Connect with us

Društvo

NOVI SLUČAJ FEMICIDA U BIH Stručnjaci upozoravaju da sistem ponovo zakazuje!

Nakon što je prošle godine ubijeno 12 žena u BiH, nažalost, i drugi mjesec ove godine je obilježila tragedija, odnosno dvostruko ubistvo. Emir Selimović iz Kalesije osumnjičen je da je u noći između srijede i četvrtka ubio suprugu Inelu Selimović (37) i trinaestogodišnjeg sina, a iz udruženja koja se bore protiv nasilja nad ženama poručuju da reakcija nakon ubistva ne spasava živote.

No, iako je iz Centra za socijalni rad Kalesija rečeno da su oni bili u postupku razvoda braka, te je navedeno da u ovoj porodici ranije nije bilo prijavljenih slučajeva nasilja, svi su saglasni da je sistem ponovo zakazao.

Kako ističe Gorica Ivić, izvršna direktorica Fondacije “Udružene žene”, država se obavezala da će uraditi sve da nasilje spriječi, “a kad se desi, suzbiti, zaštititi žrtve i procesuirati počinioce”.

“Na nasilje se reaguje kad postoji osnovana sumnja i prilikom prve prijave. Reakcija nakon ubistva ne spasava živote. Žene i njihova djeca su izloženi raznim oblicima zlostavljanja, a posebno u trenutku kad odluče izaći iz ovakve zajednice”, kazala je Ivićeva za “Nezavisne” te naglasila da nasilje u porodici ne pogađa samo žene, nego i djecu, o čemu svjedoče podaci.

“U Republici Srpskoj u periodu od 2020. do kraja prvog polugodišta 2024. u sistemu socijalne zaštite registrovano je ukupno 2.693 djece žrtava nasilja u porodici, uključujući i onu koja su direktno bila izložena nasilju i onu koja su svjedočila nasilju.

U Sigurnoj kući u Banjaluci u istom periodu bila su 94 djeteta”, rekla je Ivićeva.

Istakla je da sistem mora obezbijediti dovoljan broj lica koja se bave nasiljem, dovoljno sredstava da se sprovode mjere te stvarati društvenu klimu u kojoj se žene ne percipiraju kao vlasništvo bez prava da donesu odluku o svom životu.

No, ono što je primjetno, u Tuzlanskom kantonu u posljednjih nekoliko godina evidentiran je veći broj ubistava žena u odnosu na ostale kantone.

Prema riječima Melihe Sandić iz Centra za ženska prava Zenica, samo tokom prošle godine u ovom dijelu BiH ubijeno je pet žena, a podsjetila je da je u avgustu 2023. godine u ovom kantonu ubijena Nizama Hećimović.

“Praćenje slučajeva pravosuđa je pokazalo da se veliki broj slučajeva ubistava žena već nekoliko godina dešava u Tuzlanskom kantonu”, rekla je Sandićeva i dodala da su to primijetili još prije osam godina, zbog čega su prije sedam godina organizovali proteste sa fokusom na femicid.

Ono što je problem, kako ističu, jeste to da trenutno u Federaciji BiH djeca nisu trenutno prepoznata u zakonu kao žrtve nasilja, pa samim tim, kada se određuje kazna, ona bude blaža.

“Zato je Centar inicijativom za dopunama KZ FBiH iz 2019, a potom i 2022. tražio dopunu člana 222, na način da se stav 4. iza riječi maloljetniku dodaju riječi: ‘ili u prisustvu djeteta ili maloljetnika’, tako da ovaj stav glasi: ‘4) Ako je krivičnim djelom iz st. od 1. do 3. ovog člana, član porodice teško tjelesno ozlijeđen ili mu je zdravlje teško narušeno, ili ako je krivično djelo iz st. od 1. do 3. ovog člana učinjeno prema djetetu ili maloljetniku ili u prisustvu djeteta ili maloljetnika, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet godina'”, pojašnjavaju iz Centra.

U obrazloženju je ukazano da najveće posljedice porodičnog nasilja trpe upravo djeca, jer i samo prisustvo činu nasilja u porodici (aktivno ili pasivno) izaziva kod djece posebnu traumu, što se odražava na njihov dalji razvoj i formiranje njihove ličnosti.

Prijavite nasilje:
Građani i građanke su dužni da svaki vid nasilja u porodici prijave policiji na broj 122 (broj je dostupan 24/7) ili odlaskom u najbližu policijsku stanicu.

Savjetovalište za žrtve nasilja: Savjet, pomoć i podrška za ẓ̌rtve nasilja u porodici – SOS broj 1264 RS, 1265 FBiH, besplatan, dostupan 24/7 i anoniman, ukoliko želite.

Ukoliko žrtva i dalje ima strah od ponavljanja nasilja, može tražiti hitno zbrinjavanje u sigurnu kuću.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Spremite se za ljetnje temperature

Veoma toplo vrijeme očekuje se narednih dana u Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/, posebno polovinom sedmice kada će dnevna temperatura dostizati i 35 stepeni Celzijusovih, najavili su meteorolozi.

