Connect with us

Banjaluka

Nova poskupljenja za one koji koriste produženi boravak

Ubrzan način života, kao i posao, roditelje tjera da svoje dijete ostave u produženi boravak ukoliko su osnovna škola, ili vrtić ukoliko nisu krenuli u školu. Poskupljenjem svega u svijetu, poskupio je i privatni produženi boravak kojeg roditelji plaćaju između 300 i 400 KM sa hranom.

Skoro sve javne škole u Banjaluci imaju produženi boravak i on je besplatan ali u njemu djeca ne dobijaju hranu, nego roditelji moraju sami nositi svojoj djeci. Produženi boravak je u osnovnoj školi u Zalužanima u sklopu nastavnih aktivnosti.

– Kod nas je boravak besplatan, nemamo nikakve ponude u smislu plaćanja. Ono što djeca ovdje dobijaju je prijeko potrebno za njihovo odrastanje, a vaspitači s njima uče pisati, crtati, čitati, sve što je potrebno za njihov razvoj – rekla je za Srpskainfo direktorica Osnovne škole Jovan Dučić u Zalužanima Rankica Pušić.

Osim javnih produženih boravaka, postoje i privatni koji se plaćaju i u njima djeca dobijaju osim boravka i hranu kao i dodatne radionice.

U odnosu na prošlu godinu, cijena produženog boravka je znatno skuplja, pa ona čak doseže i do 400 KM.

Iz jednog privatnog produženog boravka rekli su za Srpskainfo da će za prvačiće od 1. novembra biti povećana cijena i koštaće 380 KM. Osim hrane, kako oni kažu, dobijaju materijal za radionice, dovođenje i odvođenje djece iz škole kao i niz drugih propratnih aktivnosti.

– Cijena je poskupila zbog poskupljenja u svijetu. To je nešto s čim ne možemo mi upravljati, a roditeljima je jeftinije da uzimaju u paketu sve. Meni od tri obroka košta 7,5 KM, a ranije je koštao 6 KM – rekla je predstavnica privatnog produženog boravka.

Ona dodaje da je trenutna cijena od prošle godine i da je od tada sve poskupilo.

Prvačićima izlazim u susret pa će njima poskupiti cijena od 1. novembra, dok je ostalima ona već poskupila – rekla je ona.

Roditelj koji koristi usluge produženog boravka za Srpskainfo kaže da iako je boravak skup, nema drugog izbora jer i on, a i supruga rade pa dijete moraju nekome ostaviti.

– Plaćamo u jednom privatnom boravku 350 KM za svoje dijete, koje u tom objektu dobija sve potrebno za njegovo odrastanje pa nekako i nije skupo. Tu provodi i lijepo se druži sa ostalima. Osim toga, ne moramo se opterećivati za dolazak i odlazak po dijete jer ga vaspitači dovedu kući i odvedu – rekao je ovaj roditelj za Srpskainfo.

Cijena jednog privatnog produženog boravka koji se nalazi u Boriku nije promijenjena, ostala je ista, najviše prema razumijevanju roditeljima koji ionako muku muče sa svim ostalim poskupljenjima za njihovu djecu.

– Znamo da je velika inflacija i da cijene rastu, ali kod nas ove godine nije podizana cijena. Znam da to i roditeljima znači, neki roditelji mogu platiti, većina možda i ne može da plati, tako da ove godine nismo podizali. Cijena boravka zajedno sa hranom, ketering uslugom jeste 320 KM, bez ketering usluge je 200 KM – rekla je vlasnica ovog objekta.

U narednom periodu, kako kaže, neće povećati cijene, možda tek sljedeće godine.

– Mislim da je dosta bilo poskupljenja roditeljima sa svih strana, što od školskog pribora, materijala za školu pa sve do redovne hrane, odjeće, obuće, tako da mislim da se treba malo i na taj način gledati. Bez obzira što je nama poskupilo sve. Nije da se isplati, ali opet, gledam sa druge strane, ne može se i tek tako podići cijena. Mora se gledati kakva je cijena i u cijelom regionu, pa se s tim može rangirati. Ako je negdje jeftinije, svako će otići tu – dodala je ona.

