rumunija i Luksemburg.
Broj novih azilanata unutar EU, kao i u zemljama koje nijesu članice (Norveška i Švajcarska), u prvih šest mjeseci ove godine ukupno je opao.
Do kraja juna u grupi od 29 država (EU plus) registrovano je ukupno 399.000 novih zahtjeva, što je smanjenje za 114.000 ili 23 odsto u poređenju sa prvim polugodištem 2024. godine.
Svijet
JEZIVO UPOZORENJE ORBANA! “Ovo je datum kada bi Brisel mogao ZARATITI SA RUSIJOM”
Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas da se Brisel sprema za rat s Rusijom, kao i da već postoji ciljni datum za ulazak u rat – 2030. godina.
“Tamni oblaci se skupljaju na nebu Evrope. Brisel se priprema za rat s Rusijom, a već postoji ciljani datum za ulazak u rat: 2030. godina”, upozorio je Orban.
Članstvo Ukrajine vodi u trenutni rat
U tom smislu, dodao je da osnivački ugovor EU kaže da su u slučaju oružanog napada na teritoriju jedne od država članica, ostale države članice dužne da toj državi pruže svu pomoć koja im je na raspolaganju, zbog čega bi prijem ratom razorene Ukrajine u EU rezultirao trenutnim ulaskom u rat.
Prema njegovim riječima, to znači da bi sljedeća godina mogla da bude posljednja mađarska izborna godina kada zaista može da odluči o pitanju rata i mira.
Koristeći primjer imigracije, Orban je skrenuo pažnju na činjenicu da postoje odluke koje kasnije ne mogu da se isprave.
“Da nijesmo izgradili ogradu 2015. godine, migranti bi već bili ovdje. Ako donesemo pogrešnu odluku 2026. godine, biće prekasno da je ispravimo do sljedećih izbora 2030. godine. Utakmica se neće dobro završiti. Ko god želi mir, neka nam se pridruži”, zaključio je Orban.
Svijet
TRGOVINA ORUŽJEM I DROGOM Više od 60 uhapšenih širom Izraela
Više od 60 ljudi uhapšeno je širom Izraela zbog sumnje na trgovinu oružjem i drogom u nizu racija tokom noći, kao rezultat tajne operacije, saopštila je izraelska policija.
Policija navodi da je jedan tajni agent izvršio 57 transakcija trgovine oružjem, drogom i falsifikovanim dokumentima u više policijskih okruga širom zemlje, inkriminišući osumnjičene, prenosi “Times of Israel”.
Takođe su prikupljeni “značajni dokazi” povezani sa nizom teških krivičnih djela nasilja, uključujući otmicu i pucnjave, saopštila je policija.
Među privedenima su i vođe bandi iz Hadere.
-
Politika10 sati agoDODIK POBJESNIO NAKON PORAZA U PRIJEDORU, razbio telefon o zid pa poručio “JE*AĆU IM MAMICU”
-
Politika10 sati agoMINIĆ “PITAJTE ĐOKIĆA”, ĐOKIĆ “PITAJTE PETROVIĆA”, Petrović “Samo da nam je izgurati do 1. APRILA”?
-
Svijet3 dana agoFON DER LAJEN: Sastanak o korištenju ruske imovine završen bez rezultata
-
Svijet3 dana agoŽESTOKA OSVETA RUSIJE: Izvedeni SNAŽNI UDARI, odjekuju eksplozije, ljudi se kriju
-
Društvo2 dana agoŠTA KAŽU GRAĐANI? U potrazi za zlatom u Jezeru buše tokom noći i pod reflektorima
-
Banjaluka3 dana agoSTANIVUKOVIĆ POZIRAO SA LEPOM BRENOM NAKON SPEKTAKLA: “Banjaluka zaslužuje da se ovo veče ponovi”
-
Svijet3 dana agoVIDEO ZA KOJI JE TEŠKO POVJEROVATI DA JE PRAVI: U Rumuniji snimljen “prvi leteći automobil”
-
Politika19 sati agoSLOŽNI KAO NIKAD! Stanivuković u selu koje je REKORDNO IGNORISALO IZBORE, ovo je poruka koja je obišla region! (VIDEO)
