Connect with us

Svijet

Benzinci i dizelaši podijelili Evropu

Savez zemalja koje podržavaju automobile s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem predvođen Njemačkom zaoštrio je spor oko evropskog zakona koji bi te motore poslao na odlagališta otpada u okviru istorisjkih nastojanja da se smanji zagađenje.

Nakon sastanka u Strazburu ključni ministri iz te grupe zemalja rekli su da treba promijeniti pravila koja bi zabranila prodaju novih automobila i kombija s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem od 2035, što je već prihvatio Evropski parlament i o čemu su se načelno dogovorile države članice.

“Ne postoji prijedlog (Evropske komisije) koji odgovara onome što mi očekujemo i zato još nismo postigli cilj”, rekao je njemački ministar saobraćaja Volker Vising nakon sastanka. Ipak, Francuska se ne planira predati.

Pariz je nagovijestio da će ostati uz plan EU da se 2035. postignu nulte stope emisija iz novih automobila i kombija. Isto misli i službeni Madrid, čime su se te dvije zemlje, koje spadaju među najveće proizvođače automobila u Evropi, svrstale uz grupu manjih zemalja koje su se već obvezale da će smanjiti emisije CO2 iz privatnih vozila.

“Spremni smo se za to boriti jer odgađanje bi bila greška u ekološkom smislu, a mislim i ekonomska greška”, rekao je francuski ministar privrede Bruno Le Maire.

U suprotnom uglu je njemačka vlada koja se zajedno sa saveznicima Italijom, Poljskom, Bugarskom i Češkom zauzima za to da se omogući da automobili mogu koristiti e-goriva, sintetičku i u određenoj mjeri zeleniju alternativu fosilnim gorivima, koja se može koristiti u konvencionalnim motorima s unutrašnjim sagorijevanjem.

Zajedno imaju dovoljnu težinu da blokiraju zakon, u paketu s drugim budućim zakonima o toksičnim emisijama iz automobila pod nazivom Euro 7 te pravilima za učinkovita goriva za kamione.

Nije svima toliko stalo do e-goriva kao Nijemcima, rekao je češki ministar saobraćaja Martin Kupka, koji je sazvao samit saveza za motore u Strazburu, ali popis zahtjeva za Komisiju obuhvatiće sva tri zakona i biće poslat narednih dana.

Njemačka je već odbila prvi prijedlog Brisela da se postigne primirje u vezi cilja za 2035. godinu.

Politico je prošle sedmice pisao da je Komisija spremna da predloži pravnu deklaraciju koja bi stvorila “zakonsku rupu” za e-goriva tako da se pojačaju neobvezujuće odredbe na marginama dogovorenog teksta o standardima za emisije CO2 iz automobila i kombija od 2035. godine.

Ali to nije odgovaralo Berlinu, gdje Slobodna demokratska stranka (FDP), koja podržava automobile s motorom s unutrašnjim sagorijevanjem, kontroliše ministarstvo saobraćaja.

FDP smatra da je otvorio važno političko pitanje slušajući strahove zbog bolne promjene koja će pratiti tranziciju na električna vozila, što će značiti gašenje stotina poduzeća specijalizovanih za dijelove za motore s unutrašnjim sagorijevanjem za koje nema mjesta u svijetu električnih vozila.

“Komisijin prijedlog sročen je tako oprezno da se s njime ne može puno toga učiniti”, rekao je Bernd Rojter, portparol FDP-a za saobraćajnu politiku.

“Stvari odgađa jako daleko u budućnost. Ne želimo takav slabi kompromis”, naveo je on.

Komisija ima malo manevarskog prostora da postigne dogovor budući da je Evropski parlament rekao da neće ponovno otvarati konačni tekst dogovoren prošle godine. A ostalo je još jako malo vremena prije evropskih izbora iduće godine.

“Ne možemo sebi dopustiti ni da budemo dovedeni u stisku s vremenom jer nismo mi ostavili to pitanje otvorenim mjesecima”, rekao je Vising, tvrdeći da je Komisija trebala riješiti to pitanje prošlog ljeta.

Prijedlozi da se osnuje radna grupa koja bi razmotrila opcije za e-goriva i dogovorila da se zakon ponovno preispita 2026, što je uobičajena praksa za EU zakone, isto tako nisu bili prihvatljivi.

“Oni nisu ono što nama treba”, rekao je Vising.

