Connect with us

Društvo

NOVI PROTOKOL ZA ZAŠTITU: „Svako dijete ima pravo na školovanje bez nasilja”

Škole u Srpskoj do kraja mjeseca trebalo bi da dobiju protokol za zaštitu djece od nasilja, zanemarivanja i zlostavljanja koji će usmjeriti prosvjetne radnike kako da postupaju u takvim slučajevima, a dokument predviđa i jasne korake koje zahtijevaju reakciju nadležnih.

Istaknuto je to juče tokom stručne rasprave u Banjaluci, gdje je predstavljen prijedlog ovog dokumenta, koji su zajednički pripremili ministarstva, unutrašnjih poslova, zdravlja i socijalne zaštite, porodice, omladine i sporta te prosvjete i kulture RS. Učesnici skupa su istakli da je cilj ovog dokumenta unapređenje i jačanje međusobne saradnje u zaštiti djece od nasilja, zanemarivanja i zlostavljanja i koordinisanog odgovora na sprečavanje ovih pojava u društvu.

Pomoćnik ministra za predškolsko i osnovno obrazovanje Nataša Cvijanović istakla je da je sa ciljem zaštite djece neophodan koordinisan i blagovremen odgovor relevantnih institucija te je u tom pogledu veoma značajno donošenje protokola.

Prema njenim riječima, jasno su definisane procedure koje treba preduzeti u slučaju da postoji bar sumnja da dijete trpi nasilje.

“Onog trenutka kada se primijeti ili postoji sumnja da dijete trpi nasilje ili da je zlostavljano treba odreagovati. U tekst protokola uključene su ustanove socijalne zaštite, vaspitno-obrazovne ustanove, a posebno dječji domovi”, rekla je Cvijanovićeva.

Dodala je da očekuje da će do kraja februara protokol biti i zvaničan dokument koji će pomoći, prije svega, prosvjetnim radnicima da adekvatno postupaju u slučaju nasilja nad djetetom, piše Glas Srpske.

“Svako iz svog ugla mora biti spreman i odreagovati na vrijeme. Protokol će definisati pojave nasilja, zlostavljanja, zanemarivanja, ali i postupke nadležnih institucija u slučaju da se pojavi nasilje ne samo u školama, nego i u drugim institucijama”, kazala je Cvijanovićeva.

Voditelj Programa za obrazovanje UNICEF-a BiH Sanja Kabil istakla je da svako dijete ima pravo na školu bez nasilja.

“Nažalost, rastuća raslojavanja u društvu, kulturološke razlike odražavaju se i na škole, koje postaju sve nesigurnija mjesta te uključivanjem cijele zajednice možemo to promijeniti i škole učiniti sigurnim mjestima”, upozorila je Kabilova.

Direktori osnovnih i srednjih škola pozdravljaju donošenje ovog dokumenta, u čijoj su izradi i sami učestvovali te su na osnovu iskustava davali određene prijedloge.

Predsjednica Aktiva direktora osnovnih škola sarajevsko-romanijske i gornje-podrinjske regije Jelena Čančar kazala je za “Glas Srpske” da bi ovaj dokument, između ostalog, trebalo da da­ jasnu sliku šta je to vršnjačko nasilje.

“U školama nekad imamo i sporadične sukobe, koje se olako nazivaju vršnjačkim nasiljem. S druge strane, imamo i situacija da se desi vršnjačko nasilje, a da mi nismo svjesni toga”, kazala je Čančar i dodala da je vršnjačko nasilje nešto što se ponavlja, a ne kad se djeca, koja se prije toga nisu poznavala, pogurala ispred učionice pa se desio neki incident.

Predsjednik Aktiva direktora srednjih škola regije Semberija Duško Đurić kazao je da nemili događaji u okruženju upućuju na činjenicu da se tom segmentu mora posvetiti posebna pažnja.

“Činjenica je da su nadležni u Srpskoj adekvatno reagovali na pojavu mogućih opasnosti te su, konsultujući se sa školama, preduzeli značajan niz aktivnosti”, kazao je Đurić.

Novi pravilnik kao odgovor na nasilje i krizne situacije dobijaju i škole s druge strane Drine. Škole u Srbiji imaće i timove za krizne događaje, a tim za zaštitu od nasilja ubuduće će procjenjivati da li učenika treba udaljiti iz škole tokom trajanja vaspitno-disciplinskog postupka.

Cilj je osnažiti zaposlene i ublažiti posljedice koje krizna situacija može da ima po učenike i nastavnike, a to je, poručuju nadležni u Srbiji, neophodno nakon tragedije u beogradskoj školi “Vladislav Ribnikar”.

