Njemački trgovački lanac Lidl sve je bliže početku poslovanja u Bosni i Hercegovini, a kao mogući termin otvaranja prvih prodavnica navodi se mart 2027. godine. Iako kompanija još nije zvanično potvrdila datum, pripreme za ulazak na domaće tržište se nastavljaju.

Kako piše BiznisInfo.ba, na ranije izgrađenim objektima posljednjih dana počelo je završno uređenje vanjskih površina, uključujući parkinge i zelene površine.

Paralelno s tim, kompanija razvija mrežu prodavnica, gradi logističku infrastrukturu, zapošljava radnike i uspostavlja saradnju sa domaćim dobavljačima.

Mart 2027. kao mogući termin otvaranja

Informacija o mogućem datumu otvaranja prvih prodavnica stigla je od domaćih proizvođača koji su razgovarali sa predstavnicima Lidla o budućoj saradnji.

Siniša Šolak, predsjednik Udruženja „Glamočki krompir“, ranije je potvrdio da su predstavnici njemačkog trgovačkog lanca tokom sastanka najavili otvaranje prvih prodavnica u martu 2027. godine.

Na sastanku je razgovarano o mogućnostima plasmana glamočkog krompira na police budućih marketa, potrebnim količinama, standardima pakovanja i organizaciji isporuke.

Dolazak Lidla na tržište BiH priprema se već godinama, a početak rada ovog trgovačkog lanca mogao bi donijeti dodatnu konkurenciju u sektoru maloprodaje.

Ipak, mart 2027. za sada ostaje očekivani termin, jer Lidl nije zvanično potvrdio tačan datum otvaranja prvih prodavnica.

Nakon sanacije oštećenja i testiranja nosivosti, za danas je najavljeno otvaranje starog graničnog prelaza u Gradišci. Ovaj prelaz značajno će smanjiti gužve, a biće otvoren za putnike, autobuse i teretna vozila nosivosti do 20 tona.

Prema informacijama iz Auto-moto kluba (BIHAMK), za danas je najavljeno puštanje u saobraćaj starog graničnog prelaza u Gradišci, čime bi vozači na raspolaganju uskoro trebalo da imaju još jednu opciju za prelazak granice.

“Tako ćemo u predstojećim danima, kada očekujemo pojačanu frekvenciju vozila na graničnim prelazima, imati na raspolaganju još jedan prelaz. To bi trebalo doprinijeti smanjenju gužvi i kraćem vremenu čekanja prilikom prelaska granice”, navedeno je iz BIHAMK-a.

Ovaj prelaz bio je van funkcije u prethodnom periodu usljed oštećenja koja su zahtijevala hitnu sanaciju.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH su kazali da je u utorak, 27. oktobra, u Gradišci održan sastanak svih službi koje funkcionišu na graničnom prelazu.

“Zaključeno je da su Uprava za indirektno oporezivanje BiH, u okviru koje se nalazi carinska služba, kao i Granična policija BiH, u potpunosti spremne za početak rada na graničnom prelazu Gradiška – Stara Gradiška”, navedeno je iz UIO BiH.

Prema ranijim informacijama, na ovom graničnom prelazu biće dozvoljen međunarodni promet putnika, autobusa i teretnih motornih vozila nosivosti do 20 tona, odnosno praznih kamiona.

Podsjećamo, prethodno su asfaltirani nadvožnjak, obližnji parking i pristupni putevi, a ispitana je i nosivost čeličnog mosta i nadvožnjaka. Tom prilikom konstatovano je da je bezbjedan prelazak vozila nosivosti do 20 tona.

Iz BIHAMK-a su pozvali vozače da prate izvještaje o stanju na putevima i koriste kamere dostupne na njihovoj zvaničnoj internet stranici kako bi lakše planirali putovanja.

Možda će vas zanimati

Građani Bosne i Hercegovine veliki dio novca troše na osnovne životne potrebe, a hrana zauzima posebno mjesto u kućnim budžetima. Prema međunarodnom poređenju, na hranu i bezalkoholna pića za potrošnju kod kuće odlazi 31,9 odsto ukupne potrošnje u BiH, što je znatno više nego u većini evropskih zemalja.

Analiza portala „Visual Capitalist“, zasnovana na podacima Službe za ekonomska istraživanja Ministarstva poljoprivrede SAD, svrstala je BiH na 26. mjesto među 103 zemlje obuhvaćene poređenjem. Iako ovaj pokazatelj ne znači da su namirnice nužno najskuplje, on ukazuje na to koliko važan dio kućnog budžeta odlazi na hranu.

U BiH za hranu 31,9 odsto potrošnje, u Njemačkoj 11,5 odsto

Podaci pokazuju da je udio potrošnje namijenjene hrani u BiH znatno veći nego u većem dijelu Evrope.

U Rumuniji na hranu odlazi 23,9 odsto ukupne potrošnje, u Srbiji 23,3, Hrvatskoj 22,9, a Bugarskoj 22,3 odsto. U Slovačkoj taj udio iznosi 19 odsto, u Poljskoj 17,8, dok Italija i Grčka bilježe po 14,9 odsto.

