Connect with us

Svijet

NOVI PROBLEM ZA AMERIKU! Više od trećine stanovništva ALJASKE želi otcjepljenje od SAD?

Teksas možda jeste najglasniji zagovornik otcjepljenja, ali ta ideja najviše podrške ima u Aljasci.

Novo istraživanje JuGova pokazalo je da više od trećine stanovnika Aljaske (36 odsto) ne želi više da bude dio Sjedinjenih Američkih Država. Slijedi Teksas, sa 31 odsto ispitanika koji se zalažu za “tekszit”.
Zanimljivo je da nisu samo “republikanske” države te koje žele da se otcijepe. Anketa je pokazala da je treća na listi “secesionista”, Kalifornija koju vode demokrate. Čak 29 odsto stanovnika te države želi nezavisnost. Slijede Oklahoma (28 odsto), Nebraska (25 odsto), Džordžija (25 odsto), Florida (24 odsto) i Vašington (24 odsto).

Na drugom kraju spektra je Konektikat, gdje samo devet odsto njegovih relativno zadovoljnih stanovnika traži razlaz, prenosi “Dejli mejl”.

Anketar Tejlor Ort rekao je da je prošlomjesečno istraživanje na uzorku od oko 35.000 odraslih otkrila “značajnu podršku” rasparčavanju SAD. Na cijelom prostoru SAD, 23 procenta ispitanika reklo je da želi da se njihova država otcijepi. Otprilike polovina (51 odsto) bila je protiv, a 27 odsto nije bilo sigurno.

Države sa najvećim udjelom secesionista nisu direktno povezane sa politikom, iako su republikanci naklonjeniji otcepljenju od demokrata, navode istraživači i objašnjavaju da to ima više veze sa veličinom države, stanovništvom i ekonomijom.

Aljaska, Teksas, Kalifornija i Njujork, naklonjeni secesiji, visoko su rangirani u smislu stanovništva i kopnene mase. Oni takođe imaju dovoljno ekonomskog uticaja da mogu da opstanu sami, osim Aljaske, koja ipak ima dovoljno nafte i rudnog bogatstva da plati stanovnicima više od 1.300 dolara godišnje.

Uticajna Partija nezavisnosti Aljaske decenijama se zalagala za održavanje referenduma u državi, istovremeno pozivajući na pravo na oružje, školovanje kod kuće, malu vladu i borbu protiv abortusa.

Ali podrška stanovnika sama po sebi nije dovoljna da se države otcijepe, kao što je pokazala Konfederacija u Američkom građanskom ratu. Mnogi pravnici kažu da Ustav SAD ne dozvoljava državama da se izvuku.

RT Balkan

Svijet

NETANJAHU “Naše protivljenje palestinskoj državi ZAPADNO OD RIJEKE JORDAN JE ČVRSTO”

Izrael se čvrsto protivi formiranju palestinske države zapadno od rijeke Jordan, izjavio je izraelski premijer Benjamin Netanjahu.

“Naše protivljenje palestinskoj državi zapadno od rijeke Jordan je čvrsto i nije se ni najmanje promijenilo”, rekao je Netanjahu dan prije nego što bi Savjet bezbjednosti UN trebalo da glasa o rezoluciji koju su podržale SAD, a kojom se podržava mirovni plan za Gazu u 20 tačaka.

On je dodao da američki plan zahtijeva demilitarizovanu Gazu i demontažu vojnih kapaciteta Hamasa, prenijela je Sinhua. “Hamas će biti lišen svog oružja, na lakši ili teži način”, naglasio je Netanjahu i dodao da predsjednik SAD Donald Tramp dijeli ovaj stav.

Ministar odbrane Izrael Kac rekao je da politika Izraela ostaje jasna i da neće biti palestinske države.

On je naglasio da će Gaza biti potpuno demilitarizovana, “do posljednjeg tunela” i da će taj posao obaviti izraelske i međunarodne snage.

Nastavi čitati

Svijet

MERC NASTAVLJA ANGELINIM STOPAMA! “Mi smo otvorena, slobodna, liberalna zemlja”

Njemački kancelar Fridrih Merc izričito se založio za široku imigraciju radne snage iz inostranstva. otrebna nam je kvalifikovana imigracija, rekao je Merc na skupu Njemačkog trgovinskog udruženja (HDE).

