Connect with us

Svijet

VANREDNO U EKVADORU Vođa bande POBJEGAO, zatvorenici drže čuvare kao taoce

Snage bezbjednosti Ekvadora pokušavaju da ponovo uspostave kontrolu nad najmanje šest zatvora u kojima su u ponedjeljak izbili neredi.
Zatvorenici su uzeli izvijestan broj zatvorskih čuvara za taoce i zaprijetili da će ih ubiti ako vojnici budu raspoređeni da povrate kontrolu nad zatvorskim ustanovama, javlja BBC.

Četiri policajca su takođe oteta nakon što je predsjednik Danijel Noboa proglasio vanredno stanje.

Nemiri su izbili pošto je ekvadorski narko-bos Adolfo Marsijal Viljamar Fito, pobjegao iz zatvora u gradu Guajakil.

Fito nije bio u svojoj ćeliji u nedjelju ujutro kada je policija stigla da ga premjesti u drugi zatvor u istom kompleksu.

Portparol ekvadorske vlade Roberto Isurijeta rekao je da je Fito, koji vodi moćnu bandu “Los Ćoneros”, obaviješten da će biti premješten iz zatvora La Rehional, gdje je živio u prostranoj ćeliji obojenoj u živahnim bojama i ukrašenoj muralima.

Smatra se da je pobjegao samo nekoliko sati prije planiranog transfera. Dva zatvorska čuvara su privedena zbog sumnje da su pomogli Fitu da pobjegne.

Predsjednik Ekvadora, Danijel Noboa, koji je pobijedio na izborima u novembru, proglasio je u ponedjeljak dvomjesečno vanredno stanje širom zemlje, kao i noćni policijski čas, u pokušaju da obuzda nasilje koje je izbilo nakon Fitovog bjekstva.

U toku je potraga za trojicom policajaca koje su na dužnosti u gradu Maćala oteli muškarci u neobilježenom automobilu, a još jedan policajac otet je u prestonici Kitu.

Članovi bande “Los Ćoneros” učestvuju u naručenim ubistvima, iznuđivanju i trgovini drogom širom zemlje.

Ta grupa je takođe sklopila savez sa moćnim meksičkim narko-kartelom Sinaloa, koji krijumčari kokain iz susjedne Kolumbije preko ekvadorskih luka u SAD i Evropu.

Fito je preuzeo vođstvo bande nakon što je njen prethodni šef Horhe Luis Sambrano ubijen 2020. Godine, prenosi Tanjug.

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno