Svijet
Nova kataklizma je stigla, POGOĐENA ĐIRONA
Španiju je pogodila nova katastrofa od poplava. Posljednja pogođena je provincija Đirona, kojom automobili plutaju po ulicama.
Na snimcima objavljenim na društvenim mrežama vidi kako bijesna vodena bujica odnosi sve na svom putu, uključujući više od 30 vozila, dok je jutros prolazila kroz centar katalonskog grada Kadakes.
Stanovnici su se probudili u novim scenama razaranja, a vlasti su otkrile da su poplave odnijele ukupno 32 automobila.
🔴 Cadaqués Girona Spain 08.11.2024#rain #flood #breaking pic.twitter.com/EQwttKh5GU
— EUROPE.STORM (@worldstormm) November 8, 2024
Takođe, mnoga vozila su završila nagomilana jedna na drugo kod mosta ispred gradskog kazina, a činilo se da najmanje jedno od smrskanih vozila pripada stranim turistima zbog tablica koje su bile jasno vidljive, prenio je Dejli mejl.
Ove, posljednje, poplave pogodile su Španiju nešto više od nedjelju dana nakon što je u Valensiji stradalo više od 200 ljudi, takođe u katastrofalnim poplavama izazvanih prevelikom količinom padavina.
Do sada, u današnjim poplavama nema prijavljenih žrtava.
Katalonska meteorološka agencija Meteocat, koja je objavila snimak najnovije poplave koja je pogodila Španiju u ranim jutarnjim satima, saopštila je: “Ovako se spušta potok Kadakes poslije intenzivne i neprekidne kiše jutros, gdje je vjerovatno bilo više od 100 mm padavina.”
Jedan lokalni stanovnik je na društvenoj mreži X napisao: “Situacija je veoma ozbiljna u Kadakesu. Nabujali potok u gradu odnio je desetine automobila, blokirajući most. Prošlo je mnogo godina otkako se ovako nešto dogodilo u Kadakesu.”
Esta noche las inundaciones han sorprendido a Cadaqués en Girona. Una lluvia torrencial ha arrastrado hasta 32 coches por la riera. 📸#zaragoza #dstylezgz #dstylezaragoza #zgz #aragon pic.twitter.com/23UBQafjgO
— Dstyle Zaragoza (@DStyleZgz) November 8, 2024
Gradonačelnik je rano jutros potvrdio da nema povrijeđenih ili poginulih, a pričinjena je samo materijalna šteta.
On je rekao da su gradski zvaničnici imali upozorenje iz Operativnog koordinacionog centra Katalonije, ali su ljudi parkirali svoje automobile uprkos tome, i voda ih je odnijela.
Prema navodima s društvenih mreža, najjače padavine zabilježene su jutros između dva i tri sata.
“Da je ova bijesna vodena bujica prošla kroz grad tokom dana, siguran sam da bismo posmatrali masovne žrtve. Noćno doba nas je spasilo od određene tragedije”, istakao je jedan korisnik društvene mreže X.
U međuvremenu, španski mediji označili su Paiportu u Valensiji kao centar prošlonedjeljne prirodne katastrofe, zbog koje se 89 ljudi i dalje vodi kao nestalo, dok zvaničnici kažu da bi stvarna cifra mogla biti veća, prenosi B92.
Svijet
TRAMP: Bilo bi sjajno kada bi se Zelenski i Putin sastali
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ocijenio je sinoć, 4. juna, da bi bilo “sjajno” da se predsjednici Rusije i Ukrajine sastanu i postignu dogovor o okončanju sukoba.
Komentarišući otvoreno pismo ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog o mogućem susretu sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Tramp je rekao da podržava ideju direktnog dijaloga.
“Ne znam. Drago mi je da možda razgovaraju o sastanku. Mislim da smo imali mnogo veze s tim. Mislim da bi bilo sjajno da se sastanu – treba to da završe”, rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući, navodi Skaj njuz.
On je podsjetio da je ranije podržavao i ideju trilateralnog sastanka, koji bi uključio njega, Putina i Zelenskog.
Predsjednik Ukrajine uputio je prethodno sinoć otvoreno pismo predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu, poručivši da je Ukrajina spremna za okončanje rata i direktne pregovore na nivou lidera, a iz Kremlja je ubrzo nakon toga poručeno da će Putin biti obaviješten o pismu i da je Putin rekao da, ako Zelenski želi da razgovara, može da dođe u Moskvu u bilo kom trenutku, prenosi Tanjug.
Svijet
GEOLOZI TVRDE: Izgubljeni kontinent leži ispod planinskih lanaca Balkana i južne Evrope
Ispod planinskih lanaca Balkana i južne Evrope krije se drevna kopnena masa koja je nestala u sudaru tektonskih ploča i danas je vidljiva samo u tragovima.