– Šaljemo poruku: Savezna Republika Njemačka je otvorena, slobodna, liberalna i tolerantna zemlja – naglasio je kancelar. – Želja je da se privuku ljudi „iz svih krajeva svijeta“ da dođu u Njemačku – oni koji su „spremni da ovdje rade“ – dodao je Fridrih Merc.

Uređivanje ulaska u tržište rada
Vladajuća koalicija demohrišćana (CDU/CSU) i socijaldemokrata (SPD) želi da smanji neregularne migracije, ali da istovremeno podstiče „dobru imigraciju“ kroz legalne puteve i integraciju u Njemačkoj, rekao je šef njemačke vlade. – Tome bi trebalo da služi i takozvana agencija „Work-and-Stay“ (radi i ostani), čije je pokretanje vlada dogovorila početkom novembra, prenosi DW. Ta agencija je vjerovatno najveći digitalni projekat koji smo planirali u ovom mandate – izjavio je kancelar. Iza toga se krije potpuno novo uređenje ulaska u nemačko tržište rada. Dozvole za rad, boravak i priznavanje stručnih kvalifikacija trebalo bi da budu uključeni u potpuno novi digitalni postupak, nezavisan od procedura za dodjeljivanje azila – objasnio je Merc.

Osnivanje agencije trebalo bi da se odvija u fazama. Za 2026. planiran je konkurs za centralne IT-komponente. Konkretni koraci i detaljan plan trebalo bi da budu usaglašeni između nadležnih ministarstava.

Nastavi čitati

Svijet

ODLUČILI DA SAMI MIJENJAJU KLIMU! Iran otpočeo operacije zasejavanja oblaka

Iranske vlasti su pokrenule operacije zasejavanja oblaka kako bi izazvale padavine dok se zemlja suočava sa najgorom sušom u posljednjih nekoliko decenija.

Danas je prvi put u tekućoj vodonosnoj godini sproveden let zasejavanja oblaka u slivu jezera Urmija, prenosi zvanična iranska novinska agencija IRNA.

Urmija na sjeverozapadu, najveće je jezero u Iranu, ali je zbog suše uglavnom presušilo i pretvorilo se u ogromno slano područje.

Agencija navodi da će dalje operacije biti sprovedene u provincijama Istočni i Zapadni Azerbejdžan.

Zasejavanje oblaka podrazumeva prskanje čestica poput srebrnog jodida i soli u oblake iz aviona kako bi se izazvala kiša.

Prošle godine, Iran je objavio da je razvio sopstvenu tehnologiju za ovu praksu.

Iranski mediji su preneli da je kiša padala u oblastima Ilam, Kermanšah, Kurdistan i Lorestan na zapadu zemlje, kao i u severozapadnoj pokrajini Zapadni Azerbejdžan.

Iranska meteorološka služba je saopštila da su padavine ove godine smanjene za oko 89 odsto u poređenju sa dugoročnim prosekom.

“Trenutno doživljavamo najsušniju jesen koju je zemlja doživela u poslednjih 50 godina”, navodi se u saopštenju.

Državni mediji su prvi put ove godine prikazali snimak snega koji pada na planini i skijalištu Točal, koje se nalazi u oblasti Teherana na planinskom vencu Alborz.

Iran, uglavnom sušna zemlja, godinama pati od hroničnih sušnih perioda i toplotnih talasa koji će se očekivati pogoršati sa klimatskim promenama.

Padavine u glavnom gradu Teheranu su na najnižem nivou u poslednjih sto godina, prema rečima lokalnih zvaničnika, a polovina iranskih provincija nije imala padavine mesecima.

Nivoi vode u akumulacijama koje snabdevaju mnoge provincije pali su na rekordno niske nivoe.

Ranije ovog meseca, iranski predsednik Masud Pezeškijan upozorio je da bi se Teheran, bez kiše pre zime, mogao suočiti sa evakuacijom, iako nije iznosio detalje.

Nastavi čitati

Aktuelno