Connect with us

Svijet

NOVI UDAR NA BOING! Kompanija nakon novog INCIDENTA na staklenim nogama

Prije tačno godinu dana isporučen je posljednji Boing 747, i na taj način prvi džambo-džet otišao je u istoriju nakon pet decenija “paradiranja” nebom.

Godinu dana kasnije, njegov “mlađi kolega” Boing 737 Maks 9 mogao bi da ode u privremenu penziju nakon što je američka aviokompanija ”Junajted erlajns” saopštila je da su pronađeni labavi zavrtnji na nekoliko letjelica, što nastavlja seriju primjedbi koje dolaze sa raznih strana na račun ovog putničkog aviona.

“Čuo se zaista glasan prasak u lijevom zadnjem dijelu aviona i buka. Sve vazdušne maske su pale”, rekao je Evan Smit, jedan od 171 putnika u avionu Boing 737-9 Maks kompanije ”Alaska erlajns” na letu 1282 iz Oregona za Kaliforniju koji je u petak morao prinudno da sleti zbog otkidanja kabinskog dijela trupa aviona.

Mediji su prenijeli da se mladiću koji je sjedio u blizini pogođenog područja pocijepala košulja usljed dekompresije, a iz američkog nacionalnog Odbora za bezbjednost saobraćaja su saopštili da nijedan putnik nije sjedio do prozora aviona u trenutku kada je otpao dio kabine.

Nedugo zatim Američka federalna uprava za vazduhoplovstvo (FAA) naložila je privremeno prizemljenje nekih aviona Boing 737 Maks 9, ali i da je potrebno pregledati 171 avion ove kompanije.

Trenutno svjetski prevoznici koriste oko 215 Boingovih letjelica tipa 737 Maks 9, pokazuju podaci analitičke firme za vazduhoplovstvo Cirium, a oko 170 njih ima vrata koja su u petak otpala usred leta “Alaska erlajns”, prenosi Euronews.rs.

Odluka američkog regulatora alarmirala je mnoge aviokompanije, ali i regulatore da provjere da li je sve u redu sa Boing avionima u njihovim flotama.

Pa je tako Evropska agencija za bezbjednost vazdušnog saobraćaja (EASA) prihvatila odluku o prizemljivanju, naglasivši ujedno da ih prevoznici iz članica u EU ne koriste, prenio je Rojters.

Iako nijedna od indijskih aviokompanija nema u svojoj floti letjelice tipa Boing 737-9 Maks, nadležni su izdali naredbu da se izvrši vanredna inspekcija svih aviona tipa Boing 737-8 Maks u vlasništvu indijskih avio kompanija.

Kineski regulator je zatražio pojedinosti o ovom incidentu, a brojne kompanije širom svijeta izvijestile su da će poštovati zahtev američkog regulatora, zbog čega su otkazane stotine letova.

U međuvremenu, američka aviokompanija ”Junajted erlajns” saopštila je da su pronađeni labavi zavrtnji na nekoliko letjelica Boing 737 Maks 9, istom modelu aviona koji je koristila ”Alaska erlajns”, navodi Euronews.rs.

“Pošto smo u subotu počeli preliminarne inspekcije, pronašli smo slučajeve za koje se čini da se odnose na probleme sa instalacijama i držačem za vrata, na primjer, zavrtnje kojima je bilo potrebno dodatno zatezanje. Ove nalaze će ispraviti naš tehnički tim kako bi se avion bezbjedno vratio u službu”, saopštio je Junajted.

Iako Federalna uprava za avijaciju i Boing nisu komentarisali navode ‘Junajted erlajnsa”, da “ponovo” nešto nije u redu sa Boingom, upozorila je neimenovana avio-kompanija prije dvije nedjelje otkrila na dvije ovakve letjelice šrafove bez matica ili sa labavo zategnutim maticama na veoma važnim uređajima, koji služe za stabilizaciju i kontrolu aviona za vrijeme leta.

Tim povodom, predstavnici Boinga saopštili su da su obavljene popravke na oba aviona, te pozvali zahtjev svim svjetskim avio-kompanijama da na modelu 737 Max provjere upravljački mehanizam, kao i šrafove i matice u tim uređajima, prenio je CNN.

