Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska (PSS) Nebojša Drinić prisustvovao je sa mještanima Kuljana obilježavanju hramovne slave – Svete Petke.

Drinić je tom prilikom poručio da ovakvi praznici imaju poseban značaj jer okupljaju ljude oko vjere, zajedništva i dobrih namjera.

„Neka nas ovaj veliki praznik i dalje okuplja u molitvi, zajedništvu i dobrim namjerama, sa mislima usmjerenim ka svemu dobrom što možemo učiniti za naše Kuljane, Banju Luku i Republiku Srpsku“, poručio je Drinić.

On je svim parohijanima i domaćinima čestitao krsnu slavu, poželivši im dobro zdravlje, mir i svako dobro.

„Na mnogaja ljeta!“

Termoelektrana Ugljevik večeras bi trebalo da bude na mreži, izjavio je generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske” Luka Petrović.

“Imaju domaćeg uglja, a počeo je da dolazi i kupovni iz Prijedora. Dnevno je potrebno 6.000 tona, odnosno najmanje 150 kamiona”, rekao je juče Petrović Srni.

On je dodao kako je siguran da će imati kontinuietet u proizvodnji do 25. decembra.

Kako BN saznaje, radnici su uplašeni i tvrde da se radi o nekvalitetnom uglju koji im je obezbijedilo matično preduzeće.

“Pogledajte samo ovaj premium ugalj kojim planiraju da održe našu elektranu u životu”. naveli su naši izvori uz fotografiju koju su nam poslali.

Tvrde da se ugalj “mrvi” u ruci kao najfinija crnica!

“Ovo je idealno, ali za sadnju paradajza, cvijeća i proljećnu sjetvu. Čisti, organski humus za bašte”, navode radnici i dodaju da se radi o nekvalitetnom uglju, koji je već jednom izazvao havariju na termoelektrani u prethodnim godinama.

Berba voća, prvenstveno jabuke, na potkozarskim plantažama je pri kraju. Kruška je obrana ranije. Žetva kukuruza je u završnici, a jesenja sjetva žitarica u Lijevče polju i selima u brdskim krajevima uveliko traje.

U ovom periodu poljoprivrednici prave računicu tokom sezone obilježene velikom sušom i planiraju narednu godinu.

Zašto više od polovine jabuka i krušaka završava u preradi?

U Udruženju voćara Republike Srpske, sa sjedištem u Donjim Podgradcima, navode da je rod kruške i jabuke nešto lošiji od očekivanog, a šljive solidan. I ove godine, kaže Dragoja Dojčinović, predsjednik navedenog udruženja, problematični su kvalitet voća i otkup.

“Napokon je svima postalo jasno da se bez navodnjavanja ne može proizvesti kvalitetno voće. To je primarno, mada se svakako moraju uzeti u obzir i protivgradne mreže. U posljednjih nekoliko sezona imamo najezdu smrdibuba, insekta koji uništava plodove, a gotovo nemoguće ga je suzbiti. Zbog svih ovih problema, više od polovine kruške i jabuke je za industrijsku preradu”, kaže Dragoja Dojčinović.

U takvim okolnostima proizvodnja šljive je jednostavnija i profitabilnija. Ovaj sagovornik “Nezavisnih novina” ukazuje i na stalni problem otkupa.

“Ne pamtim sezonu bez problema. Ove godine, to su stalna neizvjesnost otkupa i niske cijene. Subvencije od 0,10 KM po kilogramu za jabuku i krušku su značajne, ali ne mogu bitnije poboljšati situaciju, zato što je cijena industrijske jabuke sada 0,25 KM po kilogramu, a kruške nešto više, ali takođe nedovoljno.”

Koliko je suša smanjila prinose kukuruza?

Za proizvođače kukuruza sezona je bila veoma loša. Na parcelama bez navodnjavanja rod je skroman te su ratari prinuđeni da ovu žitaricu pretvaraju u silažu za ishranu stoke, kako bi bar djelimično umanjili štetu i imali bilo kakvu korist. Novo Milanović, farmer i proizvođač kukuruza iz Cerovljana, koji je ove sezone imao 16 hektara, smatra da su uslovi proizvodnje žitarica sve teži i kompleksniji.

