Connect with us

Politika

NOVA GODINA, NOVA OBEĆANJA! Ćorić: U toku gradnja 120 kilometara auto-puta, 2026. završetak dvije dionice

Direktor Javnog preduzeća “Autoputevi Republike Srpske” Nedeljko Ćorić izjavio je u intervjuu Srni da je u toku izgradnja još 120 kilometara auto-puteva u Srpskoj, te da se u 2026. godini očekuje završetak dvije izuzetno značajne dionice.

– Naš ključni projekat od nacionalnog interesa je spajanje Banjaluke sa Beogradom. Dionica od Bijeljine do Rače biće završena 2026. godine i na njoj uspješno radimo u punom kapacitetu – istakao je Ćorić.

On je napomenuo da je ugovorena vrijednost ovog projekta 258,1 milion KM, a finansiranje je dogovoreno između vlada Republike Srpske i Srbije u omjeru 20:80 odsto.

Druga dionica čiji je završetak predviđen u 2026. godine je na Koridoru “Pet ce” kod Doboja, Putnikovo Brdo, za koju Ćorić navodi da je najzahtjevniji projekat koji su “Autoputevi” radili.

-Ta dionica je dug 5,6 kilometara, ali je izuzetno zahtjevna. Na tom projektu smo imali problema kod izgradnje tunela jer se pokrenulo klizište. To je usporilo radove, ali svi ostali radovi su u završnoj fazi – rekao je Ćorić.

Ćorić je pojasnio da je ta dionica sačinjena od velikih putnih objekata, poput mosta preko rijeke Bosne i magistralnog puta, vijadukta, nadvožnjaka, usjeka i dva tunela, od kojih jedan siječe međuentitetsku granicu.

On je rekao da je realizacija ovog projekta finansirana kreditnim sredstvima Еvropske banke za obnovu i razvoj (ЕBRD) u iznosu od 150 miliona evra i bespovratnim sredstvima ЕU preko Investicionog fonda za Zapadni Balkan u iznosu od 38,7 miliona evra, a sedam miliona evra obezbjeđeno je za nadzor nad projektom.

Kad je riječ o preostalim dionicama auto-puta od Banjaluke do Beograda, Ćorić je naveo da su u toku pripremni radovi na dionici od Vukosavlja prema Brčkom, što je povjereno kinskoj kompaniji sa kojom se u narednoj godini očekuje potpisivanje finansijskog ugovora i početak gradnje.

“Finaliziramo pregovore sa Kineskom bankom oko potpisivanja finansijskog ugovora za izgradnju dionice od Bijeljine do Brčkog, gdje su izabrani izvođači radova. Kineski partneri nas uvjeravaju da će ovu dionicu, ukoliko budu postojali uslovi, završiti do kraja 2026. godine. To je, prema mom mišljenju, malo preambiciozno, ali kad su kineski partneri u pitanju nikako ih ne treba potcijeniti – istakao je Ćorić.

Prema njegovim riječima, ugovorena vrijednost oba projekta iznosi skoro milijardu KM.

Ćorić je naveo da je u narednoj godini potrebno riješiti situaciju na Koridoru “Pet ce”, od Vukosavlja prema Doboju, jer će to biti jedina dionica na auto-putu od Banjaluke do Beograda, na kojoj nije ugovoreno izvođenje radova.

On je naglasio da je riječ o jednoj od najfrekventnijih dionica auto-puta u BiH, te da su interes za učešće u realizaciji već izrazile određene strane kompanije.

Ćorić je ukazao da je u Republici Srpskoj aktuelno još jedno gradilište auto-puta, i to na području Prijedora, gdje kineski koncesionar gradi prvu dionicu auto-puta Banjaluka-Prijedor-Novi Grad, a ugovorena vrijednost radova iznosi 297 miliona evra.

-Kada sve ove vrijednosti stavimo na papir i saberemo, dolazimo do činjenice da se u Republici Srpskoj, u ovom trenutku, samo u izgradnju auto-puteva ulaže 2,1 milijarde KM – naglasio je Ćorić.