Niz bezbjednosnih problema koje su zabilježeni prethodnih godina, dodijelio je Boingu 737 Maks opis “najčešće provjeravan transportni avion u istoriji”.

Letelica je negativan publicitet najprije zaradila 2018. godine kada se putnički avion srušio u u more, ubrzo nakon polijetanja iz indonežanske Džakarte. Tom prilikom u putničkom avionu je bilo 188 ljudi.

Pet mjeseci kasnije, samo šest minuta nakon što je poleteo iz Adis Abebe, američki Boing 737 srušio se na 60 kilometara od glavnog grada Etiopije, prilikom čega je poginulo svih 157 putnika.

Nakon dva fatalna pada letjelica nakon čega je poginulo 346 ljudi, i milionskih gubitaka, u januaru 2020. kompanija Boing saopštila je da će suspendovati proizvodnju svog tada “najbolje prodavanog aviona 737 Maks”.

Te nesreće, otkazane narudžbine, zabrana prodaje i traganje za tehničkim nedostatcima koštale su Boing čak 20 milijardi dolara.

Ipak, letjelica je ponovo puštena u saobraćaj u decembru 2020. godine, ali su u aprilu ove godine otkriveni novi problemi, jer su instalacije nekih uređaja u zadnjem dijelu pilotske kabine urađeni na nepropisan način, navodi se u informaciji, uz naznaku da, kako tvrdi Boing, to nije predstavljalo opasnost po bezbjednost putnika.

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI SADA TRAŽI BEZBJEDONOSNE GARANCIJE! Tvrdi da će ovo biti “crvena linija”

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da članstvo u NATO-u ostaje na pregovaračkom stolu, ali su Ukrajini za sada potrebne bezbjednosne garancije.

“Pitanje članstva Ukrajine u NATO ostaje na pregovaračkom stolu, uprkos neslaganju nekih zemalja. Ukrajina, iako nije članica Alijanse, mora da ima jake bezbjednosne garancije. Konkretno, vojni kontingent”, rekao je Zelenski tokom sastanka sa čelnicima teritorijalnih zajednica Černigovske oblasti.

On je napomenuo da je, sve dok Ukrajina ne pristupi bezbjednosnim savezima, važno da ima adekvatne bezbjednosne garancije.
“Važno je da imamo odgovarajuće garancije, slično kao i NATO, dok nismo u alijansi. Važno je da imamo adekvatne zaštitne mjere poput NATO-a dok nismo u alijansi. To govori o naporima naših partnera, na koje zaista možemo da računamo”, rekao je Zelenski, prenosi Ukrinform.

On je naglasio da Ukrajina tokom predstojećih pregovora o okončanju rata neće priznati teritorije koje je okupirala Rusija i da neće pristati da smanji vojsku.

“Nama je prioritet naša jaka vojska. Dakle, ovo je za nas crvena linija – nema smanjenja broja naše vojske. Da budem iskren, učinićemo sve da vojska ostane u stanju kakvom je danas. Velika armija, tri puta veća nego što je bila na početku rata”, rekao je on na sastanku sa čelnicima teritorijalnih zajednica Černigovske oblasti, tokom radne posjete tom okrugu.
Linker
Zelenski je takođe naglasio da će ukrajinska prioritetna “crvena linija” u budućim mirovnim pregovorima biti nepriznavanje teritorija koje je okupirala Rusija.

“Druga geopolitička stvar je nepriznavanje bilo kojih teritorija koje je Rusija okupirala. To su ukrajinske teritorije, to je za nas jedna od najvažnijih crvenih linija. U svakom slučaju, to su privremeno okupirane teritorije”, naglasio je ukrajinski lider, prenosi Ukrinform.

On je rekao i da će pravedan mir doći kada sve teritorije budu vraćene.

“Ali ako se može postići kompromis da se vraćanje ovih teritorija tokom vremena odvija diplomatskim kanalima… Mislim da će za određene teritorije to biti jedini način”, naveo je Zelenski, prenosi Tanjug.
Linker
Istakao je i da će Ukrajina raditi na kažnjavanju ratnih zločinaca.

“Druga je stvar ko će biti sa nama u ovome. Ovo već zavisi od dostojanstva i morala drugih partnera, a ne Ukrajine”, poručio je Zelenski.