Psiholog Aleksandar Milić kazao je da bi škole i nadležne institucije u okviru novog protokola trebalo da organizuju više radionica sa djecom, koji bi u grupama govorili o nasilju.

“Pored policijskih službenika, koji više represivno djeluju, uz stručne službe trebalo bi da se uključe i ljekari kako bi se razvili stavovi o dobrim odnosima kod djece”, kazao je Milić.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nastavlja se vreli talas, ali moguće nepogode

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će biti pretežno sunčano i veoma toplo, dok se od sredine dana na istoku i jugu očekuje promjenljiva oblačnost, povremeno uz slabu kišu ili lokalne pljuskove.

Tokom poslijepodneva kratkotrajni pljuskovi mogući su ponegdje i na jugozapadu, dok će u većini krajeva ostati suvo.

Duvaće slab do umjeren sjeverni vjetar, u Hercegovini umjerena do jaka bura, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Jutarnja temperatura iznosiće od 16 do 23, a maksimalna dnevna od 28 do 33, na jugu do 37 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

ZABRINJAVAJUĆI PODACI: Zbog mentalnih poremećaja liječeno i dijete od dvije godine

Tokom prošle godine u Republici Srpskoj zbog poremećaja mentalnog zdravlja hospitalizovana su 332 maloljetnika, a najmlađi pacijent imao je samo dvije godine, pokazuju podaci Instituta za javno zdravstvo RS.

Više od 300 hospitalizovanih maloljetnika
Od ukupnog broja hospitalizovanih, 108 djece bilo je uzrasta do šest godina, dok su 224 pacijenta bila starosti od sedam do 18 godina.

“Najmlađe dijete koje je tokom prošle godine bolnički liječeno zbog poremećaja mentalnog zdravlja imalo je svega dvije godine”, navode iz Instituta.

Kada je riječ o vanbolničkom liječenju u javnim zdravstvenim ustanovama, tokom prošle godine registrovana su 1.353 slučaja poremećaja mentalnog zdravlja kod djece predškolskog uzrasta, odnosno od rođenja do šeste godine života, te 1.891 slučaj kod djece i mladih školskog uzrasta od sedam do 19 godina.

Istovremeno, u privatnim zdravstvenim ustanovama evidentirano je 375 slučajeva poremećaja mentalnog zdravlja kod djece predškolskog uzrasta i 197 slučajeva kod djece i mladih školskog uzrasta.

Najčešće dijagnoze kod djece i mladih
“Među najčešćim dijagnozama zbog kojih su djeca i mladi tokom 2025. godine hospitalizovani nalaze se mješoviti poremećaji ponašanja i emocija (F92), reakcije na teški stres i poremećaji prilagođavanja (F43), kao i laka i umjerena intelektualna ometenost (F70 i F71)”, navode oni.

Naime, u javnim zdravstvenim ustanovama kod djece predškolskog uzrasta najviše su registrovani drugi duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, kojih je bilo 1.315, dok je evidentirano i 36 slučajeva intelektualne ometenosti.

Kod djece školskog uzrasta najzastupljeniji su takođe bili drugi duševni poremećaji i poremećaji ponašanja sa 910 slučajeva, zatim neurotski, stresogeni i somatoformni poremećaji sa 543 slučaja, te intelektualna ometenost sa 268 slučajeva.

Slični trendovi zabilježeni su i u privatnom zdravstvenom sektoru. Kod djece do šest godina registrovano je 279 slučajeva drugih duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja, 43 neurotska, stresogena i somatoformna poremećaja, te 27 slučajeva intelektualne ometenosti.

Među djecom i mladima uzrasta od sedam do 19 godina u privatnim zdravstvenim ustanovama najčešće su evidentirani drugi duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, ukupno 78 slučajeva, te neurotski, stresogeni i somatoformni poremećaji, kojih je bilo 49.

Stručnjaci upozoravaju na značaj pravovremene pomoći
Prema riječima psihologa Aleksandra Milića, podatak o rastu broja djece i maloljetnika koji se liječe zbog mentalnih poremećaja jeste zabrinjavajući, ali istovremeno ukazuje na potrebu za pravovremenim prepoznavanjem problema i adekvatnim tretmanom.

