Connect with us

Svijet

NOĆNA MORA ZELENSKOG: Sve o žilavom generalu ZALUŽNOM, da li će ovaj čovjek uskoro biti novi PREDSJEDNIK UKRAJINE

Za predsjednika Ukrajine u ratno vrijeme, jedina politička prijetnja veća od popularnog generala mogla bi biti popularni general koji je bez ceremonije otpušten.

Čini se da je to rizik koji je spreman da preuzme ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, pošto nije uspio da ubijedi generala Valerija Zalužnog da podnese ostavku na mjesto vrhovnog komandanta ukrajinskih oružanih snaga.

Dok su neki ukrajinski političari pozivali na pomirenje između njih dvojice i rekli da je to još moguće, glasine o skoroj smjeni generala nastavile su da kruže Kijevom, ali i u diplomatskim krugovima.

Dok je Zelenski neosporno lice Ukrajine u inostranstvu, Zalužni je konkurent popularnosti predsjednika kod kuće.

Valerij Zalužni
FOTO: OLEG PETRASYUK/EPA

Njegovo lice se nalazi na nebrojenim posterima i internet mimovima širom Ukrajine, uključujući i onaj koji ga prikazuje kako ponižava Vladimira Putina pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.

Upravo ta rivalska popularnost je u srcu trenutne krize u Kijevu, rekao je opozicioni poslanik i saveznik Zalužnog Aleksij Gončarenko.

– Radi se o ličnim odnosima između njih. Mislim da nije u pitanju vođenje rata. Zelenski je bio, ne zaboravite, glumac, i kao da želi da bude jedina zvezda. Obojica su emocionalno iscrpljeni nakon protekle dvije godine – rekao je Gončarenko.

Zelenski je postavio Zalužnog na čelo ukrajinskih oružanih snaga u julu 2021, kada se zemlja već sedam godina borila za odbranu svojih istočnih provincija od ruskog napada, ali je Putin u međuvremenu počeo da okuplja daleko veće snage za invaziju preko granice.

Kada je došao na funkciju, Zalužni je imao sedam mjeseci da se pripremi za napad i iznenadio je svijet odbranom Kijeva, razbijajući najveći dio ruskih invazionih snaga na putu ka prestonici, a zatim uzvratio i povratio više od polovine izgubljene teritorije.

Dugo najavljivana kontraofanziva za vraćanje više teritorije prošlog ljeta nije uspjela da postigne napredak kojem su se Kijev i njegove pristalice nadali, a Zalužni je priznao za “Ekonomist” da je rat u ćorsokaku i da bez ogromnog tehnološkog skoka „najvjerovatnije ne došlo do velikog prodora”.

Intervju je iznervirao predsjednikov kabinet, ali izgleda da nije umanjio položaj Zalužnog među običnim Ukrajincima, prema anketama javnog mnjenja. Po tom pitanju, on je dosljedno jedina javna ličnost koja se takmiči sa Zelenskim.

Na 50-godišnjeg generala se gleda kao na oličenje ukrajinske vojne transformacije iz tvrde hijerarhije sovjetske ere do modernosti zapadnog stila, sistema u kojem se mlađim oficirima vjeruje da donose ispravne odluke u žaru bitke, a ne da čekaju naređenja odozgo.

Zalužni je rođen u starom sistemu, na svijet je stigao 1973. godine u sovjetskom vojnom garnizonu na severu Ukrajine gdje je služio njegov otac. Međutim, dok je odrastao, njegov instinkt je bio da se odrekne vojnog nasleđa, a jedna rana ambicija bila je da postane komičar, ista profesija iz koje je Zelenski izašao. Ali porodična tradicija je pobijedila i Zalužni je 1997. diplomirao sa na Odjeskom institutu kopnenih snaga.

Vojnici na snijegu
FOTO: SERGEY DOLZHENKO/EPA

Bio je suviše mlad da bi bio temeljno školovan u sovjetskoj kulturi komandovanja, koja se vrti oko bespogovorne poslušnosti u lancu. Za magistarski rad, Zalužni je napisao analizu vojne strukture SAD.