Pretežno sunčano i toplo biće i danas, samo ponegdje na jugoistoku moguća je kratkotrajna slaba kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeoroškog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha od devet do 15, u višim predjelima od šest, a dnevna od 28 do 33, u višim predjelima od 23 stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

APOKALIPSA U NAJAVI: Od juče RiTE Ugljevik u sporu od MILIJARDU I 300 MILIONA KM

Prema presudi arbitražnog suda u Beogradu, RiTE Ugljevik dužan je da isplati i dodatnih 67 miliona evra zateznih kamata zbog neisporučene električne energije u periodu od 2011. do 2022. godine. Nova potraživanja za period 2022–2024. iznose još gotovo 62 miliona evra.

31. maja je istekao rok koji je Elektrogospodarstvo Slovenije dalo Rudniku i termoelektrani Ugljevik (RiTE Ugljevik) za isplatu duga od 67 miliona evra. Ukoliko novac ne bude uplaćen, slovenačka kompanija će pokrenuti arbitražni postupak pred međunarodnim sudom u Vašingtonu, ukupne vrijednosti blizu 700 miliona evra, prenosi Al Jazeera.

Prema presudi arbitražnog suda u Beogradu, RiTE Ugljevik dužan je da isplati i dodatnih 67 miliona evra zateznih kamata zbog neisporučene električne energije u periodu od 2011. do 2022. godine. Nova potraživanja za period 2022–2024. iznose još gotovo 62 miliona evra.

Kako bi ublažila pritisak, Vlada Republike Srpske nedavno je dala garancije za novo kreditno zaduženje ukupne vrijednosti 23 miliona evra – od čega je 10,2 miliona predviđeno za RiTE Ugljevik, a više od 12 miliona za Elektroprivredu Republike Srpske, koja novac planira da usmjeri na pokrivanje ranijih obaveza.

Uprkos pokušajima stabilizacije, Elektroprivreda Republike Srpske se u posljednjih šest mjeseci više puta zaduživala, a ukupni iznos kredita premašio je 77 miliona evra.

Iz Slovenije su juče jasno poručili: ako do isplate ne dođe 31. maja, slijedi tužba čije bi posljedice mogle biti ozbiljne po energetski sektor Republike Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

RADIĆE SE I S JEDNOM NOGOM U GROBU: Diže se starosna granica za penziju u čitavoj Evropi,

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Zbog produženog životnog vijeka i sve dužeg perioda provedenog u penziji, mnoge evropske zemlje povećavaju starosnu granicu za odlazak u penziju.

Prema projekcijama OECD, do 2060. godine prosječna starosna granica za penziju u Evropskoj uniji približiće se 67 godina, dok će neke zemlje podići prag i na 70, pa čak i više.

Evropa diže granicu za penziju
Danska prednjači u ovoj reformi i planira da do 2040. godine podigne starosnu granicu na 70 godina. Holandija, Velika Britanija i Irska već su usvojile zakone kojima se granica postepeno povećava.

Prema izvještaju OECD-a, Danska bi do 2060. godine mogla imati najvišu starosnu granicu – čak 74 godine.

Velike razlike među zemljama i polovima
Trenutno starosna granica za odlazak u penziju u zemljama EU varira: za muškarce se kreće između 62 i 67 godina, dok žene mogu u penziju između 60 i 67 godina. Najnižu starosnu granicu ima Turska, gdje žene mogu da se penzionišu sa 49, a muškarci sa 52 godine.

Ko ima najvišu granicu za penziju?
Tri nordijske zemlje – Danska, Norveška i Island – već imaju najvišu zakonsku starosnu granicu za penziju od 67 godina za oba pola. Slijede Holandija (66,6 godina), Velika Britanija i Irska (66 godina), dok je u Njemačkoj ona trenutno 65,8 godina.

U 23 evropske zemlje starosna granica za muškarce i žene je izjednačena, ali u devet zemalja muškarci i dalje odlaze u penziju kasnije. Najveća razlika bilježi se u Austriji i Poljskoj, gdje muškarci u prosjeku rade čak pet godina duže od žena. U EU prosječna razlika između polova iznosi 0,9 godina.

Ko najviše povećava granicu do 2060?
OECD predviđa da će Turska do 2060. godine zabilježiti najveće povećanje – čak 13 godina više za muškarce i 14 godina za žene. Danska će granicu povećati za 7 godina za oba pola.

Očekuje se da će i druge zemlje, poput Estonije, Slovačke, Italije, Švedske i Kipra, povećati starosnu granicu za više od pet godina do 2060.

Penziona reforma postaje evropska realnost
Povećanje starosne granice za penziju postepeno postaje stvarnost širom Evrope. Mnoge zemlje već primjenjuju reforme prema zakonima koji su ranije usvojeni i očekuje se da će se taj trend nastaviti u godinama koje dolaze

Nastavi čitati

Aktuelno