Prema njegovim riječima, danas postoji nekoliko zemalja sa kojima se razgovara o smještaju flote i avijacionog kontingenta, a kako je naveo, najteža tačka u ovim pregovorima je zemljišna komponenta.

Zelenski je poručio da će Ukrajina “ipak postići pravedan mir”.

“Imamo mnogo različitih dokumenata i dostignuća, ali je važno da smo jaki za pregovaračkim stolom”, zaključio je predsjednik Ukrajine.

Nastavi čitati

Svijet

Vlada Srpske za lobiranje u Americi i skidanje sankcija zvaničnicima ANGAŽOVALA I RODA BLAGOJEVIĆA

Vlada Republike Srpske je potpisala ugovor za lobiranje s firmom RRB Strategies za lobiranje u SAD, a u ime ove kompanije je ugovor potpisao Rod Blagojević, bivši guverner savezne države Illinois i osuđenik za korupciju.
Prema dokumentima u koje je imao uvid portal Klix.ba, Blagojević se obavezao da će “kao iskusni političar u Americi uraditi sve da se prekine ‘lov na vještice’ protiv Republike Srpske.”

Šta je Blagojević ponudio Dodiku?
Blagojević se, ispred firme RRB Strategies, obavezao na objavljivanje medijskih članaka u kojima bi se “prikazale političke motivacije iza pravosudnog progona Milorada Dodika i Republike Srpske” , kao i da će lobirati da članovi Kongresa objavljuju “upozorenja o situaciji u BiH” na svojim društvenim mrežama.

Uz to, Blagojević je u svom prijedlogu, kojeg je prihvatila Vlada Republike Srpske, naveo da će glavni prioritet biti “lobiranje predstavnika u Kongresu da se zaustavi ‘lov na vještice’ protiv rukovodstva Republike Srpske“, kao i lobiranje među međunarodnim partnerima kako bi oni “govorili o tome kako Republika Srpska poštuje Dejtonski mirovni sporazum.”
U prijedlogu je navedeno da će se Blagojević “boriti protiv nelegalnog visokog predstavnika Kristijana Šmita” i “ukazivati da njegove odluke krše Dejtonski sporazum”, te da će “raditi na uklanjanju Šmita u Ujedinjenim nacijama.”

Bivši guverner Illinoisa će lobirati i za ukidanje sankcija za Dodika i druge zvaničnike Republike Srpske, te za povratak nadležnosti koje su, prema prijedlogu, “oduzete Republici Srpskoj i prenese na nivo BiH.“

Zanimljiv je i dio prijedloga u kojem se Blagojević obavezuje da će “braniti hrišćane od progona bosanskih muslimana te globalista“, kao i da će “lobirati da NATO snage ne prelaze dogovoren broj trupa u BiH.”

Na kraju prijedloga se navodi da će Blagojević lobirati i za zatvaranje Ureda visokog predstavnika u BiH.

Cilj ukidanje sankcija za Dodika, ali i pokretanje pravosudnog procesa protiv Šmita.
Što se tiče ciljeva, Blagojević je naveo da nakon tri mjeseca želi “uspostaviti konstantne kontakte s visokorangiranim članovima State Departmenta i zaustaviti negativnu kampanju protiv Dodika i Republike Srpske.”

U ovom vremenskom periodu, očekuje i da će “Dodika predstaviti kao jedinog branioca Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH.”

Nakon šest mjeseci, Blagojević očekuje da će “izlobirati da bosanski muslimani prihvate Milorada Dodika i Republiku Srpsku kao legitimne partnere u svim procesima u BiH.”

Ciljevi nakon godinu dana lobiranja uključuju ukidanje sankcija za Dodika i rukovodstva Republike Srpske, ukidanje Ureda visokog predstavnika u BiH i pojačavanje “suverenosti naroda u Republici Srpskoj”, te pokretanje pravosudnog procesa protiv Šmita za “glumljenje visokog predstavnika.”
Vrijedi još istaći da nije poznato koliko će Vlada RS platiti firmi RRB Strategies za ovaj angažman, te koliko će on trajati. Ugovor je ispred Vlade Republike Srpske potpisao ministar za evropske integracij​e i međunarodnu saradnju Zlatan Klokić, prenosi Klix.

Nastavi čitati

Aktuelno