Dok je napredovao kroz činove, ubrzano nakon Putinovog zauzimanja Krima i ofanzive na istočne provincije 2014. godine, Zalužni je sačuvao osjećaj neformalnosti i druželjubivosti sa svojim trupama, u potpunoj suprotnosti sa starijim oficirima, često je fotografisanim u majicama i šortsu.

Pio je pivo na rođendanu svoje supruge kada je stigao poziv od Zelenskog u ljeto 2021. i tražio od njega da preuzme opštu komandu nad oružanim snagama. Njegov prvi odgovor, kako je kasnije rekao za časopis Tajm, bio je: „Kako to misliš?“

Rekao je da se osjećao kao da je udaren „ne samo ispod pojasa, već da je nokautiran”.

U javnosti, Zalužni je zadržao isti duh skromnosti i nedostatka ambicija, insistirajući na potpunom razdvajanju vojnih poslova i politike, ali kancelarija predsednika Zelenskog nije ubijeđena u to. Saradnici Zelenskog sumnjaju da bi generalova dobrotvorna fondacija na kraju mogla da postane politička platforma i na sve veći broj objava Zalužnog sa svojom suprugom na društvenim mrežama gledaju kao na projekciju potencijalne predsjedničke atmosfere.

Ako bi nešto gurnulo generala u redove opozicije to je onda smjena. On očigledno nije voljan da ode, odbijajući da podnese ostavku i čvrsto stoji suočen sa orkestriranom kampanjom glasina da se sprema na odlazak.

Zelenski traži žrtvenog jarca?

Nije jasno zašto je Zelenski spreman da rizikuje da otuđi tako popularnog potencijalnog rivala. Ako postoje razlike oko taktike i strategije, one nisu objavljene u javnosti. Ali bez obzira na izvor podjela, njegova očigledna ozbiljnost i način na koji se njime postupalo osvijetlili su slabosti Kijeva.

– Kako se rat u Ukrajini bliži kraju svoje druge godine, od nekadašnjeg jedinstva ukrajinske elite ne ostaje ni traga – kaže Konstantin Skorkin, politički analitičar koji piše za Karnegijevu zadužbinu za međunarodni mir.

Vladimir Zelenski na ulici
FOTO: SERGEY DOLZHENKO/EPA

On u ovoj situaciju vidi moguću potragu za žrtvenim jarcem.

– Što borbe duže traju, to je primamljivije tražiti nekoga ko bi bio kriv, a prijetnja unutrašnje destabilizacije je realnija.

Gončarenko se boji da će, ako Zalužni bude smijenjen, to naštetiti moralu društva.

– Ne mislim da će to direktno uticati na bojno polje, ali mislim da je uticaj na moral u društvu pravi problem – kaže on, prenosi Blic.

Svijet

Vlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA

Vlada Bugarske povukla je nacrt budžeta za 2026. godinu nakon velikih demonstracija u Sofiji, samo mjesec dana prije nego što bi zemlja trebala da uvede evro.

Više desetina hiljada ljudi izašlo je juče na ulice glavnog grada kao znak protesta povodom budžeta koji je usvojen u prvom čitanju u parlamentu.

Demonstranti su pozvali na smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje i penzije i upozorili da bi budžet mogao da ostavi prostor za korupciju.

Organizatori su saopštili da je 50.000 ljudi prisustvovalo mitingu koji je počeo mirno, ali se završio neredima u sjedištu jedne od vladajućih partija.

Maskirana lica su bacala petarde, boce, konzerve i druge predmete na policiju, koja je upotrijebila suzavac i biber sprej.

Prijavljeno je da je bilo povrijeđenih na obje strane, a 71 osoba uhapšena je zbog vandalizma.

Nastavi čitati

Svijet

PITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi

Rusija je 30. marta 1867. potpisala ugovor za koji mnogi tvrde da je bio jedan od najvećih ekonomskih promašaja u istoriji. Aljaska je tada iz ruskih prešla u ruke Sjedinjenih Američkih Država.

Vrijednost posla iznosila je 7,2 miliona dolara. Hektar zemlje plaćen je 35 centi. Kada se 7,2 miliona dolara prebace u današnju vrijednost, Amerikanci su Aljasku platili 125 miliona dolara.