“Sjetva, žetva i drugi poljoprivredni radovi su drastično poskupjeli zbog cijena nafte, a proizvodnja postala neizvjesna zbog naglih klimatskih promjena. I navodnjavanje takođe poskupljuje proizvodnju”, smatra Milanović.

Na njegovim parcelama rod je prepolovljen zbog suše, a mogućnosti navodnjavanja nije bilo zbog nedostatka vode.

Može li navodnjavanje spasiti prinose?

Zbog toga stručnjaci u ovom sektoru pokušavaju na oglednim površinama pronaći sorte koje u sušnim uslovima mogu dati rod veći od sadašnjeg.

Anđelka Kuzmić, ministarka poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske, kazala je u Karajzovcima da su rezultati ogleda korisni i ohrabrujući. Ipak, navodnjavanje je označeno kao primarni zadatak, nezamjenljiv za dobre prinose u poljoprivredi.

Aleksandar Majkić, poljoprivredni inženjer iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, zaključio je da su ogledi na različitim lokacijama i sa različitom agrotehnikom pokazali da navodnjavanje u ratarstvu više nema alternativu.

Goran Šušnjar iz Karajzovaca, na čijoj parceli od četiri hektara je zasijan ogled sa 45 hibrida iz šest sjemenskih kuća, imao je prosječan rod od 12,5 tona po hektaru. Ogledne površine je navodnjavao, što je, kako kaže, povećalo troškove, ali smatra da bi bez navodnjavanja rod bio manji dvije do tri tone po hektaru. Proizvođači kukuruza u Lijevču takođe naglašavaju da je otkupna cijena od 0,44 KM po kilogramu nedovoljna, što je dodatni problem sa kojim se ne mogu izboriti.

Kako protiče jesenja sjetva u Lijevče polju?

Na području Gradiške, Laktaša i Srpca u toku je jesenja sjetva žitarica, a prema planu, ove godine ozimim usjevima biće zasijano oko 12.500 hektara. Najveći dio odnosi se na pšenicu, za koju je rezervisano 8.500 hektara, ječma na 2.000, a djeteline na 1.000 hektara. Manje površine odnose se na zob, raž, uljanu repicu i travu. Optimalni rokovi za sjetvu su u toku, a krajnji rok je sredina novembra.

Ječam je najvećim dijelom već zasijan, dok poljoprivrednici sada intenzivnije siju pšenicu. U Resoru za stručne usluge u poljoprivredi ukazuju na manjak vlage, neophodne za sjetvu. Ilija Nikolić iz Cerovljana sjetvu pšenice i zobi na 60 hektara počeo je 6. oktobra.

“Nastojimo ovaj važan posao završiti u optimalnom roku. Vremenske prilike nam za sada pogoduju, što je presudno za uspješnu jesenju sjetvu”, kaže Ilija Nikolić, jedan od najvećih poljoprivrednih proizvođača u okolini Gradiške.

Osim vremenskih uslova, na odluke ratara ove jeseni znatno utiču i troškovi proizvodnje. Poljoprivrednike su, uz uobičajene izazove u pripremi njiva i organizaciji sjetve, dočekale i 30 odsto više cijene vještačkog đubriva nego prošle godine, kao i goriva.

Koje sorte voća mogu bolje podnijeti klimatske promjene?

I voćari su u potrazi za novim sortama jabuke i kruške koje se bolje prilagođavaju klimatskim promjenama. Na oko 800 hektara, 300 registrovanih voćara, najvećim dijelom uzgaja sortu jabuke ajdared, koja, prema mišljenju Dražena Čekića iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, nije naročito tražena u Evropi, ali jeste na domaćem tržištu.

Voćari u Potkozarju takođe uzgajaju jabuke zlatni delišes, jonagold i greni smit.

“Posljednjih godina proizvodnja je otežana zbog klimatskih promjena, ali Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske brojnim podsticajima pomaže voćare”, ističe Čekić.

(Nezavisne) Foto: BN