Izgubljeni kontinent leži u dijelovima južne Evrope. Geolozi ga nazivaju Velika Adrija: kopnena masa veličine Grenlanda koja se odvojila od superkontinenta Gondvana, kretala se ka sjeveru desetinama miliona godina, a zatim se sudarila sa Evropom i bila potisnuta u Zemljin omotač.
Ono što je ostalo je sastrugano sa vrha tokom tog sudara i danas leži presavijeno u planinama Italije, Grčke, Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske.
Detaljna slika uglavnom dolazi iz jedne velike studije: rekonstrukcije iz 2019. godine objavljene u časopisu Gondvana Risrč od strane Duvea van Hinsbergena sa Univerziteta u Utrehtu, zajedno sa kolegama iz Osla i Ciriha.
Postojanje zakopanog jadranskog kontinenta nije bilo novo otkriće. Geolozi su decenijama razumjeli osnovni okvir priče. Ono što je istraživanje dalo bili su detalji: rekonstrukcija cijelog Mediterana prikazana u ubrzanom nizu, dio po dio.
Šta je studija zapravo uradila
Rekonstrukcija je trajala deset godina. Van Hinsbergen je opisao zadatak kao slagalicu čiji su dijelovi bili polomljeni, savijeni i naslagani jedan na drugi, a zatim rasuti po više od trideset zemalja, od Španije do Irana, svaka sa svojim geološkim istraživanjima i mapama. On je region jednostavno nazvao “geološkim haosom”.
Tim je koristio softver za rekonstrukciju tektonskih ploča, zajedno sa podacima sa terena i magnetnom orijentacijom stena u vrijeme njihovog formiranja. Ovi sićušni paleomagnetni signali služe kao zapis o tome gdje se stijena nalazila i u kom pravcu je bila okrenuta u dalekoj prošlosti.
Analiziranje hiljada uzoraka omogućilo je istraživačima da preokrenu deformaciju i posmatraju kako se region ponovo sastavlja.
Šta je bila Velika Adrija?
Ovde, oznaka “izgubljeni kontinent” može biti obmanjujuća. Velika Adrija nije bila zeleno, naseljeno zemljište koje je potonulo poput legendarne Atlantide. Veći dio svog postojanja bila je uglavnom pod vodom – plitki kontinentalni pojas u toplom, tropskom moru, gdje su se sedimenti taložili i polako pretvarali u krečnjak.
Najbliže moderno poređenje je Zelandija, uglavnom potopljeni kontinent čiji su najviši dijelovi Novi Zeland i Nova Kaledonija. Odvojila se od Gondvane pre oko 240 miliona godina, u trijasu, i postepeno se kretala ka sjeveru. Pre oko 140 miliona godina dostigla je približno veličinu i oblik Grenlanda. Zatim, pre između 120 i 100 miliona godina, sudarila se sa Evropom.
Kako kontinent nestaje
Kontinentalna kora je generalno previše potopna da bi potonula. To je uobičajeno geološko pravilo i djelimično objašnjava zašto je ova priča neobična. Kada se Veliki Jadrija sudario sa Evropom, veći dio kontinenta je potisnut ispod njega, u plašt, gdje se i danas nalazi. Samo najgornji slojevi, lakše sedimentne stene, bili su previše laki da bi pratili ostatak kontinenta. Oni su se oljuštili i naborali tokom sudara i nagomilali su se u planinskim vencima koji danas prolaze kroz region.
Dio te strugane stene je dobro poznat. Krečnjak Velikog Jadrana, transformisan toplotom i pritiskom, pretvorio se u mermer koji su Grci i Rimljani koristili za izgradnju svojih hramova. Kontinent nije nestao bez traga. Postao je pejzaž, a zatim i građevinski materijal.
Svijet
AI POSTAJE PRESKUP: Da li se poslodavci vraćaju ljudima?
Era besplatne vještačke inteligencije mogla bi uskoro postati prošlost, jer troškovi razvoja i održavanja naprednih AI sistema nastavljaju naglo da rastu.
Tehnološke kompanije koje su godinama nudile moćne alate bez naknade sada uvode ograničenja za korisnike, povećavaju cijene pretplata i traže nove izvore prihoda kako bi pokrile milijarde dolara troškova.
Glavni razlog su ogromna potrošnja električne energije, skupi serverski centri i sve veći zahtjevi za računarskom snagom potrebnom za rad naprednih AI modela.
OpenAI uvodi stroža ograničenja
Kompanija OpenAI značajno je smanjila mogućnosti za korisnike koji koriste besplatne verzije svojih alata.
