Humanitarna fondacija “Budi human – Aleksandar Šapić” prikuplja novčana sredstva za Ninu Blanušu, djevojčicu rođenu 2016. godine, kojoj su neophodni kontinuirani tretmani, terapije i medicinska podrška.

Nina je, prema podacima fondacije, rođena iz uredne trudnoće, u 38. gestacijskoj nedjelji, prirodnim putem. Međutim, zbog komplikacija i stanja nakon hipoksično-ishemične encefalopatije, odnosno teškog gušenja novorođenčeta, liječena je na oksigenoterapiji. Već od petog i po mjeseca života ima žarišne epileptične napade, zbog čega od šestog mjeseca koristi antiepileptičnu terapiju.

Svaki dan je nova borba
Nini su ustanovljene dijagnoze G80.0 Paralysis cerebralis spastica quadriplegica i G40.2 Epilepsia symptomatica. Kako navodi fondacija, neurološki ima spastičnu kvadriparezu, globalno kašnjenje u razvoju, epilepsiju, strabizam i težak stepen skolioze.

Zbog svog zdravstvenog stanja, Nina ne sjedi i ne hoda, nije uspostavila kontrolu sfinktera, a od razvojnih miljokaza ostvarila je samo djelimičnu kontrolu glave. Neophodno joj je stalno prisustvo roditelja, kao i kontinuirana medicinska i terapijska podrška, prenosi Telegraf.rs, Srbija danas.

Potrebni su joj tretmani, pregledi i pomagala

Da bi napredovala i imala šansu za kvalitetniji život, Nini su potrebni intenzivni fizikalni tretmani, logopedsko-defektološki tretmani, specijalistički pregledi, neurostimulacija, osteopatske terapije, ortopedska pomagala i kolica.

Prema podacima dostupnim na profilu fondacije, za Ninino liječenje i tretmane potrebno je prikupiti više od 4,2 miliona dinara, dok je do sada prikupljen deo sredstava. Fondacija napominje da ukupan potreban iznos može da se mijenja ukoliko nastanu dodatni troškovi tokom lečenja.

Kako pomoći Nini

Svi koji žele da pomognu mogu to učiniti slanjem SMS poruke:

1685 na 3030

Pomoć je moguća i uplatom preko Humanitarne fondacije „Budi human – Aleksandar Šapić“, kao i putem elektronskih donacija na profilu korisnika.

Svaka donacija, bez obzira na iznos, Nini može da znači korak bliže ka terapijama koje su joj neophodne.

Kada su u pitanju bolesna djeca, teško je pronaći prave riječi. Ali ono što možemo jeste da se ujedinimo, podijelimo apel i pomognemo koliko možemo. Za Ninin osmeh, za svaki njen napredak i za bolje sutra.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje toplije i pretežno sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost, te dnevnu temperaturu vazduha do 33 stepena Celzijusova.

Jutru će biti svežije i uglavnom vedro, magla samo ponegdje oko rijeka i po kotlinama, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana toplije i pretežno sunčano uz malu do umjerenu oblačnost, poslije podne na jugoistoku i jugu razvoj oblaka koji će samo ponegdje donijeti kratkotrajne pljuskove, dok će u večernjim časovima i tokom noći na sjeveru biti oblačnije uz slabu kišu ponegdje. Jutarnja temperatura vazduha od 10 do 16, na jugu do 19, u višim predjelima od sedam, a dnevna od 27 do 33, u višim krajevima od 22 stepena Celzijusova.

Duvaće slab do umjeren vjetar, sjevernog smjera, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Bosna i Hercegovina je i zvanično završila na sivoj listi Manivala zbog neispunjenih obećanih reformi u oblasti sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma.

O ovoj odluci delegacija Ministarstva bezbjednosti BiH zvanično je obaviještena jutros u Parizu, tokom plenarnog sastanka FATF-a (Financial Action Task Force).

O statusu države obaviještene su i najviše bh. institucije, uključujući predsjedavajuću Savjeta ministara Borjanu Krišto. Kako bi se pokušao ublažiti ovaj status, u petak je održana hitna telefonska sjednica na kojoj je Krišto ovlaštena da u ime Savjeta ministara potpiše Pismo o političkoj opredijeljenosti. Time se BiH obavezala na prihvatanje i pravovremenu provedbu Akcijskog plana FATF-a, objavio je Raport.

Iako je situacija ozbiljna, BiH je dobila šansu da kroz ispunjavanje 13 konkretnih uslova (akcija) u naredne dvije godine popravi svoj status. Među ključnim zahtjevima nalaze se usvajanje izmjena Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, Zakon o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom, te uspostavljanje registra stvarnih vlasnika, što je problem koji država godinama ne uspijeva riješiti.

Ulazak na sivu listu u praksi ne znači samo politički ili diplomatski neugodan status. Posljedice su vrlo konkretne i direktno se odražavaju na ekonomiju. Finansijske transakcije sa inostranstvom postaju sporije i skuplje, banke uvode dodatne kontrole, a strani investitori u pravilu povećavaju oprez ili odgađaju ulaganja. Stručnjaci upozoravaju da ovakav status povećava troškove zaduživanja države i privatnog sektora, dok građani i privreda u konačnici plaćaju cijenu kroz skuplje usluge i otežane međunarodne transfere.

Podsjećamo, BiH je posljednji put na sivoj listi Manivala bila 2015. godine, a izlazak sa nje trajao je pune tri godine, sve do 2018. godine.