U Sloveniji se za hranu izdvaja 14,2 odsto ukupne potrošnje, u Francuskoj 13,3, a u Španiji 12,8 odsto. U Njemačkoj je taj udio 11,5, u Austriji 9,9, a u Švajcarskoj svega 8,5 odsto.

To znači da je udio izdataka za hranu u ukupnoj potrošnji u BiH gotovo tri puta veći nego u Njemačkoj, a još izraženija je razlika u poređenju sa Švajcarskom.

Na svjetskom vrhu nalaze se Nigerija sa 56,2 odsto, Mjanmar sa 54,8 i Laos sa 53,9 odsto. Najmanji udjeli zabilježeni su u Singapuru, 6,3 odsto, i SAD, 6,4 odsto.

Sindikalna korpa premašila 3.500 KM

Koliko su osnovni životni troškovi opterećenje za domaćinstva u BiH pokazuje i podatak Saveza samostalnih sindikata BiH. Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u septembru je iznosila 3.565 KM.

Na prehranu je odlazilo 46,12 odsto njene vrijednosti, odnosno približno 1.645 KM.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna neto plata u avgustu iznosila je oko 1.700 KM. To je odgovaralo približno 47,7 odsto vrijednosti sindikalne potrošačke korpe.

Poređenje ovih iznosa pokazuje koliko je teško pokriti sve potrebe četvoročlane porodice samo jednom prosječnom platom. Ipak, riječ je o različitim pokazateljima: sindikalna korpa predstavlja procijenjene troškove za porodicu, dok je prosječna plata iznos koji se odnosi na jednog zaposlenog.

Cijene rastu, ali hrana bilježi drugačije kretanje

Potrošačke cijene u BiH u septembru su bile šest odsto više nego u istom mjesecu prethodne godine, pokazuju zvanični podaci.

Kod hrane i bezalkoholnih pića kretanje je bilo drugačije. Cijene u ovoj kategoriji u septembru su porasle za 0,6 odsto u odnosu na avgust, ali su bile 0,1 odsto niže nego u septembru prošle godine. Posmatrano za prvih devet mjeseci ove godine, hrana i bezalkoholna pića bili su u prosjeku 1,4 odsto skuplji nego u istom periodu 2025. godine.

Ovi podaci pokazuju da se promjene cijena ne odvijaju jednako u svim kategorijama proizvoda. Čak i kada cijene hrane na godišnjem nivou stagniraju ili blago padaju, njen udio u potrošnji može ostati visok zbog nivoa prihoda i iznosa koji domaćinstva imaju na raspolaganju.

Zašto siromašnija domaćinstva veći dio novca troše na hranu?

Visok udio izdataka za hranu ne znači automatski da su namirnice u nekoj zemlji najskuplje. Na taj pokazatelj utiču cijene, prihodi stanovništva i struktura potrošnje.

Ekonomija ovaj odnos objašnjava Engelovim zakonom, prema kojem sa rastom prihoda obično opada udio ukupne potrošnje koji domaćinstva izdvajaju za hranu. To ne znači da bogatiji građani nužno troše manje novca na namirnice, već da im nakon kupovine hrane ostaje veći dio budžeta za druge potrebe.

Zbog toga domaćinstva sa većim prihodima mogu lakše da izdvoje novac za stanovanje, prevoz, obrazovanje, putovanja i štednju. Kod porodica sa nižim primanjima veći dio raspoloživog novca odlazi na osnovne potrebe, pa je prostor za ostale troškove znatno uži.

Važno je naglasiti i da međunarodno poređenje obuhvata hranu i bezalkoholna pića za potrošnju kod kuće, a ne obroke u restoranima i kafićima. Ono, dakle, ne predstavlja direktno poređenje cijena namirnica niti pokazuje koliki dio plate svaki građanin izdvaja za hranu.

Svjetske cijene hrane ponovo rastu

Dodatni pritisak na troškove ishrane mogao bi doći sa međunarodnog tržišta. Organizacija UN za hranu i poljoprivredu objavila je da su svjetske cijene hrane u septembru porasle treći mjesec zaredom i dostigle najviši nivo od novembra 2022. godine.

Indeks cijena hrane povećan je za 1,5 odsto u odnosu na avgust, dok su cijene žitarica porasle za 5,1 odsto.

Rast cijena pšenice povezan je sa problemima u crnomorskom regionu, zbog kojih su uvoznici tražili alternativne izvore snabdijevanja.

Za BiH, koja prema navedenoj analizi već izdvaja veliki dio ukupne potrošnje za hranu, dalja kretanja cijena na svjetskom tržištu ostaju važna. Međutim, sam udio potrošnje ne pokazuje direktno koliko će namirnice poskupjeti niti kakav će biti konačan uticaj na kućne budžete.

Podaci, ipak, jasno pokazuju razliku između BiH i razvijenijih evropskih ekonomija: dok hrana u BiH zauzima gotovo trećinu ukupne potrošnje, u Njemačkoj je taj udio 11,5 odsto, a u Švajcarskoj 8,5 odsto. Kada se to uporedi sa visinom prosječnih primanja i troškovima porodične potrošačke korpe, postaje jasnije zašto mnogim domaćinstvima nakon podmirivanja osnovnih potreba ostaje malo prostora za druge životne troškove.