FDP-ov Rojter želi sasvim odvojeni zakon za e-goriva koji bi nadjačao standarde za učinkovitost vozila; ali da bi ga pripremili treba vremena i ništa ne garantuje da bi ga Evropski parlament i druge zemlje prihvatili.

Češki ministar Kupka rekao je da su ministri koji podržavaju motore s unutrašnjim sagorijevanjem uvjereni da se dogovor s Komisijom može postići u danima koji dolaze, uključujući ‘zakonski obvezujuće izuzeće na druge načine, ne ponovnim otvaranjem zakona’.

Ipak, Francusku ne zanima promjena mjere za čiji je dogovor trebalo gotovo dvije godine teških pregovora i koja je finalizovala tokom francuskog predsjedanja Savjetom EU prošle godine. Mjeru još samo trebaju formalno potvrditi ministri država članica (Savjet EU) da bi postala zakon.

Odugovlačenje plana “nije ekonomski koherentno, industrijski je opasno, nije u našem nacionalnom interesu, nije u interesu naših nacionalnih proizvođača i povrh svega nije u interesu planeta”, rekao je Le Maire.

Francuska se u tom sporu slaže s drugim zemljama koje podržavaju cilj za čiste automobile od 2035. poput Španije, Belgije, Švedske, Danske, Irske i Nizozemske. Spor podriva nastojanja Evrope da bude globalni lider u smanjenju emisija stakleničkih gasova i rizikuje da preraste u šire rasprave o ravnoteži sile u evropskoj politici.

“Za Francuze ova situacija je i prilika”, rekao je jedan diplomata iz zemlje koja podržava zabranu motora s unutrašnjim sagorijevanjem. “Što više budu mogli pridonijeti ideji da je Njemačka usamljena, više će ojačati gledište da su Nijemci nepouzdan partner u Evropi”.

Le Maire želi da evropski proizvođači automobila brzo prijeđu na električna vozila i podržava francuske velike državne subvencije za električna vozila te nastojanja EU da uloži milijarde u izgradnju evropske industrije baterija.

Smatra da je važnije maksimalno ubrzati prelaz na električna vozila nego usporiti ritam tranzicije stvaranjem neizvjesnosti u vezi 2035. godine.

“Ne možemo govoriti da postoji klimatska kriza – što je istina, što znamo svi u našim gradovima, u našim metropolama, koji su i dalje previše zagađeni – i onda se povući u vezi cilja prelaska na električna vozila”, rekao je Le Maire.

 

(Nezavisne novine)

Svijet

ČLANICE EU ODBIJAJU DA FINANSIRAJU UKRAJINU: Berlin prijeti blokadom evropskog budžeta zbog novog zajma

Evropska komisija planira da predloži novi zajam od 45 milijardi evra za pomoć Ukrajini, dok njemački kancelar Fridrih Merc prijeti blokadom zajedničkog budžeta EU ako sve članice ne učestvuju u finansiranju.

Evropska komisija namjerava da predloži novi zajam od 45 milijardi evra za pomoć Ukrajini, koji bi bio osiguran garancijama iz zajedničkog budžeta Evropske unije. Prijedlog dolazi u trenutku kada se Kijev priprema za najtežu zimu od početka ruske invazije, piše Financial Times.

Procjenjuje se da će ukrajinskom budžetu iduće godine nedostajati 70 milijardi evra. Evropska komisija obavezala se da pokrije dvije trećine tog iznosa i pozvala je ostale zapadne saveznike da takođe pojačaju svoju podršku.

Prema informacijama četiri osobe upućene u plan, Komisija će u srijedu državama članicama predstaviti prijedlog zaduživanja na teret budžeta EU. Model finansiranja bio bi jednak onome koji je korišćen za postojeći zajam Kijevu od 90 milijardi evra.

Ta sredstva bila su namijenjena za potrebe Ukrajine tokom ove i iduće godine, ali su sve veća ratna razaranja stvorila dodatni finansijski manjak. Kod prethodnog zajma od 90 milijardi evra, tri države – Češka, Slovačka i Mađarska – dobile su izuzeće od plaćanja troškova kamata.

Njemačka uslovljava budžet pomoći Ukrajini

Za novi zajam od 45 milijardi evra potrebna je saglasnost svih 27 država članica. Međutim, iste tri zemlje, kojima se pridružila i Bugarska, već su najavile da ne namjeravaju da učestvuju u budućem finansiranju Ukrajine.