Ćorić je napomenuo da postoji ozbiljno interesovanje za početak radova na dionici od Mrkonjić Grada prema Banjaluci i samoj obilaznici oko Banjaluke, koja će se morati uvrstiti u prioritete od izuzetne važnosti.

-Cilj je da sutra kada izgradimo auto-put Prijedor-Banjaluka, taj auto-put pomenutom obilaznicom povežemo sa auto-putevima koje već imamo -naveo je Ćorić.

Ćorić je istakao da su kineski partneri zainteresovani za dionicu auto-puta Glamočani–Mliništa, što je ustvari nastavak evropskog pravca Е 661 od sjevera ka jugu.

Sastavni dio tog auto-puta je obilaznica Banjaluka, a Ćorić je naveo da su “Autoputevi Republike Srpske”, uz finansiranje od Еvropske komisije, pokrenuli izradu planske i studijske dokumentacije za obilaznicu, od čvora Glamočani do čvora Banjaluka jug, u dužini od 20 kilometara.

-Za finansiranje izgradnje ove dionice planirano je apliciranje za kreditna sredstva kod Еvropske investicione banke. Izmjenjeni prijedlog koji je dostavio kineski partner, odnosi se na izgradnju 42 kilometra auto-puta, od obilaznice Banjaluka do Mrkonjić Grada i procijenjen je na približno 406 miliona evra, te ostavlja mogućnost fazne izgradnje – pojasnio je Ćorić.

Osim toga, dodao je Ćorić, intenzivno se priprema realizacija prvih projekata brzih puteva u Republici Srpskoj.

Podsjetio je da je potpisan ugovor o tehničkoj saradnji sa kineskom kompanijom “Šandong” o izradi tehničke dokumentaciju za potrebe realizacije projekta izgradnje brzog puta Bijeljina-Zvornik-Milići-Han Pijesak-Sokolac, koju će kineski partner donirati “Autoputevima”.

-To će nam umnogome olakšati pripremu i realizaciju ovog projekta. Na istoku je planirana izgradnja i brzog puta od Višegrada ka Sarajevu, što predstavlja južni krak auto-puta Beograd-Sarajevo-Beograd, a u planu je i izgradnja brzog puta Foča-Trebinje. U skladu sa Prostornim planom Republike Srpske, spremamo studijsku i plansku dokumentaciju za Jadransko-jonski koridor, koji treba da ide i teritorijom Republike Srpske – naveo je Ćorić.

Ćorić je rekao da su “Autoputevi” u ovu godinu ušli sa akcijom “Uzmi TAG, prođi brže”, kojom su korisnicima približili uslugu elektronske naplate putarine, kao najpovoljnijeg i najbržeg načina plaćanja putarine.

-Po cijeni od 16 KM, novi korisnici su mogli da kupe TAG uređaj i da kroz naplatne stanice prolaze bez stajanja i čekanja u redovima. Tokom ove godine prodali smo 10.546 TAG uređaja, što je za skoro duplo više nego u 2023. godini – rekao je Ćorić.

Ćorić je naveo da danas, u ukupnom iznosu naplaćene putarine, korisnici TAG uređaja učestvuju sa više od 30 odsto.

-Kada je već riječ o putarini, moram da kažem da smo u ovoj godini zabilježili rekordan prihod po osnovu putarine, i to u avgustu, kada je naplaćeno gotovo četiri miliona KM. Zaključno sa novembrom, ostvaren je prihod od 35,2 miliona KM, dok je za cijelu prošlu godinu iznosio 35,8 miliona KM, tako da sa pravom očekujemo da godinu zaključimo sa više od 40 miliona KM u kasi – istakao je Ćorić.

On je naveo da se auto-putevima u Repubilci Srpskoj iz dana u dan kreće sve više vozila, te istakao da je apsolutni rekord ostvaren u avgustu, kada je evidentirano 738.170 vozila.

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno