Connect with us

Društvo

Novinari STRAHUJU da će zakon o medijima dodatno OTEŽATI NJIHOV RAD

Na informaciju iz Vlade Republike Srpske da je formirana Radna grupa za donošenje zakona o medijima, koja će se sastati ponovo u utorak, 10. oktobra, novinari tvrde da će i on – poput kriminalizacije klevete i usvojenog Nacrta zakona o nevladinim organizacijama – objektivnim i nezavisnim medijima otežati rad, budući da neki od najčitanijih i kritičkih medija iz ovog entiteta nisu pozvani na učešće.

Nakon što je u Republici Srpskoj izmijenjen Krivični zakonik kojim je kleveta ponovo kriminalizovana i nakon što je u formi nacrta usvojen zakon o nevladinim organizacijama, vlast u ovom entitetu priprema usvajanje zakona o medijima.

Kako je potvrđeno za Detektor u Vladi, oformljena je Radna grupa koja bi trebala učestvovati u donošenju zakona, a čine je profesori s Pravnog i Fakulteta političkih nauka, glavni i odgovorni urednici u medijima, novinari, pravnici, predstavnici Udruženja novinara Republike Srpske i predstavnici Vlade.

Grupa je, kako navode u Vladi, održala prvu sjednicu na kojoj je dogovorena dinamika rada, aktivnosti na pripremi radnog materijala za izradu zakona, ali jedan od članova, Dragan Jerinić, suvlasnik jednog banjalučkog portala, za sada ne može iznijeti više detalja jer ih, kako kaže, nema.

Okupljanje novinara ispred Narodne skupštine RS
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

– Predložili su me, ali nema ni materijala još. Dao sam svoje mišljenje. Možda za 20-ak dana će se više znati, pa ću vam onda dati izjavu -rekao je Jerinić.

Sandra Gojković Arbutina, urednica u Nezavisnim novinama i članica Radne grupe, podsjeća da novinarska zajednica u Republici Srpskoj duže od deset godina traži zakon o medijima, ali do sada nije bilo interesa da se na tome radi. Navodi i da je i zbog toga opravdan strah medijske zajednice jer se na zakonu o medijima radi “sada – odmah nakon kriminalizacije klevete i usvajanja Nacrta o NVO“.

– Kao da je to dio jednog paketa zakona, pogotovo jer ni danas se ne zna ko je pisao izmjene Krivičnog zakonika, sve je bilo potpuno netransparentno, s teškim posljedicama po medijske slobode. Radna grupa nije imenovana odlukom Vlade, bar mi odluku nismo vidjeli, tako da bih rekla da smo neko savjetodavno tijelo jer tu nema ni nadležnog ministarstva – pojašnjava ona.

Predlagač bi trebao biti Sekretarijat Vlade, a kako kaže Gojković Arbutina, plan je da članovi prouče zakone u regionu, pa da se počne s izradom prijedloga.

– Na prvom sastanku moj stav je bio da grupa mora da radi apsolutno transparentno i bude potpuno otvorena, upravo zbog iskustva s izmjenama Krivičnog zakonika gdje smo dovedeni pred svršen čin jer je sve rađeno u tajnosti – kaže Gojković Arbutina za Detektor, dodajući da je za sada dio Radne grupe jer je zainteresovana profesionalno za zakon koji se tiče nje i kolega.

Na upit zašto u Radnoj grupi nisu predstavnici nekih od istraživačkih portala, odnosno najčitanijih i najuticajnijih medija u Republici Srpskoj, iz Vlade kažu su “kriterijumi po kojima su pozivani članovi u Radnu grupu višedecenijski rad i iskustvo na odgovornim pozicijama glavnog i odgovornog urednika u medijma“.

Aleksandar Trifunović, glavni i odgovorni urednik portala Buka, kaže da se pozivanjem nekih a nepozivanjem drugih u Radnu grupu šalje jasna poruka, i sumnja da mediji mogu očekivati bilo šta dobro od novog zakona.

– Ne ulazim u razloge nepozivanja, nećemo se sami pozivati, ali šta očekivati od takvog zakona ako neki od najrelevantnijih medija nisu pozvani? To znači da će medijima, vjerovatno, tim zakonom biti otežan rad. Buka je, na primjer, jedan od najčitanijih medija u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, i ako to nije relevantno da mi kažemo svoje mišljenje, ne znam šta je onda relevantno – govori Trifunović.

Banjalučki advokat Aleksandar Jokić napominje da Radna grupa nije oformljena, već je riječ o “grupi ljudi koji su sazvani bez zvanične odluke i rješenja, bez jasnog kriterija odabira učesnika i organizacija koje predstavljaju”.

