Connect with us

Društvo

Novinari STRAHUJU da će zakon o medijima dodatno OTEŽATI NJIHOV RAD

Na informaciju iz Vlade Republike Srpske da je formirana Radna grupa za donošenje zakona o medijima, koja će se sastati ponovo u utorak, 10. oktobra, novinari tvrde da će i on – poput kriminalizacije klevete i usvojenog Nacrta zakona o nevladinim organizacijama – objektivnim i nezavisnim medijima otežati rad, budući da neki od najčitanijih i kritičkih medija iz ovog entiteta nisu pozvani na učešće.

Nakon što je u Republici Srpskoj izmijenjen Krivični zakonik kojim je kleveta ponovo kriminalizovana i nakon što je u formi nacrta usvojen zakon o nevladinim organizacijama, vlast u ovom entitetu priprema usvajanje zakona o medijima.

Kako je potvrđeno za Detektor u Vladi, oformljena je Radna grupa koja bi trebala učestvovati u donošenju zakona, a čine je profesori s Pravnog i Fakulteta političkih nauka, glavni i odgovorni urednici u medijima, novinari, pravnici, predstavnici Udruženja novinara Republike Srpske i predstavnici Vlade.

Grupa je, kako navode u Vladi, održala prvu sjednicu na kojoj je dogovorena dinamika rada, aktivnosti na pripremi radnog materijala za izradu zakona, ali jedan od članova, Dragan Jerinić, suvlasnik jednog banjalučkog portala, za sada ne može iznijeti više detalja jer ih, kako kaže, nema.

Okupljanje novinara ispred Narodne skupštine RS
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

– Predložili su me, ali nema ni materijala još. Dao sam svoje mišljenje. Možda za 20-ak dana će se više znati, pa ću vam onda dati izjavu -rekao je Jerinić.

Sandra Gojković Arbutina, urednica u Nezavisnim novinama i članica Radne grupe, podsjeća da novinarska zajednica u Republici Srpskoj duže od deset godina traži zakon o medijima, ali do sada nije bilo interesa da se na tome radi. Navodi i da je i zbog toga opravdan strah medijske zajednice jer se na zakonu o medijima radi “sada – odmah nakon kriminalizacije klevete i usvajanja Nacrta o NVO“.

– Kao da je to dio jednog paketa zakona, pogotovo jer ni danas se ne zna ko je pisao izmjene Krivičnog zakonika, sve je bilo potpuno netransparentno, s teškim posljedicama po medijske slobode. Radna grupa nije imenovana odlukom Vlade, bar mi odluku nismo vidjeli, tako da bih rekla da smo neko savjetodavno tijelo jer tu nema ni nadležnog ministarstva – pojašnjava ona.

Predlagač bi trebao biti Sekretarijat Vlade, a kako kaže Gojković Arbutina, plan je da članovi prouče zakone u regionu, pa da se počne s izradom prijedloga.

– Na prvom sastanku moj stav je bio da grupa mora da radi apsolutno transparentno i bude potpuno otvorena, upravo zbog iskustva s izmjenama Krivičnog zakonika gdje smo dovedeni pred svršen čin jer je sve rađeno u tajnosti – kaže Gojković Arbutina za Detektor, dodajući da je za sada dio Radne grupe jer je zainteresovana profesionalno za zakon koji se tiče nje i kolega.

Na upit zašto u Radnoj grupi nisu predstavnici nekih od istraživačkih portala, odnosno najčitanijih i najuticajnijih medija u Republici Srpskoj, iz Vlade kažu su “kriterijumi po kojima su pozivani članovi u Radnu grupu višedecenijski rad i iskustvo na odgovornim pozicijama glavnog i odgovornog urednika u medijma“.

Aleksandar Trifunović, glavni i odgovorni urednik portala Buka, kaže da se pozivanjem nekih a nepozivanjem drugih u Radnu grupu šalje jasna poruka, i sumnja da mediji mogu očekivati bilo šta dobro od novog zakona.

– Ne ulazim u razloge nepozivanja, nećemo se sami pozivati, ali šta očekivati od takvog zakona ako neki od najrelevantnijih medija nisu pozvani? To znači da će medijima, vjerovatno, tim zakonom biti otežan rad. Buka je, na primjer, jedan od najčitanijih medija u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, i ako to nije relevantno da mi kažemo svoje mišljenje, ne znam šta je onda relevantno – govori Trifunović.

Banjalučki advokat Aleksandar Jokić napominje da Radna grupa nije oformljena, već je riječ o “grupi ljudi koji su sazvani bez zvanične odluke i rješenja, bez jasnog kriterija odabira učesnika i organizacija koje predstavljaju”.

– Zato je sastav dominantno – uz par izuzetaka – prorežimski, i ne predstavlja ni trećinu novinara i medija u Republici Srpskoj. To je prvi, početni problem u procesu. Drugi je što nemamo ministarstvo koje stoji iza ovoga, jer nekako ispada da nije u nadležnosti nijednog ministarstva. Ako nije, onda je nejasno kako i zašto se donosi zakon – pojašnjava Jokić.

Ljiljana Smiljanić iz banjalučkog Kluba novinara, čiji predstavnici također nisu pozvani da budu dio Vladine Radne grupe, kaže da je zakon o medijima u Republici Srpskoj svakako neophodan, kako bi bila obezbijeđena transparentnost vlasništva nad medijima. Navodi, međutim, da se medijska scena ne može urediti samo jednim zakonom i da sumnja u dobre namjere zakonodavac, s obzirom na ranije usvajanje klevete kao krivičnog djela ili Nacrta zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.

– Za kriminalizaciju klevete čuli smo da je namjera da se smanji širenje govora mržnje i lažnih vijesti, mada anonimni portali i dalje šire lažne vijesti i govor mržnje. Svaki profesionalan novinar je svjestan toga da radi odgovoran posao i iza svog teksta ili priloga stoji imenom i prezimenom. Takvi će da budu na udaru, a anonimni će i dalje da “udaraju” gdje stignu, bez ikakve odgovornost – kaže za Detektor Smiljanić, dodajući da upravo političari finansiraju te anonimne portale za blaćenje protivnika.

Ipak, ne može više reći jer nema nikakvih objašnjenja niti materijala. Trifunović dodaje da su se već pojavile informacije da je jedan od ciljeva novog zakona o medijima onemogućavanje vlasništva nad medijima nevladinim organizacijama, što će svakako otežati ili onemogućiti rad “malim“ medijima u Republici Srpskoj.

Jokić također podsjeća i da niko još zvanično i javno nije objasnio šta su ciljevi donošenja zakona o medijima.

– Jedino što je jasno je da je cilj isključiti NVO sektor iz medija i na taj način ga učiniti ranjivijim na odredbe Krivičnog zakonika o kriminalizaciji klevete i povećati autocenzuru u izbornoj godini – smatra ovaj banjalučki advokat.

Drugi sastanak Vladine Radne grupe, koja će se sastajati dva puta mjesečno, zakazan je za 10. oktobar.

Društvo

PUTUJETE U EU? Od 1. jula vas na granici čekaju nova pravila

Od 1. jula 2026. godine pravila Evropske unije nalažu da laka komercijalna vozila (LCV) i kombiji sa najvećom dopuštenom masom (uključujući prikolicu) između 2,5 i 3,5 tone, koji se bave međunarodnim prevozom ili kabotažom, moraju imati ugrađene pametne tahografe druge generacije (G2V2).

Ovi uređaji moraće da bilježe prelazak granica, mjesta utovara i istovara, kao i aktivnosti vozača.

Sva laka komercijalna vozila i kombiji mase od 2,5 do 3,5 tone koji obavljaju međunarodni prevoz ili kabotažu uz naknadu moraće da budu opremljeni pametnim tahografima druge generacije, prenosi Slobodna Bosna.

Od ove mjere izuzeta su laka teretna vozila do 3,5 tone koja se uglavnom koriste za prevoz materijala na gradilišta i sa gradilišta, kao i za radove na gradilištu.

Takva vozila neće podlijegati ovom zahtjevu pod uslovom da saobraćaju u radijusu do 100 kilometara.

Izuzeća se i dalje primjenjuju na prevoz ručno izrađene robe.

Dodatna izuzeća odnose se i na vozila koja se koriste za nekomercijalne, kućne aktivnosti, gdje vožnja nije primarna djelatnost vozača.

Nastavi čitati

Društvo

TAJNA STARA VIJEKOVIMA: Na imanju kod Laktaša otkriveni tragovi davne prošlosti

Značajno arheološko nalazište otkriveno je, na privatnom imanju u Mahovljanima kod Laktaša.

Grnčarija i objekat

Prema prvim procjenama, a na osnovnu pronađene grnčarije, objekat zidan kamenom i krečnim malterom, potiče iz perioda od prvog do četvrtog vijeka. Pronađeni su i ulomci opeke i krovnog pokrivača načinjenog od tegule i polukružnog crijepa. ·

Pregradni zidovi

Prema navodima Zavičajnog muzeja Gradiška, objekat čini nekoliko prostorija, o čemu jasno svjedoče pregradni zidovi.

