Dok se prolazak kroz kanal uobičajeno naplaćuje po fiksnoj tarifi putem rezervacija, firme bez rezervisanog termina mogu proći tako što plate dodatnu naknadu na aukciji za slobodne slotove, koji se dodjeljuju najvišem ponuđaču, umjesto da danima čekaju ispred obala Panama Sitija.

Ta cijena je u proteklim sedmicama naglo skočila kako su Iran i Sjedinjene Američke Države stvorili usko grlo na ključnoj brodskoj ruti, moreuzu Ormuz, pa je potražnja za tim terminima eksplodirala.

Brodovi sve češće prolaze kroz Panamski kanal jer se pošiljke preusmjeravaju, a kupci naručuju robu iz drugih zemalja kako bi izbjegli trgovinu preko sada izuzetno rizičnog Bliskog istoka.

Sigurnije i jeftinije proći kroz Panamski kanal

“Uz sva bombardovanja, projektile, dronove… kompanije kažu da je sigurnije i jeftinije proći kroz Panamski kanal”, kaže Rodrigo Noriega, advokat i analitičar u Panama Sitiju i dodaje da “sve to utiče na globalne lance snabdijevanja”.

Istovremeno, Noriega navodi da panamska vlada maksimalno koristi ono što može da zaradi od Panamskog kanala.

Prosječna cijena

Prosječna cijena prolaska kroz kanal kreće se između 300.000 i 400.000 dolara, u zavisnosti od plovila. Ranije su kompanije, kako bi došle na red ranije, plaćale dodatnih 250.000 do 300.000 dolara.

U posljednjim sedmicama prosječan dodatni trošak skočio je na oko 425.000 dolara.

Ricaurte Vaskez, administrator kanala, rekao je da je jedna kompanija, čije ime nije otkrio, platila dodatnih četiri miliona dolara kada je njen tankerski brod s gorivom morao da promijeni odredište zbog aktuelnih geopolitičkih tenzija.

“Bio je to brod koji je prevozio gorivo za Evropu, pa su ga preusmjerili za Singapur, i morao je što prije stići jer Singapuru ponestaje goriva”, rekao je. Druge naftne kompanije platile su i više od tri miliona dolara povrh osnovne naknade za prolazak, kako bi ubrzale tranzit u situaciji naglog rasta cijena nafte.

Privremena taksa

Vaskez je naglasio da se brodovi ne gomilaju u čekanju na kanal te da se visoki iznosi više mogu objasniti naglim promjenama ruta i većom hitnošću da plovila što brže stignu od jedne do druge tačke usred većeg trgovinskog haosa. On ističe da ti troškovi nisu nova opšta tržišna cijena, već privremena taksa koju snose same kompanije.

“One same odlučuju koliko visoko će ići sa ponudom”, rekao je Vaskez.

Udarci zbog geopolitičkog nadmetanja

Dok zarađuje više novca od ovog novog talasa saobraćaa, panamska vlada istovremeno trpi i udarce zbog geopolitičkog nadmetanja. Tamošnje ministarstvo spoljnih poslova optužilo je Iran da je nezakonito zaplijenio brod pod panamskom zastavom, italijanske kompanije MSC Francesca, u moreuzu Ormuz. Panama, zemlja s jednom od najvećih brodskih registracija na svijetu, saopštila je da je brod “silom preuzet” od strane Irana. Nije bilo odmah jasno da li se plovilo još nalazi u iranskom pritvoru.

“Ovo predstavlja ozbiljan napad na sigurnost na moru i nepotrebnu eskalaciju u trenutku kada međunarodna zajednica zagovara da moreuz Ormuz ostane otvoren za međunarodnu plovidbu bez prijetnji ili bilo kakve prisile”, navedeno je u saopštenju, prenosi Telegraf.

Noriega smatra da bi iznosi koje kompanije plaćaju za prolazak kroz Panamski kanal mogli još rasti ukoliko se sukob nastavi, s obzirom na to da cijene nafte već dramatično rastu. Cijena barela Brent nafte ove sedmice je nakratko skočila iznad 107 dolara, sa oko 66 dolara po barelu prije godinu dana.

“Niko zapravo nije predvidio potencijalne efekte koje će rat imati na globalnu trgovinu”, rekao je Noriega.

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da se neće baviti politikom nakon što 2027. godine završi svoj mandat u Elizejskoj palati, nakon dva odrađena predsjednička mandata.

Tokom razgovora sa studentima u Nikoziji, Makron je rekao da prije predsjedništva nije bio aktivan u politici i da se u nju neće vratiti nakon isteka mandata.

Osvrnuo se i na izazove svog posljednjeg mandata, ističući da je najteže bilo balansirati između postignutih rezultata i nedovršenih reformi.

Najmanje četvoro turista zatrpano je u lavini u planinskom vijencu Munku-Sardik u ruskoj republici Burjatiji, a spasioci intenzivno tragaju za nestalima, saopštile su lokalne vlasti.

Prema preliminarnim podacima, sedmočlana grupa nije bila registrovana kod Ministarstva za vanredne situacije, prenio je TASS.

Povrijeđeno je troje člana grupe, koji su bili izvan glavne putanje lavine. Oni su uspjeli da prijave nesreću, a vjeruje se da su ostali zatrpani pod snijegom.

U potrazi učestvuje više od 20 spasilaca i volontera, a dodatni timovi poslati su u teško pristupačno područje.

Incident se dogodio u području poznatom po rizičnim uslovima za planinare.

Planina Munku-Sardik, visine 3.491 metara, najviši je vrh u Istočnim Sajanskim planinama i popularna je destinacija za penjače, posebno tokom proljećne sezone.