Takav stav podstakao je njemačkog kancelara Fridriha Merca da prošle nedjelje zaprijeti blokadom dogovora o budžetu Unije za period od 2028. do 2034. godine. Svoj pristanak uslovljava učestvovanjem svih članica u finansiranju Ukrajine iduće godine i u budućnosti.

Njemačka je najveći uplatilac u budžet EU i najveći evropski bilateralni donator Kijeva. S druge strane, četiri zemlje koje se protive učestvovanju u finansiranju redom su neto primaoci sredstava iz budžeta Unije.

Strategija povezivanja odluka

Nakon Mercove prijetnje, odluke o pomoći Ukrajini i o zajedničkom budžetu Unije postale su čvrsto povezane, potvrdile su tri osobe upoznate sa pregovorima. Lideri EU raspravljaće o oba pitanja na sastanku u Briselu 26. i 27. novembra, a cilj je da se dogovor postigne do kraja godine.

Povezivanje ovih tema smatra se načinom da se osigura buduće finansiranje Ukrajine i zaštiti od mogućih veta. Zemlje koje zavise od sredstava iz EU budžeta tako će morati da biraju između podrške Kijevu i rizika od gubitka evropskog novca.

“Time ulozi postaju veći, ali to ujedno znači da nema šanse da se ova pitanja rješavaju odvojeno. Sve je dio jednog velikog paketa”, rekao je jedan od izvora upućenih u situaciju.

Portparol Evropske komisije nije želio da komentariše ove informacije. Brisel i Berlin strahuju da će obezbjeđivanje sredstava za Ukrajinu postati sve teže s obzirom na predstojeće izbore u Španiji, Francuskoj, Italiji i Poljskoj. Liderka francuske desnice Marin le Pen, koja prema anketama vodi uoči predsjedničkih izbora u aprilu, već je najavila da će obustaviti podršku Ukrajini ako postane predsjednica.

Zabrinutost među članicama

Ipak, neki upozoravaju da bi ovakva taktika mogla imati suprotan efekat ako države steknu utisak da ih ucjenjuju.

Češki premijer Andrej Babiš u pismu predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Košti napisao je da “dogovor o budućem finansiranju Ukrajine ne smije biti preduslov za usvajanje idućeg višegodišnjeg finansijskog okvira”.

U pismu u koje su mediji imali uvid Babiš dodaje:

“Unija mora da zadrži sposobnost definisanja i finansiranja sopstvenih dugoročnih politika i prioriteta, bez obzira na razvoj situacije”.

Određenu zabrinutost izrazile su i zemlje koje podržavaju Ukrajinu, poput Irske.

“Neke zemlje to sada povezuju sa pregovorima o budžetu EU, što me donekle brine. Ipak, razumijem zašto to rade jer su neke države dale veoma značajne doprinose”, izjavio je irski premijer Mihol Martin na prošlonedjeljnom samitu lidera EU.

Nastavi čitati

Svijet

ODBROJAVANJE IZNAD “GORUĆIH POLJA”: Evropa strahuje od buđenja supervulkana kod Napulja

Učestali plitki potresi i naglo izdizanje tla u drevnoj vulkanskoj kalderi sjeverno od Napulja doveli su u opasnost gotovo pola miliona stanovnika, dok naučnici upozoravaju da bi eventualna erupcija izbila doslovno pod njihovim nogama.

Antonio Impezi se jedne ljetnje večeri kupao kada je njegov dom u obalskom predgrađu Napulja, Pocuoliju, snažno zatresao plitak zemljotres magnitude 4,7 stepeni po Rihteru. Iz stana je istrčao go, noseći u naručju prestravljenog sina.

“Sve je lupalo. Sve je padalo. Odjednom me je moj četvorogodišnjak pogledao i rekao: ‘Tata, zgrada se ruši!'”, prisjeća se on u razgovoru za Fajnenšel tajms.

Zemljotres je ponovo upozorio na opasnost koju predstavlja drevni italijanski supervulkan Kampi Flegrei, ogromna vulkanska kaldera površine veće od 100 kvadratnih kilometara, smještena na atraktivnom priobalnom području sjeverno od Napulja.

Pitanje šta učiniti sa približno 500.000 ljudi koji i dalje žive na području kaldere postalo je ozbiljan politički problem za vladu italijanske premijerke Đorđe Meloni.