– Zato je sastav dominantno – uz par izuzetaka – prorežimski, i ne predstavlja ni trećinu novinara i medija u Republici Srpskoj. To je prvi, početni problem u procesu. Drugi je što nemamo ministarstvo koje stoji iza ovoga, jer nekako ispada da nije u nadležnosti nijednog ministarstva. Ako nije, onda je nejasno kako i zašto se donosi zakon – pojašnjava Jokić.

Ljiljana Smiljanić iz banjalučkog Kluba novinara, čiji predstavnici također nisu pozvani da budu dio Vladine Radne grupe, kaže da je zakon o medijima u Republici Srpskoj svakako neophodan, kako bi bila obezbijeđena transparentnost vlasništva nad medijima. Navodi, međutim, da se medijska scena ne može urediti samo jednim zakonom i da sumnja u dobre namjere zakonodavac, s obzirom na ranije usvajanje klevete kao krivičnog djela ili Nacrta zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.

– Za kriminalizaciju klevete čuli smo da je namjera da se smanji širenje govora mržnje i lažnih vijesti, mada anonimni portali i dalje šire lažne vijesti i govor mržnje. Svaki profesionalan novinar je svjestan toga da radi odgovoran posao i iza svog teksta ili priloga stoji imenom i prezimenom. Takvi će da budu na udaru, a anonimni će i dalje da “udaraju” gdje stignu, bez ikakve odgovornost – kaže za Detektor Smiljanić, dodajući da upravo političari finansiraju te anonimne portale za blaćenje protivnika.

Ipak, ne može više reći jer nema nikakvih objašnjenja niti materijala. Trifunović dodaje da su se već pojavile informacije da je jedan od ciljeva novog zakona o medijima onemogućavanje vlasništva nad medijima nevladinim organizacijama, što će svakako otežati ili onemogućiti rad “malim“ medijima u Republici Srpskoj.

Jokić također podsjeća i da niko još zvanično i javno nije objasnio šta su ciljevi donošenja zakona o medijima.

– Jedino što je jasno je da je cilj isključiti NVO sektor iz medija i na taj način ga učiniti ranjivijim na odredbe Krivičnog zakonika o kriminalizaciji klevete i povećati autocenzuru u izbornoj godini – smatra ovaj banjalučki advokat.

Drugi sastanak Vladine Radne grupe, koja će se sastajati dva puta mjesečno, zakazan je za 10. oktobar.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Svježije sa povremenom kišom

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će biti oblačno i svježije vrijeme sa povremenom kišom.

U prvom dijelu dana padaće slaba i povremena kiša, dok se poslije podne očekuju jače padavine, naročito na jugu i jugoistoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren, zapadni i jugozapadni vjetar.

Jutarnja temperatura vazduha biće od od osam do 13, a dnevna od 14 do 20 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

KOMŠIJE SE VRATILE DA ŠOPINGUJU U BIH: Za tri mjeseca odobren povrat od 2,8 miliona KM PDV-a

Da su se komšije vratile da šopinguju u BiH, potvrđuje podatak da je za prva tri mjeseca ove godine strancima koji su pazarili robu kod nas odobren povrat od 2,8 miliona maraka PDV-a, dok je za cijelu prošlu godinu odobren povrat 11,7 miliona KM.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanja (UIO) BiH, do kraja marta ove godine na njihovu adresu stiglo je 63.819 zahtjeva za povrat PDV-a, za kupljenu robu u vrijednosti 19,5 miliona maraka.

“Za prva tri mjeseca prošle godine strani državljani podnijeli su 54.156 zahtjeva za povrat PDV-a u ukupnom iznosu od 16,2 milion KM”, kazali su iz UIO BiH i dodali da su u toku cijele prošle godine dobili 271.068 zahtjeva za povrat poreza na kupljenu robu u vrijednosti od 81,1 milion maraka.

Ističu da su u Bosni i Hercegovini najviše kupovali građani susjednih zemalja Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

“Najčešće se radi o robi široke potrošnje, osnovnim životnim namirnicama, stvarima za domaćinstvo i tekstilnim proizvodima koje stranci kupuju u BiH i iznose van carinskog područja te imaju pravo da zatraže povrat PDV-a”, kazali su iz UIO BiH.

Kako su pojasnili, broj zahtjeva rastao je od 2015. godine, kao i iznos zahtijevanog povrata PDV-a.

“Tako je vrijednost kupljene robe od strane stranih državljana u toku 2019. godine iznosila više od 135 miliona KM, a iznos zahtijevanog povrata PDV-a bio je skoro 20 miliona KM”, kazali su iz Uprave za indirektno oprozivanje (UIO) BiH.

