Svijet

NORVEŠKA RAZMATRA IZGRADNJU OGRADE na granici sa Rusijom po uzoru na Finsku

Norveška bi mogla da postavi ogradu duž dijela ili cijele granice sa Rusijom čija je ukupna dužina 198 kilometara, kao što je to uradila Finska duž rusko-finske granice, izjavila je norveška ministarka pravde Emili Mel.

Mel je rekla u intervjuu za norveški javni emiter NRK u subotu uveče da granična ograda ne samo što može da djeluje kao odvraćanje, već sadrži senzore koji omogućuju da se otkrije da se ljudi kreću blizu granice.

Ona je istakla da norveška vlada trenutno razmatra nekoliko mjera za jačanje bezbjednosti na granici sa Rusijom na sjeveru Arktika, kao što su postavljanje ograde, povećanje broja graničnog osoblja i pojačavanje nadzora, prenio je AP.

“Ukoliko se bezbjednosna situacija u delikatnoj arktičkoj oblasti pogorša, norveška vlada je spremna da zatvori granicu u kratkom roku”, navela je Mel koja je ovog ljeta posjetila Finsku da bi bila upoznata sa tim kako se postavlja ograda duž cijele finsko-ruske granice čija je dužina 1.340 kilometara.

Finska vlada je zatvorila sve granične prelaze iz Rusije u Finsku krajem 2023. godine nakon što je više od 1.300 migranata iz trećih zemalja bez odgovarajuće dokumentacije ili viza ušlo u tu zemlju za tri mjeseca, samo nekoliko mjeseci nakon što je postala članica NATO-a.

Finska trenutno gradi ograde ukupne dužine do 200 kilometara u odvojenim dijelovima duž granične zone sa Rusijom koja služi kao spoljna granica EU.

Granični prelaz stanica Storskog je jedini zvanični prelaz u Norvešku iz Rusije, a trenutno je okružen 200 metara dugom i 3,5 metara visokom ogradom podignutom 2016. godine nakon što je godinu dana ranije oko 5.000 migranata i tražilaca azila prešlo iz Rusije u Norvešku.

Svijet

UZBUNA I SIRENE U POLJSKOJ! Borbeni avioni u vazduhu! (VIDEO)

Poljske i savezničke vazdušne snage raspoređene su u “preventivnoj operaciji” u poljskom vazdušnom prostoru u subotu zbog prijetnje napada dronovima u susjednim područjima Ukrajine, a aerodrom u istočnom poljskom gradu Lublinu je zatvoren, saopštile su vlasti.

Oglasio se i poljski predsjednik Donald Tusk.

“Zbog prijetnje ruskih dronova koji djeluju iznad Ukrajine u blizini poljske granice, u poljskom vazdušnom prostoru preventivno su angažovani avioni – poljski i saveznički. Zemaljski sistemi protivvazdušne odbrane stavljeni su u stanje najviše pripravnosti”, poručio je Tusk.

Uzbuna je uslijedila nakon što je više ruskih dronova u srijedu ušlo u poljski vazdušni prostor, što je podstaklo NATO da pošalje borbene avione kako bi ih oborili, naglašavajući dugogodišnju zabrinutost zbog mogućeg širenja ruskog rata u Ukrajini koji traje više od tri godine.

Upozorenja stanovnicima i sirene

Stanovnici nekoliko okruga u Lublinskoj regiji primili su hitno upozorenje od Vladinog centra za sigurnost (RCB) zbog moguće prijetnje iz vazduha. “Postoji opasnost od napada iz vazduha. Budite posebno oprezni i slijedite uputstva službi. Očekujte dalja saopštenja”, stoji u upozorenju poslanom stanovnicima više okruga.

Prema najnovijim informacijama, u gradu Svidnik oglasile su se sirene za uzbunu, što dodatno potvrđuje ozbiljnost situacije.

Ova sigurnosna mjera dolazi u vrijeme kada Rusija i Bjelorusija sprovode vojne vježbe “Zapad-2025”, a na ruskim i bjeloruskim granicama primijećene su pojačane vojne aktivnosti.

Pojačane mjere sigurnosti nakon incidenta s ruskim dronovima

Ovaj preventivni korak poljskih vlasti dolazi kao direktna reakcija na nedavni incident kada su ruski dronovi narušili poljski vazdušni prostor, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost za sigurnost NATO članice koja graniči s Ukrajinom.

Zatvaranje aerodroma u Lublinu, gradu koji se nalazi relativno blizu ukrajinske granice, dodatno pokazuje ozbiljnost situacije i spremnost poljskih vlasti da preduzmu sve potrebne mjere kako bi zaštitile svoju teritoriju i građane od potencijalnih prijetnji, prenosi “Indeks”.

Nastavi čitati

Svijet

KINA PORUČUJE! Ne učestvujemo u RATOVIMA niti ih planiramo!

Kina ne učestvuje u ratovima niti ih planira, izjavio je ministar spoljnih poslova Kine Vang Ji.

“Rat ne može rešiti probleme, a sankcije ih samo komplikuju”, izjavio je kineski ministar spoljnih poslova na zajedničkoj konferenciji za novinare sa šeficom slovenačke diplomatije Tanjom Fajon u Ljubljani, prenosi RTV Slovenija.

Vang je ponovio stav Kine da su diplomatski dijalog i saradnja jedini pravi put ka rešavanju međunarodnih konflikata i da sankcije i pritisci “samo pogoršavaju situaciju”.

Sjedinjene Američke Države pozvale su danas svoje saveznike da uvedu tarife na kupce ruske nafte, među kojima se nalazi i Kina.

Vašington je uveo tarife Indiji zbog kupovine ruske nafte, ali se uzdržao od sankcija prema Kini, koja smatra Rusiju svojim “partnerom za sva vremena”.

Nastavi čitati

Svijet

EVROPSKE DIPLOMATE: Tramp je konačno na našoj strani

Evropski čelnici uspjeli su uvjeriti američkog predsjednika Donalda Trampa da Rusiju treba prisiliti za pregovarački sto jer Moskva ne pokazuje interes za okončanjem rata u Ukrajini. Međutim, sada predstoji teži dio – usuglasiti se s nepredvidivom Bijelom kućom oko načina na koji će to postići, piše “Politico”.

Nakon niza diplomatskih posjeta protekle sedmice, visoki zvaničnici s obje strane Atlantika sastali su se kako bi razmotrili nova finansijska ograničenja i planove za zaustavljanje protoka ruske nafte i plina. U Vašington je poslan i tehnički tim EU-a koji radi na detaljima prijedloga, čiji su temeljni ciljevi zajednički prihvaćeni, potvrdili su zvaničnici i diplomate.

“Tramp je konačno na našoj strani. Pitanje je sada kako pomiriti dva pristupa?” izjavio je jedan diplomata EU, koji je želio ostati anoniman zbog osjetljivosti razgovora.

Dok Evropska unija finalizuje novi, 19. po redu paket sankcija protiv Rusije od početka specijalne vojne operacije u februaru 2022., pregovarači ističu kako je za najučinkovitije djelovanje ključno partnerstvo sa Sjedinjenim Državama. Iako se slažu da je Putina potrebno pritisnuti, razilaze se u metodama. Trampova administracija preferira korištenje trgovinskih alata poput carina kako bi se iscrpila ratna blagajna Kremlja, dok se EU zalaže za formalne sankcije protiv kompanija i finansijskih institucija koje sarađuju s Moskvom.

Drugi diplomata EU-a rekao je da očekuju “žustre rasprave” sa SAD-om o tome kako zapravo udariti na Rusiju, navodi “Index”.

Nastavi čitati