Djeca u ovom produženom boravku dobijaju usluge učenja sa djecom, pisanja domaćih radova, rad na zadacima zajedno s njima, spremanje za kontrolne, edukativne, kreativne, muzičke i svaki drugi vid edukacija.

Neke škole nemaju produženi boravak zbog nedostatka prostora, među kojima je i OŠ “Branko Radičević” u naselju Starčevica.

RADNO VRIJEME OBJEKATA
Većina objekata da li javnih ili privatnih počinju kada počinje i prvi čas za prvačiće i traje u zavisnosti od posla samih roditelja, a to je period između 7 časova ujutru i 15 časova popodne. Osim toga, produženi objekat je namijenjen za djecu od prvog do trećeg razreda osnovne, a nekad se i produžuje u zavisnosti od samih roditelja.

Banjaluka

MIRNA SAVIĆ BANJAC “Čeka se sjednica Skupštine grada, tada će biti REGULISANO PITANJE UPRAVLJANJA javnim parkiralištima i garažama”

Brojne važne odluke čekaju novu sjednicu Skupštine grada Banjaluke, a među njima i odluka kojom će biti regulisano pitanje upravljanja javnim parkiralištima i garažama na teritoriji grada Banjaluke.

Poručila je gradski menadžer Mirna Savić – Banjac, koja je istakla da su materijali za preko 80 tačaka dnevnog reda spremni, te u tom pravcu pozvala rukovodstvo Skupštine Grada da što prije zakažu sjednicu.

Podsjetila je da od 2002. godine Grad Banjaluka vrši obavljanje komunalne djelatnosti od posebnog javnog interesa koja se odnosi na upravljanje javnim prostorima za parkiranje vozila.

– Ova komunalna djelatnost podliježe naplati u svim gradovima Republike Srpske i predstavlja značajan prihod svake lokalne zajednice, pa tako i Grada Banjaluka – kazala je Savić – Banjac.

S tim u vezi, kako je rekla – u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, Zakonom o komunalnim djelatnostima i Statutom Grada Banja Luka neosporno je pravo Grada Banjaluka da uređuje, organizuje i vrši naplatu ove komunalne djelatnosti.

– Bitno je napomenuti da Grad Banjaluka nije zanemario odluke Ustavnog suda, već je izradio nacrte novih podzakonskih akata, koji će biti upućeni u skupštinsku proceduru – navela je Savić – Banjac.

Nadležno odjeljenje zaduženo za poslove kontrole i naplate parkiranja na teritoriji Grada Banjaluka će i u narednom periodu redovno obavljati poslove i zadatke iz svoje nadležnosti.

Kada je riječ o ovoj oblasti, treba napomenuti da je u planu proširenje javnih parkinga uvođenjem novih parking mjesta, kao i izgradnja parking garaže.

Nastavi čitati

Banjaluka

REAGOVALA GU NA TROVANJE PASA NA BANJ BRDU “Nadležni će uraditi sve što je u njihovoj moći”

– Iz Gradske uprave reagovali su na navode o slučajevima trovanja pasa i njihovog uginuća nakon šetnje na Banj brdu.

Na ove uzemirujuće slučajeve javnost je upozorio banjalučki veterinar Mirko Ćelić, a u odgovoru za BL portal iz Gradske uprave ističu da su nadležna odjeljenja upoznata sa pomenutom situacijom.

-Nadležnom Odjeljenju za inspekcijske poslove dosada nije prijavljen nijedan od tri slučaja, ali će svakako nadležni uraditi sve iz domena njihove nadležnosti kada je riječ o ovoj situaciji – ističu u odgovoru iz Gradske uprave.

Prema mišljenju veterinara koji je javnost obavijestio o uginuću tri mlada psa nakon šetnje na Banj brdu, šansa da je sve slučajnost je veoma mala, a najvjerovatnije se radi o trovanju.

