Vladajući blok CDU/CSU u Njemačkoj predlaže produženje roka za naturalizaciju sa pet na osam godina.

Prema važećem njemačkom zakonu, stranac može dobiti njemačko državljanstvo nakon pet godina legalnog boravka u zemlji. Dvojno državljanstvo je takođe dozvoljeno u Njemačkoj, podsjeća list “Di velt”.

Predsjednik stranke za unutrašnju politiku u parlamentu Aleksander Trom rekao je da bi bilo ispravno produžiti period naturalizacije na osam godina.

On je predložio ukidanje naturalizacije zasnovane isključivo na statusu tražioca azila. Stranac bi prvo morao da dobije stalni boravak, a tek tada bi počelo vrijeme potrebno za dobijanje državljanstva.

Njemačka ima prilično stroge zahtjeve za dobijanje stalnog boravka. Podnosioci moraju da dokažu najmanje 60 mjeseci uplaćivanja penzionih doprinosa.

Ako bi se Tromovi prijedlozi sproveli u praksi, rok za dobijanje državljanstva za izbjeglice mogao bi se povećati sa pet na deset ili više godina.

Ministar unutrašnjih poslova njemačke pokrajine Hesen Roman Posek, koji je takođe član CDU, rekao je za “Di velt” da Njemačka treba da obezbijedi državljanstvo prvenstveno ljudima koji su joj potrebni.

Dvojno državljanstvo otežava potpunu integraciju i stoga mora biti dozvoljeno samo u izuzetnim slučajevima.

Međutim, bloku CDU/SCU neće biti lako da promoviše ovu inicijativu, jer će morati da pregovara sa Socijaldemokratskom partijom (SPD), koja je dio vladajuće koalicije i učestvovala je u liberalizaciji zakona o državljanstvu, podsječa “Di velt”.

Nijedna stranka nema većinu u koaliciji koja bi podržala reviziju zakona.

List navodi da je prošle godine preko 309.000 ljudi dobilo njemačko državljanstvo. To je rekordno visok broj od kada se vodi evidencija 2000. godine.

Sjedinjene Države i Iran dogovorili su, u okviru preliminarnog sporazuma, potpuno ponovno otvaranje Ormuskog moreuza u roku od 30 dana, objavio je list “Vašington post” pozivajući se na neimenovanog diplomatu.

Prema pisanju novina, strane su se dogovorile da produže primirje za 60 dana kako bi postigle konačni mirovni sporazum.

 Iran je navodno pristao na okvirni plan koji bi mogao dovesti do prekida sukoba u regionu i ponovnog otvaranja strateški važnog Ormuskog moreuza, prenose međunarodni mediji pozivajući se na američke i regionalne izvore.

Sporazum još nije konačno potvrđen, ali diplomatski izvori tvrde da su pregovori ušli u završnu fazu.

Prema informacijama koje prenose američki mediji, nacrt sporazuma predviđa produženje primirja na 60 dana, tokom kojih bi bio obnovljen pomorski saobraćaj kroz Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte.

Ormuski moreuz ključan za svjetsku ekonomiju

Ormuski moreuz povezuje Persijski zaliv sa Omanskim zalivom i predstavlja jednu od najvažnijih energetskih tačaka na svijetu, navodi “MiddleEastMonitor”. Kroz taj prolaz prolazi oko petine globalnog izvoza nafte, zbog čega svaki poremećaj odmah utiče na cijene energenata širom svijeta.

Iran je ranije ograničio prolaz brodova kroz moreuz nakon eskalacije sukoba sa SAD-om i Izraelom, što je izazvalo ozbiljne poremećaje na tržištu i rast cijena nafte.

Pregovori uključuju i nuklearni program

Prema navodima više izvora, dio dogovora odnosi se i na buduće pregovore o iranskom nuklearnom programu. Američki zvaničnici tvrde da bi tokom narednih 30 do 60 dana trebalo da budu definisani detalji o ograničavanju iranskih zaliha visoko obogaćenog uranijuma.

Neki izvještaji navode da je Iran načelno pristao da se odrekne dijela svojih zaliha obogaćenog uranijuma, iako zvanični Teheran još nije javno potvrdio takve informacije.

Istovremeno, Iran insistira da njegov nuklearni program ima isključivo mirnodopske ciljeve.

Šta podrazumijeva nacrt sporazuma?

Prema dostupnim informacijama, okvirni sporazum uključuje nekoliko ključnih tačaka:

– ponovno otvaranje Hormuškog moreuza

– produženje primirja između Irana i SAD-a

– ublažavanje blokade iranskih luka i izvoza nafte

– nastavak pregovora o nuklearnom programu

– moguće odmrzavanje dijela iranske imovine u inostranstvu

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je sporazum “uglavnom ispregovaran”, ali je naglasio da još postoje otvorena pitanja prije konačne potvrde.

Izrael i američki saveznici oprezni prema sporazumu

Iako Vašington tvrdi da dogovor može pomoći stabilizaciji regiona i smanjenju pritiska na globalno tržište energenata, sporazum je izazvao zabrinutost među pojedinim američkim i izraelskim zvaničnicima.

Kritičari smatraju da bi previše ustupaka Iranu moglo dodatno ojačati Teheran i njegove saveznike u regionu, uključujući Hezbolah u Libanu. Dio američkih političara upozorava da Iran i dalje ne daje dovoljno čvrste garancije kada je riječ o nuklearnim aktivnostima.

Pakistan i regionalni posrednici imali važnu ulogu

Prema ranijim izvještajima, Pakistan je imao važnu posredničku ulogu u pregovorima između Irana i SAD-a. Teheran je još prije nekoliko sedmica preko Islamabada slao prijedloge koji su uključivali otvaranje Ormuskog moreuza i odvajanje pitanja prekida sukoba od nuklearnih pregovora.

U diplomatske razgovore bile su uključene i druge regionalne sile, uključujući Oman i Kinu, koje su pozivale obje strane da nastave pregovore i izbjegnu dalju eskalaciju.

Primirje i dalje krhko

Iako diplomatski napori napreduju, situacija na terenu i dalje ostaje veoma nestabilna. Posljednjih sedmica bilježeni su novi sukobi i međusobne optužbe za kršenje primirja.

Analitičari upozoravaju da bi svaki neuspjeh pregovora mogao ponovo dovesti do zatvaranja Ormuskog moreuza i nove velike destabilizacije Bliskog istoka, uz ozbiljne posljedice po svjetsku ekonomiju i tržište energenata.