Prema navodima medija, novi osnovni model GPT-5.5 omogućava ograničen broj upita u određenom vremenskom periodu, nakon čega se korisnici prebacuju na manje zahtjevne modele.
Istovremeno, pojedine napredne funkcije postaju dostupne uglavnom pretplatnicima plaćenih paketa.
Kompanija nastoji da smanji troškove rada sistema, ali i poveća prihode kako bi finansirala dalji razvoj tehnologije.
Google mijenja sistem korištenja Geminija
Sličnim putem krenuo je i Google.
Umjesto fiksnih dnevnih ograničenja, kompanija uvodi sistem kredita koji se troše u zavisnosti od složenosti zadataka.
Jednostavni tekstualni upiti zahtijevaju manje resursa, dok analiza velikih količina podataka ili generisanje složenijeg sadržaja troši znatno više kredita.
Takav model trebalo bi da omogući precizniju kontrolu troškova i efikasnije korištenje računarskih kapaciteta.
Korisnici nezadovoljni novim pravilima
Promjene nisu naišle na odobravanje svih korisnika.
Na internet forumima sve češće se pojavljuju kritike zbog smanjenih limita i većih troškova korištenja AI alata.
Posebne zamjerke upućene su kompanijama koje tokom perioda najvećeg opterećenja dodatno ograničavaju pristup pojedinim funkcijama.
Korisnici navode da se mjesečni limiti kod nekih servisa mogu potrošiti znatno brže nego ranije.
Da li je vještačka inteligencija postala preskupa?
Sve veći broj kompanija počinje da preispituje ekonomsku opravdanost masovne upotrebe vještačke inteligencije.
Iako AI može ubrzati mnoge procese, troškovi korištenja naprednih modela ponekad postaju veći od očekivanih.
Stručnjaci ističu da potpuna automatizacija poslova za sada nije isplativa u svim sektorima, posebno kada su potrebni visoka preciznost, ljudska procjena i složeno donošenje odluka.
Što kompanije zahtijevaju veći nivo pouzdanosti od AI sistema, to rastu i troškovi njihove primjene.
Uber među primjerima rastućih troškova
Jedan od primjera dolazi iz kompanije Uber, gdje su troškovi korištenja AI alata navodno dostigli milionske iznose.
Prema medijskim izvještajima, pojedini inženjerski timovi koristili su napredne AI sisteme toliko intenzivno da su troškovi po zaposlenom dostizali i nekoliko hiljada dolara mjesečno.
Rukovodstvo kompanije navodno je počelo da preispituje da li takva ulaganja donose dovoljno koristi u odnosu na troškove.
Budućnost u kombinaciji ljudi i AI sistema
Analitičari smatraju da će naredne godine donijeti novi pristup korištenju vještačke inteligencije.
Umjesto potpunog oslanjanja na velike cloud sisteme, sve više pažnje usmjeravaće se na lokalnu obradu podataka putem naprednih čipova ugrađenih u računare i mobilne telefone.
Istovremeno, mnoge kompanije sve više naglašavaju da AI neće u potpunosti zamijeniti ljude, već će služiti kao alat koji zaposlenima pomaže da budu efikasniji.
Zbog toga se sve češće govori o modelu saradnje čovjeka i vještačke inteligencije, umjesto o potpunoj automatizaciji radnih mjesta,
prenosi Telegraf.
-
Politika2 dana agoĆURLA I VLADO ĐAJIĆ PRIJAVLJENI ZBOG LAŽNOG PREDSTAVLJANJA I PRIJETNJI: Kabinet predsjednika NSRS Nenada Stevandića o incidentu u Omarskoj
-
Region2 dana agoNOVA PRAVILA NA GRANICI: Od 1. juna ovo ne smijete unositi u Hrvatsku!
-
Politika2 dana agoJEDNO PRIČAJU, DRUGO RADE: SNSD povećava budžet za državne institucije koje navodno hoće da ukinu?!
-
Svijet3 dana agoNOVI NUKLEARNI RASPORED U EVROPI: SAD razmatraju slanje atomskog naoružanja na istočno krilo NATO-a
-
Društvo3 dana agoHITNO UPOZORENJE PIO FONDA: Penzioneri na meti prevaranata, ne nasjedajte na pozive
-
Banjaluka3 dana agoPARKING ZA MILIONERE ILI NOVE ULICE: Kresojević optužio skupštinsku većinu da ugrožava budžet Banjaluke
-
Društvo2 dana agoKO VODI ZDRAVSTVO? Stručnjaci odlaze, a poslušnost postaje glavni kriterijum
-
Hronika2 dana agoBANJALUČKE KRAĐE ZA NEVJERICU: Jedan odnio jagnje, drugi kroz prozor ispao s vlasnikom stana
