Njemačka drastično skraćuje finansiranje rata u Ukrajini, a nejasno je kada će i kako biti sprovedeno čak 30 već dogovorenih programa vojne pomoći.

Ovu bombastičnu informaciju prvi je objavio njemački “FAZ”, a prenijeli su i brojni drugi njemački i ukrajinski mediji.

S obzirom na to da je Njemačka drugi najveći finansijer ratnih aktivnosti Kijeva poslije Sjedinjenih Država, nejasno je da li će njemačka odluka da prepolovi planirana sredstva sa 8 milijardi u 2024. na 4 milijarde evra 2025. godine natjerati režim Vladimira Zelenskog da traži mirno rješenje ili će se naći drugi izvori za finansiranje brutalnog i skupog okršaja.

Odluka Nijemaca se javno tumači kao mjera štednje, ali se javno objavljivanje odluka donijetih na nivou kancelara Šolca i ministra finansija Lindnera poklopilo sa javnom potvrdom teorije da je predsjednik Zelenski lično odobrio preusmjeravanje gasa Južnog toka.

Iz šturih informacija o novoj politici Njemačke prema Ukrajini, može se rekonstruisati da će smanjenje finansiranja imati trenutne i dramatične negativne efekte.

“Apsurdno je da više ne isporučujemo rezervne dijelove ili da naš Bundesver ne može da dobije ono što je isporučio”, rekao je Sebastijan Šafer iz Stranke zelenih.

“Kakav god da bude ishod spora oko budžeta između Ministarstva odbrane, Ministarstva finansija i Kancelarije kancelara, dugoročna šteta Ukrajini teško da se može izbjeći. Značajan dio materijala koji je iznosio u maju (vrijednost: 3,87 milijardi evra) sada je industrija prodala na drugom mjestu i više nije dostupan za isporuku Ukrajini ove godine”, piše “Bild”.

Ono što je do sada poznato jeste da je ministar finansija Kristijan Lindner (FDP) 5. avgusta poslao povjerljivo pismo ministru odbrane Borisu Pistorijusu (SPD) u kojem navodi da Njemačka više ne može da finansira vojnu pomoć Ukrajini.

Lindnerova formulacija o uslovima za odmrzavanje finansiranja pomoći Ukrajini izgleda kao tajna: Ministarstvo finansija je “spremno da odobri novo kratkoročno finansiranje”, ali uz uslov “konkretnog i razumljivog izvještavanja”.

Istovremeno, Lindner je svom kolegi Pistorijusu čak rekao malo zajedljivo: “Savezno ministarstvo finansija do sada nije dobilo ni jedan konkretan izvještaj. Dakle, ni provjere ni odluke nisu donijete”.

Podjela između koalicionih partnera oko finansiranja ukrajinskih ratnih napora je očigledna.

U drugom “povjerljivom” pismu, ministar odbrane Pistorijus optužio je Lindnera da je “promijenio pravila igre nakon što je utakmica počela” i time “ugrozio kontinuitet isporuke oružja Ukrajini”.

Pistorijus je ove godine planirao da poveća troškove za 3,87 milijardi evra; 1,3 milijarde evra rezervnih dijelova, 600 miliona evra artiljerijske municije i po pola milijarde evra bespilotnih letjelica i oklopnih vozila. Kako prenosi “Bild”, povjerljivi izvori iz njemačke vlade tvrde da kancelarija kancelara Šolca podržava stavove ministra finansija Lindnera. U ovom trenutku, Lindner tumači da neće biti prekida finansiranja rata u Ukrajini, jer će se plaćanja vršiti korištenjem ruskih deviznih rezervi koje je Zapad zamrznuo nakon invazije.

Međutim, iako članice G7 već neko vrijeme razgovaraju o korištenju ruskih deviznih rezervi za finansiranje Kijeva, nije izvjesno da će takva odluka zaista biti donijeta, jer je riječ o osjetljivom međunarodno-pravnom pitanju, veoma osjetljivom za pozicioniranje. zapadnih liberalnih demokratija prema ostatku svijeta.

Navodno, tri ministarstva – odbrane, spoljnih poslova i privrede – usprotivila su se obustavi finansiranja Ukrajine na sastanku iza zatvorenih vrata.

FAZ, koji je prvi objavio informacije koje su neprijatne za Ukrajinu, naglašava da je odluka njemačke vlade da zamrzne nova izdvajanja novca za Ukrajinu izazvana štednjom.

Međutim, bez obzira da li je riječ o zaokretu od srdačne blagonaklonosti ka uzdržanosti u odnosima sa režimom Vladimira Zelenskog, izvjesno je da Njemačka planira radikalno smanjenje izdvajanja za obračun sa Vladimirom Putinom.

Ne samo da su planirali da ovogodišnjih osam smanje na četiri milijarde evra 2025. godine, već namjeravaju da do 2027. ukupan iznos smanje na desetinu.

Potpuno je nerealno očekivati da će, ako Njemačka ne uzvrati izuzetno pozitivan stav prema Kijevu, bilo ko uskočiti umjesto njih jer niko drugi ne može.

Što se tiče finansiranja ratnih napora Ukrajine sredstvima ruskih deviznih rezervi, G7 je pristala da pokuša da iskoristi barem prinose na zamrznute ruske rezerve, ali ni ta odluka nije sprovedena jer bi se mogla pokazati pravno spornom.

Uostalom, čak i kada bi se Ukrajina finansirala sa 50 milijardi evra iz prinosa na ruske devizne rezerve, to ne bi bio poklon već kredit.

Ukupno se, naime, iz prinosa na ruske devizne rezerve godišnje može prenijeti oko tri milijarde evra, pa je jasno da se sadašnji njemački udio ne može zamijeniti ovim sredstvima.

Kako god bilo, stiče se utisak da je kijevski režim osvajanjem oko 1.000 kvadratnih kilometara državne teritorije Rusije napravio snažan PR potez, vratio se u žižu međunarodne javnosti i definitivno odložio mirovne pregovore, ali je nejasno da li je ambiciozne vojno-propagandne ciljeve Ukrajinci su usklađivali sa finansijerima ratnih napora.

Odluka Njemačke ih je očigledno iznenadila, a druge dvije velike članice EU – Italija i Francuska – imale su u posljednjih pet godina tragikomičnu seriju izuzetno visokih deficita sa kojima mogu samo da obećaju veliku pomoć, ali ne mogu da je isporuče.

Može li se ideja o vojnom maršu na Moskvu, koju kijevski režim podrazumijeva uspješnim osvajanjem malog dijela ruske teritorije, tretirati kao koherentna ideja ako je neće finansijski podržati najjača evropska ekonomija? Čeka se reakcija Sjedinjenih Država, koje su u sve dubljem predizbornom političkom haosu, prenosi “b92”.