Dodali su da ovu statistiku prekida pandemija izazvana virusom korona te se u 2020. i 2021. godini iznos zahtijevanog povrata PDV-a od strane stranih državljana spustio ispod 10 miliona KM.

“U posljednje dvije godine dolazi do postupnog oporavka, iako će vjerovatno trebati još vremena da bismo se vratili na vrijednost kupovine robe stranih državljana kakva je bila prije pandemije izazvane virusom korona, koji je otežao putovanja i zaustavio poslovnu aktivnost u mnogim zemljama”, kazali su iz UIO BiH.

Pojasnili su da pravo na povrat PDV-a u BiH imaju fizička lica koja nemaju prebivalište u BiH te da ta lica imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u BiH i ta ista dobra iznesu u prtljagu sa sobom izvan carinskog područja BiH. Napomenuli su da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja, petrolej, dizel gorivo i slično, alkohol, alkoholna pića i prerađevine od duvana.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, kazala je da je već poznato da pogranične opštine profitiraju od komšija koje često pazare u našim marketima.

“Prijatno sam iznenađena da je toliki iznos. Mislim da naše komšije na ovaj način veoma mnogo štede”, kazala je Marićeva i istakla da ovi brojevi govore da kupaca iz region ima.

“To su pokazatelji i da je ta roba široke potrošnje kod nas ipak za nijansu jeftinija nego u susjednim zemljama”, rekla je Marićeva i dodala da se naši građani ne odlučuju na takve poteze.

“Mislim da je kočnica kod bh. građana što ne rade iste stvari to da što se plašimo šta je na listi, a šta nije, šta možemo da prenesemo preko granice”, kazala je Marićeva i dodala da je bitno da se građani informišu te da bi dobro došlo da izvrše povrat PDV-a, pišu Nezavisne.

Carinska služba dužna da utvrditi da li su ispunjeni sljedeći uslovi:

– Da su podaci iz putne isprave istovjetni s podacima iz obrasca za povrat PDV-a;

– Da je roba data na uvid istovjetna sa robom navedenom u računu koji je označen u obrascu za povrat PDV-a, kao i da ta roba nije korištena;

– Da je ukupna vrijednost robe sa PDV-om iskazana na obrascu za povrat PDV-a veća od 100 KM;

– Da se roba iznosi prije isteka roka od tri mjeseca od dana kupovine u BiH;

– Da je originalni obrazac za povrat PDV-a uredno ovjeren.

Nastavi čitati

Društvo

U ovom gradu u BiH ste BOGATI tek ako imate 100 MILIONA MARAKA

Poznato je da u BiH postoje sredine koje su mnogo razvijenije od ostalih, te u kojima je skoncentrisana većina bogatstva.

Jedno od takvih mjesta je Široki Brijeg, jedan od najbogatijih gradova u BiH.

Prema podacima BiznisInfo.ba, u ovom gradu ima 129 kompanija čiji su godišnji prihodi u 2023. bili preko milion KM. No, zanimljivo je da je čak šest kompanija čiji su prihodi bili preko 100 miliona maraka.

Poređenja radi, u Tešnju, gradu koji se uzima kao primjer malog ali veoma razvijenog mjesta pa se po tome može porediti sa Širokim Brijegom, lani je bilo 146 kompanija s prihodima od preko milion KM, ali “samo” četiri s prihodima od preko 100 miliona.

Tešanj, dakle, ima više kompanija sa preko milion KM, a Široki Brijeg više onih sa preko 100 miliona.

BiznisInfo.ba donosi pregled 20 najvećih kompanija u Širokom Brijegu prema ukupnim prihodima u 2023. godini:

TT Kabeli – 337.043.079 KM

FEAL – 242.579.696 KM

Mepas – 183.908.225 KM

MCI – 163.805.377 KM

Lukas TP Nakić – 148.420.769 KM

Nameks – 127.127.958 KM

Bernina – 90.657.126 KM

Hering – 73.585.313 KM

Vibar – 49.476.936 KM

Zoom – 43.665.075 KM

Sjemenarna – 36.235.850 KM

Europapier – Hercegtisak – 28.133.598 KM

SMT – 23.808.495 KM

Centar motor -22.834.590 KM

Euro profil & Co – 22.233.969 KM

Iform – 20.028.461 KM

A3 – 19.063.249 KM

EZ Engineering – 18.919.964 KM

Met Consulting -18.527.185 KM

Brodomerkur – 18.415.382 KM

Nastavi čitati

Aktuelno