“Takva stanja nastaju usljed više faktora. Najčešće se radi o urođenim poremećajima ili smetnjama u razvoju koje zahtijevaju intenzivan psihijatrijski, psihološki i pedagoški rad. Pored genetskih faktora, značajnu ulogu imaju i faktori sredine, na koje možemo pozitivno uticati”, rekao je Milić za “Nezavisne novine”

On ističe da je veoma važno da se nakon postavljanja dijagnoze djetetu prilagode metode rada, kako u porodici, tako i u obrazovnom sistemu.

“Više zabrinjava situacija kada se ne primjenjuju adekvatne mjere podrške. Takva djeca često imaju poteškoće da se aktivno uključe u svakodnevne aktivnosti, mogu biti demotivisana ili nedovoljno osposobljena za određene obaveze, zbog čega zahtijevaju intenzivniji i individualizovan pristup”, naveo je Milić.

Najteži slučajevi završavaju na bolničkom liječenju
Prema njegovim riječima, iako broj oboljelih zabrinjava, dio problema može biti ublažen ukoliko se poteškoće na vrijeme prepoznaju i ako se djeci pruži odgovarajuća stručna pomoć.

Komentarišući podatke da su prošle godine 332 maloljetne osobe bile hospitalizovane, od čega 108 djece do šest godina i 224 uzrasta do 18 godina, Milić kaže da se u bolničkim uslovima uglavnom liječe najteži slučajevi.

“Riječ je o djeci i mladima koji često odbijaju pomoć koja bi mogla da se pruža kroz porodični ili ambulantni tretman. Teži slučajevi uglavnom ne prihvataju terapiju niti smatraju da im je potrebna pomoć, zbog čega je nekada neophodna hospitalizacija. Kod starijih maloljetnika ponekad je potrebna i asistencija policije kako bi bili upućeni na liječenje”, rekao je on.

Govoreći o najčešćim dijagnozama, Milić navodi da su među vodećima mješoviti poremećaji ponašanja i emocija, kao i reakcije na teški stres.

“Kod djece sa razvojnim poteškoćama moguće je mnogo uraditi kroz jačanje njihovih kapaciteta i osposobljavanje za svakodnevni život. Kada je riječ o poremećajima koji nastaju kao posljedica stresa i trauma, potrebna je dugotrajnija i intenzivnija psihoterapijska podrška. Boravak na psihijatriji, koji najčešće traje 15 do 21 dan, nije dovoljan sam po sebi, već se liječenje mora nastaviti kroz rad sa porodicom i stručnjacima nakon otpusta iz bolnice”, zaključio je Milić.

Nastavi čitati

Društvo

GUSTI DIM SE ŠIRI GRADOM: Veliki požar na mostarskoj deponiji; “Ne otvarajte prozore i izbjegavajte boravak napolju”

Na deponiji čvrstog otpada “Uborak” u Mostaru izbio je veliki požar, koji gasi i “er traktor”.

Gust dim širi se gradom zbog čega su građanima izdate preporuke da izbjegavaju boravak na otvorenom, ne otvaraju prozore i da ne koriste vodu iz bunara i izvora u blizini deponije.

Nakon dojave o požaru sve raspoložive snage Profesionalne vatrogasne jedinice Mostar poslate na teren, a u gašenje su uključeni i pripadnici Oružanih snaga BiH sa cisternama, saopšteno je iz gradske Službe za civilnu zaštitu i vatrogastvo.

Zbog gorenja specifičnih materijala u dubljim slojevima deponije, na širem području grada širi se gust dim i neugodan miris paljevine, što direktno utiče na kvalitet vazduha.

Iz Gradske uprave Mostar i Službe za civilnu zaštitu građanima je preporučeno da izbjegavaju bilo kakve aktivnosti na otvorenom u široj okolini odlagališta.

Upućen im je poziv da zatvore sve prozore i vrata u domaćinstvima, posebno u noćnim i jutarnjim časovima kada atmosferske prilike spuštaju dim u najniže slojeve vazduha.

Hronični bolesnici sa respiratornim i kardiovaskularnim poteškoćama, djeca, trudnice, te starije osobe trebaju potpuno da izbjegavaju boravak na otvorenom do stabilizacije situacije.

Osim toga, zabranjuje se korištenje vode iz otvorenih bunara i izvora u blizini deponije do potvrde o ispravnosti koju izdaju nadležne sanitarne i higijensko-epidemiološke službe.

Građanima je upućen poziv da prate službene kanale komunikacije Civilne zaštite, vatrogasne službe i lokalnih medija.

Dodaje se da su sve nadležne gradske službe, komunalna preduzeća i interventne jedinice na terenu kako bi se požar lokalizovao što prije.

Nastavi čitati

Aktuelno