Iako se na tom području decenijama bilježe intenzivni potresi, seizmička aktivnost je posljednjih godina postala snažnija. Uzrok su gasovi i magma koji se nakupljaju pod zemljom i potiskuju prema površini. Zemljotres od 31. jula bio je jedan od najjačih zabilježenih u posljednjih nekoliko decenija.

“To je jedan od najopasnijih vulkana ne samo u Italiji nego i u svijetu. Kada ste tamo, nemate osjećaj opasnosti. Vidite more, prelijep pejzaž. To je tako lijepo područje. Ljudi kažu: ‘Pa dobro, prihvatamo rizik'”, rekao je Karlo Doljoni, bivši predsjednik Italijanskog nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju.

Iako naučnici ne vide znakove neposredne erupcije, zemljotresi stvaraju velike probleme zajednicama koje žive na području vulkana. U Pocuoliju je nakon snažnog ljetnjeg potresa raseljeno gotovo 5.700 stanovnika.

Zemljotres je toliko snažno zatresao lokalne zgrade da su mnoge, iako još uvek stoje, proglašene nebezbjednim i nepogodnim za stanovanje. “Ljudi sada shvataju da je Kampi Flegrei opasan. Potresi su se posljednjih godina pojačali. Veoma su plitki i izazivaju prilično snažno podrhtavanje”, rekao je Doljoni.

Prošlog mjeseca oko 700 stanovnika područja Kampi Flegrei, zajedno sa gradonačelnicima pogođenih opština, okupilo se u Rimu. Od vlasti su zatražili više novca i manje administrativnih prepreka kako bi se ubrzala neophodna protivzemljotresna obnova zgrada i omogućio njihov povratak u oštećene domove.

Italijanska vlada je prošlog mjeseca odobrila desetogodišnji plan vrijedan milijardu evra za područje Kampi Flegrei. Plan uključuje subvencije kojima bi se pokrilo do 70 odsto troškova protivzemljotresne obnove privatnih kuća, kao i bolju pripremu za moguću hitnu evakuaciju.

“Država ne obećava nemoguće uklanjanje rizika. Međutim, preuzima odgovornost za smanjenje izloženosti i ranjivosti”, rekao je ministar civilne zaštite Nelo Muzumeči predstavljajući plan.

Istovremeno, stanovnike će finansijskim podsticajima pokušati da motivišu da napuste područje poznato po relativno pristupačnim nekretninama i prirodnim ljepotama, koje se nalazi u neposrednoj blizini Napulja.

“Potrebno je dobrovoljno preseljenje uz finansijske podsticaje, barem za najugroženije nekretnine i područja sa najvećim rizikom”, rekao je Muzumeči, priznavši da je podsticanje stanovnika na odlazak “politički veoma osjetljivo pitanje”.

Područje posljednji put eruptiralo 1538. godine

Kampi Flegrei, čije ime znači “Goruća polja”, poznat je po vulkanskoj aktivnosti još od antičkog rimskog doba. Smatra se da je nadahnuo Danteov opis sumpornog, užarenog pakla u njegovom djelu “Pakao”.

Posljednja erupcija dogodila se 1538. godine, nakon čega je vulkan vijekovima mirovao, a područje se postepeno urbanizovalo. Međutim, posljednjih decenija kaldera pokazuje znakove ponovne aktivnosti.

Područje Pocuolija se od 1950. godine izdiglo za približno 4,6 metara. Vulkanolozi se slažu da se mogućnost buduće erupcije, koja bi zahtijevala masovnu evakuaciju, ne može isključiti.

“Nema jasnih dokaza da će doći do erupcije, niti da će se ona dogoditi uskoro. To je velika nedoumica. Obično ljudi žive oko vulkana. Ovdje ljudi žive direktno na njemu. Ako dođe do erupcije, dogodiće se doslovno pod njihovim nogama”, rekao je vulkanolog Kristofer Kilbern, direktor Centra za istraživanje prirodnih opasnosti na londonskom Univerzitetskom koledžu.

Italija kontinuirano nadzire kalderu putem Vezuvske opservatorije, gdje naučnici neprestano prate seizmičku aktivnost, emisije otrovnih gasova i brzinu izdizanja tla. Direktorka opservatorije Lučija Papalardo kaže da bi ti pokazatelji trebalo da omoguće pravovremeno upozorenje na moguću erupciju i stanovnicima daju vremena za bjekstvo.

U kontrolnoj sobi, u kojoj se nadzor sprovodi 24 sata dnevno, nalazi se i posebna telefonska linija koja je direktno povezana sa italijanskom službom civilne zaštite zaduženom za koordinaciju eventualne evakuacije.