U cjeloj priči najzanimljivije je to da su u vrijeme kupovine Aljaske mnogi u Americi bili protiv tog posla. Aljaska je bila nenaseljena. U Vašingtonu su Aljasku zvali zaleđena pustahija. Ipak, pronalazak zlata je promijenio sve. Aljaska je jedno od deset najbogatijih mjesta na svijetu. Aljaska ima ogromne zalihe rudnog bogatstva sa nalazištima uglja, bakra, zlata, srebra, cinka, olova. Tu su i nalazišta nafte, prirodna bogatstva, ribolov. Amerikanci su platili kap vode u moru bogatstva.

Krimski rat
Postavlja se pitanje zašto je Rusija prodala Aljasku. Jesu li u Moskvi znali kakvu grešku prave? Odgovor na to pitanje je manje bitan pred činjenicom da je Rusija praktično bila primorana na prodaju Aljaske. Naime, Rusija je 1856. godine izgubila Krimski rat koji je vodila protiv Francuske, Velike Britanije i Otomanske imperije. Rusija je bila poražena, ponižena i ekonomski iscrpljena. Rusiji je trebao novac za oporavak, a imperator Aleksandar Drugi plašio se da neće moći da kontroliše Aljasku jer se ona graničila sa Kanadom kojom je upravljao vječiti ruski neprijatelj – Velika Britanija.

U Moskvi su bili ubjeđeni da su napravili odličan posao. Dobili su svjež novac i rešili se potencijalnog problema – novog rata sa Velikom Britanijom. Osim toga, prodajom Aljaske Americi postavili su temelje budućeg odnosa snaga na Tihom okeanu koji će kontrolisati Vašington. Tako je ostalo do danas. Jedino se postavlja pitanje da li taj status danas odgovara Moskvi. Vjerovatno ne, piše Politikin magazin.

Nastavi čitati

Svijet

NEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da ukoliko Evropa otpočne rat sa Rusijom, Moskva neće imati “sa kim da pregovara”.

– Rusija nema namjeru da ratuje sa evropskim zemljama, ali ako Evropa počne rat, Rusija je spremna na to odmah – rekao je Putin novinarima, prenosi Sputnjik. Putin je izjavio danas, tokom održavanja investicionog foruma “Rusija zove”, da je Pokrovsk (Krasnoarmejsk) “dobra baza” za rješavanje svih zadataka protivvazdušne odbrane (PVO) i pozvao strane novinare da posjete taj grad i “sve vide svojim očima”

– Krasnoarmejsk je dobra baza za rješavanje svih zadataka snaga protivvazdušne odbrane, odavde je pogodno kretati se u bilo kom pravcu koji Generalštab Ruske Federacije smatra potrebnim – naveo je Putin dodajući da su mu zato ruske i ukrajinske oružane snage pridavale poseban značaj, prenosi Sputnjik.

Ranije je komandant grupe Centar Valerij Solodčuk obavestio ruskog Putina da je Pokrovsk “zauzet” i da je u gradu u toku potraga i uništavanje manjih grupa ukrajinskih oružanih snaga. Međutim, Ukrajina je demantovala te tvrdnje, navodeći da ukrajinske snage nastavljaju odbrambene operacije na, kako su naveli, teškim dijelovima fronta.

“Uspješno se borimo sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju”
Putin je tokom govora na forumu naveo i da je turbulentnost u savremenom svijetu izazvana nekonkurentnim metodama borbe nekih zapadnih zemalja, navodeći da se Rusija uspješno bori sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju.

On je dodao da zapadne zemlje žele da uklone konkurente i sačuvaju svoje nekadašnje privilegije i monopol koji im, kako je naveo, izmiče.

Prema Putinovim riječima, Zapadu ne uspjeva da upravlja svetskom ekonomijom pomoću sankcija, prenio je Sputnjik.

Istakao je da je apsolutna većina zemalja sveta nastrojena pragmatično i da će Rusija sa njima sarađivati.

– Što se tiče Rusije, ona svakako osjeća spoljni pritisak. Međutim, naša zemlja i naša ekonomija se uspješno nose sa ovim izazovima – rekao je Putin na forumu pod nazivom “Rusija zove” koji je organizovala VTB međunarodna grupacija banaka i finansijskih kompanija.

Forum okuplja kreatore politike, investitore i poslovne ličnosti u cilju promocije dijaloga i strateških investicija u rusku privredu.

Nastavi čitati

Aktuelno