-Kod sva tri psa su nastali simptomi slični epileptičnim napadima. Smrt je nastupala jako brzo. U sva tri slučaja su se javljali identični simptomi – naveo je Ćelić u objavi na društvenoj mreži “Fejsbuk”.

Ovaj problem najvjerovatnije neće rješavati banjalučka “policija za pse” koja je osnovana prije dvije godine i koja je funkcionisala u okviru Odjeljenja za inspekcijske poslove i komunalnu policiju. Prema pisanju pojedinih medija “policija za pse” nedavno je raspuštena bez zvaničnog obavještenja.

Nastavi čitati

Banjaluka

“KRAJIŠKA KUĆA” – BREND KOJI JE PROSLAVIO BANJALUKU! Turisti ciljano dolaze na ovu lokaciju

Na policama “Krajiške kuće” i “Hercegovačke kuće” u Banjaluci mogu se naći domaći proizvodi više od 150 poljoprivrednih proizvođača, a obje kuće su proteklih godina postale prepoznatljiv brend grada na Vrbasu.

Ivana Bulić, samostalni stručni saradnik za informisanje u Centru za razvoj poljoprivrede i sela, za “Nezavisne novine” kaže da su lani i “Krajiška” i “Hercegovačka kuća” bile posjećene, a dolazilo je lokalno stanovništvo, kao i turisti.

“Turisti ciljano dođu u ‘Krajišku kuću’ i kupe određeni proizvod, i to, prije svega, po preporuci turističkih organizacija grada Banjaluka i Republike Srpske. Na policama se nalaze prerađevine domaćih poljoprivrednih proizvođača sa područja krajiške regije, i to suhomesnati, mliječni i konditorski proizvodi, zatim domaće rakije, vina, kao i prirodna kozmetika”, kazala je Bulićeva. Pojašnjava da stalno tragaju za novim proizvođačima, s tim što je i u prethodnom periodu bila praksa da im se sami javljaju.

“Njima je to nekad bila dopunska djelatnost, ali su u međuvremenu napustili posao kojim su se bavili, i poljoprivredna proizvodnja im je postala pretežna djelatnost. Animirali smo određeni broj porodica i ljudi da se bave poljoprivrednom proizvodnjom. Inače, mi na sajmove uvijek pozovemo domaće proizvođače da idu s nama i predstave se, što je njima zaista značajna podrška”, rekla je Bulićeva.

Trenutno su “Krajiška” i “Hercegovačka kuća” u istoj ulici, no, kako kaže, otkad se “Krajiška kuća” preselila na novu lokaciju ona znatno slabije posluje.

Pojašnjava da im veliki problem pravi parking-mjesto jer ljudi nemaju gdje parkirati automobil u blizini.

“S obzirom na to da su svi prepoznali značaj ovog projekta, mi smo u novembru slali dopis Gradskoj upravi kako bi nam obezbijedili gradski prostor u centru grada, ali na njega niko nije odgovorio. Takođe, u prethodnom periodu smo imali veliki broj upita ljudi koji proizvode suvenire, domaće rukotvorine, da njihove proizvode unesemo u ‘Krajišku kuću’. Međutim, mi za to nismo nadležni. Takođe, imali smo ideju da se napravi velika kuća Krajine, koja bi na jednom mjestu okupila poljoprivredne proizvođače i ljude koji se bave domaćom radinošću itd. jer mislimo da bi to privlačilo turiste”, ističe ona.

Prema njenim riječima, u planu im je da izađu i van granica naše zemlje.

“Ali, imamo zakonske začkoljice kad je u pitanju izvoz robe jer treba mijenjati zakonske odredbe kada je riječ o malim proizvođačima. Svi zajedno se trudimo da to prevaziđemo, a želja nam je da u narednom periodu budemo u Austriji”, zaključila je Bulićeva.

Nastavi čitati

Aktuelno