“Erupcija se može predvidjeti, tako da ljudi mogu da spasu svoje živote. Možete spasiti ljudske živote, ali ne i zgrade, kuće i tako dalje. Moramo da živimo sa tim. Potrebno je prihvatiti taj rizik, da možemo izgubiti sve što imamo”, rekla je Papalardo. Ipak, upozorila je da bi stanovnici u slučaju erupcije mogli da pretrpe ogromne materijalne gubitke.

Stanovnici ne žele da napuste svoje domove

Pojačana aktivnost Kampi Flegreija počela je još pedesetih godina prošlog vijeka, ali se intenzitet potresa i izdizanja tla mijenjao tokom vremena. Tokom sedamdesetih i osamdesetih godina desetine hiljada ljudi trajno su evakuisane iz svojih domova u istorijskom centru Pocuolija zbog dugotrajnog perioda učestalih slabijih potresa.

Tadašnja evakuacija ostavila je posljedice u obliku nezadovoljstva i nepovjerenja prema vlastima. “Bila je to prisilna evakuacija, nasilna evakuacija”, rekla je sociološkinja Ana Marija Zakarija sa Univerziteta Federiko Drugi u Napulju.

Vlasti Pocuolija su nakon toga potrošile gotovo 200 miliona evra na pretvaranje napuštenog istorijskog centra u turistički kompleks, ali projekat još nije završen, a područje je i dalje gotovo pusto.

Stanovnike danas najviše zabrinjava šteta na zgradama usljed zemljotresa, zbog koje su mnogi primorani da napuste domove koji nisu dovoljno otporni na snažnija podrhtavanja tla. Budući da je veliki broj kuća nakon julskog potresa proglašen nepogodnim za stanovanje, dio stanovnika počeo je da napušta grad.

Nastavi čitati

Svijet

KAKO JE ŠVARCENEGER POSTAO GUVERNER? Kandidaturu objavio pred milionima, a protivnike prozivao replikama iz filmova

Na današnji dan prije 22 godine glumac Arnold Švarceneger postao je guverner Kalifornije.

Arnold Švarceneger je od holivudske akcione zvijezde i sedmostrukog šampiona u bodibildingu stigao do jedne od najvažnijih političkih funkcija u Kaliforniji. Njegov ulazak u politiku 2003. godine pratio je niz neočekivanih događaja, a odluku da se kandiduje saopštio je na mjestu na kojem to gotovo niko nije očekivao.

Rođen je 30. jula 1947. godine u mjestu Tal u Austriji. Svjetsku slavu najprije je stekao kao profesionalni bodibilder, osvojivši čak sedam titula Mister Olimpije, a potom je izgradio i uspješnu glumačku karijeru.

Publika ga najviše pamti po ulozi Terminatora, ali je igrao i u ostvarenjima “Predator”, “Komandos”, “Totalni opoziv” i “Konan varvarin”. U Sjedinjene Američke Države preselio se 1968. godine, a američko državljanstvo dobio je 1983.

Ipak, njegova biografija nije se završila na sportu i filmu. Godine 2003. odlučio je da se oproba i u politici, a način na koji je objelodanio svoju kandidaturu iznenadio je čak i ljude iz njegovog najbližeg okruženja.

Slavni glumac je 6. avgusta 2003. godine gostovao u emisiji “The Tonight Show” kod voditelja Džeja Lena. Umjesto uobičajenog razgovora o filmskim projektima, pred televizijskom publikom objavio je da želi da postane guverner Kalifornije.

“Čovjek koji najviše iznevjerava narod jeste Grej Dejvis. On ga strašno iznevjerava i zato mora da bude opozvan, a zbog toga ću se kandidovati za guvernera Kalifornije”, poručio je tada Švarceneger, misleći na tadašnjeg guvernera Greja Dejvisa.

Posebno zanimljiv detalj jeste da njegov savjetnik Džordž Gorton u tom trenutku nije imao pojma da će glumac istinski donijeti takvu odluku. Štaviše, u rukama je držao već pripremljeno saopštenje u kojem je pisalo: “Danas sam odlučio da se ipak ne kandidujem za guvernera”.

Prema pisanju magazina “TIME”, Švarceneger je neposredno prije izlaska pred publiku prišao svom savjetniku, zagrlio ga i rekao: “Hajde da to uradimo“. Nekoliko trenutaka kasnije objavio je kandidaturu i potpuno promijenio tok izborne trke.