Posebno je interesantna polukružna apsida na južnom zidu u jugoistočnom uglu.

Mahovljani veoma značajno područje

Arheolog Dušan Kojić podsjeća da je područje sela Mahovljani, u arheološkoj literaturi prepoznato kao veoma značajno.

Obustavljeni radovi

Zoran Jovanić, arheolog i predsjednik fondacije “Ad Fines” iz Laktaša je prošle sedmice obavijestio Zavičajni muzej Gradiška, lokalne vlasti i Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske o pronalasku arheološkog lokaliteta, prilikom građevinskih radova u Mahovljanima.

Reakcijom ovih institucija i Jovanićevim zalaganjem radovi su obustavljeni.

Plan zaštite

“Pravovremenom reakcijom sačuvan je ovaj, veoma značajan arheološki lokalitet kojeg treba istražiti, utvrditi period iz kojeg potiče i sačiniti plan zaštite. To su tragovi davne prošlosti, od izuzetne važnosti za kulturno naslijeđe”, kazao je za “Nezavisne novine” arheolog Dušan Kojić.

Nezavisne

Nastavi čitati

Društvo

KADA SRCE ZABOLI: Riječi patrijarha Pavla koje vraćaju vjeru i snagu u najtežim trenucima

Riječi patrijarha Pavla su jedini lijek za neizdrživu bol. Pročitajte njegov najvažniji savjet o istrajnosti i vjeri, koji otvara oči i vraća nadu hiljadama ljudi.

Jednostavan život

Patrijarh Pavle ostaje upamćen kao jedan od najskromnijih i najautentičnijih poglavara Srpske pravoslavne crkve. Njegov jednostavan život, utemeljen na vjeri, pokajanju i uzdržanosti, bio je živi primjer duhovnosti koja se ne propovijeda riječima, već djelima.

Nikada nije posjedovao automobil ni mobilni telefon, nije gledao televiziju niti čitao novine. Vozio se gradskim prevozom, obavljao fizičke poslove, nosio iste cipele godinama i ustajao rano, živeći po pravilima evanđelske skromnosti.

Dosljednost u vjeri

Zabilježeno je mnogo anegdota koje potvrđuju njegovu svakodnevnu bliskost sa narodom i dosljednost u vjeri. Jednom prilikom, kada mu je ponuđeno da se vozi luksuznim automobilom, izašao je rekavši:

“Neka vam je Bog na pomoći, pokazujući da ne želi da odstupi od svojih načela čak ni iz kurtoazije”.

Duboka istina

U trenucima tuge, kada su mu se ljudi obraćali za utjehu, Patrijarh Pavle nije davao prazna obećanja, već je ukazivao na duboku istinu: da bol ima svoje trajanje, ali da vjera i istrajnost vode ka izlječenju.

Jedna od njegovih najpoznatijih izjava o tuzi

“Tuga ne traje zauvek i onaj ko izdrži do kraja, taj će se spasiti tuge”.

Ovo nije bio samo savjet, već putokaz.

Život borba između dobra i zla

Pavle je često podsjećao da je život borba između dobra i zla, između onoga što čoveka uzdiže i onoga što ga ruši. Govorio je:

“Taj put je tesan i uzak i tesna su vrata što vode u život. A kako su široka vrata i širok put što vodi u propast, mnogo je njih koji njim idu”.

Njegove riječi nisu imale težinu zato što su bile glasne, već zato što su dolazile iz duhovne tišine čoveka koji je živio ono što je govorio. Patrijarh Pavle nije vjerovao u lak put, ali je vjerovao u smisao strpljenja i snagu dobrote.

Za mnoge je postao simbol utjehe i tihe snage. Njegova poruka tužnima nije bila da zaborave, već da izdrže. I da kroz vjeru pronađu novu svjetlost – ne onu koja briše bol, već onu koja ga pretvara u mudrost.

Poruka Patrijarha Pavla je jasna: Bol i tuga su dio života, ali nisu njegov kraj.

Njegova skromnost i riječi svjedoče da je put ka svjetlosti tesan, ali postoji. Vaša snaga nije u zaboravu, već u istrajnosti. Izdržite do kraja – to je jedini lijek koji vam otvara oči i vraća nadu, piše Alo.

Nastavi čitati

Aktuelno