Glumac nije želio da se odrekne ni svog prepoznatljivog filmskog imidža tokom političke kampanje. Naprotiv, koristio je čuvene replike iz filmova, a jedna od njih posebno je privukla pažnju.

“Radite svoj posao za narod i radite ga kako treba, inače ćete čuti: ‘Hasta la vista, baby‘”, poručio je političarima, pozivajući se na čuvenu rečenicu iz filma “Terminator 2”.

Njegova kandidatura bila je dio vanrednih izbora održanih 7. oktobra 2003. godine, na kojima su građani odlučivali o opozivu Greja Dejvisa i izboru njegovog nasljednika. Na glasačkom listiću našlo se čak 135 kandidata, među kojima su bili glumac Geri Kolman, komičar Galager i izdavač pornografskog časopisa Leri Flint.

Švarceneger je osvojio oko 48,6 odsto glasova i postao novi guverner Kalifornije. Zakletvu je položio 17. novembra 2003. godine, čime je započeo političko poglavlje koje je trajalo do januara 2011. godine. Godine 2006. osvojio je i drugi mandat.

Na funkciji je proveo nešto više od sedam godina. Švarceneger je na mjestu guvernera Kalifornije ostao do januara 2011. godine, kada mu je istekao drugi mandat, nakon čega se ponovo posvetio glumačkoj karijeri.

Povratak glumi i pokretanje humanitarne organizacije

Nakon odlaska iz politike, Švarceneger se ponovo posvetio glumačkoj karijeri, ali nije zapostavio ni projekte kojima se bavi van filmske industrije. Nastavio je da se pojavljuje u akcionim ostvarenjima, a posljednjih godina publika je imala priliku da ga gleda i u Netfliksovoj seriji “Fubar”, u kojoj igra agenta CIA Lukea Brunnera.

Jedan od njegovih najnovijih filmskih projekata je komedija “The Man with the Bag”, u kojoj tumači Djeda Mraza. Nedavno je govorio o ovom ostvarenju, otkrivši da ga je posebno iznenadio emotivan završetak filma.

Iako je prošlo mnogo godina otkako je napustio funkciju guvernera, nije se povukao iz javnog života. Jedan od njegovih najvažnijih projekata je humanitarna organizacija “After-School All-Stars”, koju je 1992. godine osnovao zajedno sa Denijem Ernandezom, pod nazivom “Inner-City Games”. Organizacija pruža djeci i mladima iz sredina sa manje mogućnosti pristup besplatnim vannastavnim i ljetnjim programima, uz podršku u obrazovanju, sportu i razvoju njihovih talenata.

Pored toga, posvećen je i zaštiti životne sredine. Osnovao je “Schwarzenegger Climate Initiative”, kroz koju organizuje i podržava projekte usmjerene na smanjenje zagađenja i pronalaženje konkretnih rješenja za klimatske probleme. Jedan od najvažnijih događaja u okviru ove inicijative je “Austrian World Summit”, međunarodni skup koji okuplja predstavnike politike, nauke, privrede i javnog života. Na ovogodišnjem izdanju, održanom u Beču 16. juna, ponovo je bio među domaćinima.

Gdje je danas?

Jedno od najnovijih televizijskih gostovanja bilo je u emisiji Džimija Kimela, u novembru 2026. godine. Tom prilikom Arnold je govorio o novom božićnom filmu, svojim budućim projektima i povratku nekim od najpoznatijih filmskih uloga. Otkrio je i da su u razvoju projekti za nastavke filmova “Predator”, “Konan varvarin” i “Komandos”, ali da se čeka da scenariji budu završeni.

U braku sa Marijom Šrajver ima četvoro djece – Ketrin, Kristinu, Patrika i Kristofera. Njih dvoje razdvojili su se 2011. godine, nakon 25 godina braka, a razvod je pravno okončan deset godina kasnije.

Porodični život

Od 2013. godine u vezi sa fizioterapeutkinjom Heder Miligan, sa kojom ima sina Džozefa. Heder je inače bila njegova kućna pomoćnica, sa kojom je prevario prvu suprugu Mariju.

Danas je Švarceneger i ponosni djed. Njegova kćerka Ketrin u braku je sa glumcem Krisom Pratom, sa

kojim ima četvoro djece, a glumac povremeno dijeli trenutke iz porodičnog života.

 

 

 

Nastavi čitati

Aktuelno