Potpredsjednica Venecuele Delsi Rodrigez upozorila je da bi ta zemlja mogla da proglasi vanredno stanje ukoliko dođe do američkog vojnog napada, naglašavajući “katastrofalne” posljedice koje bi takav napad mogao da izazove.

Posljednjih nedjelja, administracija američkog predsednika Donalda Trampa pojačala je pritisak na Venecuelu, raspoređujući mornaričke snage u Karipskom moru i izvodeći vazdušne napade na venecuelanske brodove, u kojima je poginulo najmanje 17 osoba, piše Gardijan, prenosi Tanjug.

SAD tvrde da su ti napadi dio šire ofanzive protiv latinoameričkih narko-kartela koji švercuju kokain i fentanil u Sjedinjene Američke Države.

Međutim, mnogi analitičari smatraju da bi ti napadi mogli da budu uvod u širu vojnu intervenciju s ciljem okončanja vladavine predsjednika Nikolasa Madura, koji je na vlasti u Venecueli više od 12 godina.

Rodrigez, koja je jedna od najbližih saveznica Madura, optužila je SAD da koriste “veliku laž” u tvrdnjama da se njihovi napadi fokusiraju na borbu protiv trgovine drogom.

Prema njenim riječima, stvarni cilj američkog napada je preuzimanje venecuelanskih prirodnih resursa, uključujući naftu, gas, zlato i minerale, koji su od velike važnosti za globalnu ekonomiju.

Takođe, Rodrigez je istakla kako američka vlada vodi “ratnu politiku” koja je usmjerena prema svim zemljama, a posebno Venecueli.

U slučaju napada, Rodrigez je objasnila da bi Maduro dobio posebna ovlašćenja za proglašenje vanrednog stanja, što bi omogućilo mobilizaciju oružanih snaga, zatvaranje granica i stavljanje ključne infrastrukture pod vojni nadzor.

“Nikada nećemo predati našu domovinu – nikada”, naglasila je Rodrigez.

“NBC News” je u petak saopštio da američki vojni zvaničnici razmatraju opcije za ciljanje trgovaca drogom u Venecueli, uključujući moguće napade dronovima u narednim nedjeljama.

Analitičar Krizne grupe sa sjedištem u Karakasu, Fil Ganson, smatra da je malo vjerovatno da bi SAD izvršile invaziju ili okupirale Venecuelu.

Ipak, Ganson naglašava da bi raketni ili bombaški napadi na vojne objekte ili ključne infrastrukture mogli da postanu realnost, dok bi cijela situacija mogla da se predstavi kao borba protiv trgovine drogom.

Avganistan je jutros gotovo u potpunosti odsječen od ostatka svijeta. Širom zemlje došlo je do prekida internetskih i telefonskih veza, što je uslijedilo nakon najave vladajućih talibana da će ukinuti pristup internetu u sklopu borbe protiv “nemoralnih aktivnosti”.

Ovaj potez izazvao je strah i paniku među milionima Avganistanaca, ali i njihovim porodicama u inostranstvu, produbljujući izolaciju zemlje pod sve strožom talibanskom vlašću, piše CNN.

Organizacija za nadzor interneta Netblocks potvrdila je kasno u ponedjeljak da su brojne mreže u Afganistanu isključene, što je rezultiralo “potpunim prekidom interneta” za naciju od 43 miliona ljudi.

Afvanistanci koji žive u inostranstvu izjavili su kako ne mogu stupiti u kontakt sa svojim porodicama, a podaci o letovima u utorak ujutro pokazali su da je nekoliko dolaznih letova za Kabul otkazano.

Prekinute veze s porodicama
“Od juče nema komunikacije ni s jednom osobom”, rekao je za CNN Mohammad Hadi, 30-godišnji Avganistanac koji od 2019. živi u Delhiju.

“Nema načina da razgovaramo, da budemo sigurni jesu li na sigurnom ili ne”, rekao je.

Hadi je opisao osjećaj panike koji se širi među avganistanskom dijasporom.

“Ovo ometa sve, mislim, sve je povezano, barem smo prije mogli nazvati”, dodao je.

Televizija Tolo News iz Kabula izvijestila je da je prekid ozbiljno uticao na njihov rad, dok su međunarodne novinske agencije Associated Press i Agence France-Presse objavile da ne mogu kontaktirati svoje kancelarije u glavnom gradu.

Strah od povratka u prošlost
Čini se da je ovo najopsežniji i najkoordiniraniji prekid telekomunikacija u Avganistanu otkako su se talibani vratili na vlast 2021. godine. To je potaklo strahove od povratka na stroga pravila iz vremena njihove prethodne vladavine, kada su bili zabranjeni televizija, sateliti i drugi masovni mediji u sklopu rata protiv nemorala.

Uzrok i obim prekida još nisu posve jasni, a talibanski zvaničnici nisu dali zvaničnu izjavu. Međutim, ranije ovog mjeseca upozorili su da će prekinuti pristup internetu “kako bi spriječili nemoralne aktivnosti”.

Guverner sjeverne pokrajine Balkh, Haji Zaid, tada je izjavio da će se “uspostaviti alternativni sistem unutar zemlje za osnovne potrebe”, ne pojašnjavajući na što se odnose “nemoralne aktivnosti”. Rekao je da je naredba stigla direktno od vrhovnog vođe talibana, Mawlawija Haibatullaha Akhundzade.

Avganistanska novinarka Wahida Faizi, koja živi u Danskoj, opisala je ličnu bol zbog gubitka kontakta s porodicom.

“Prošlo je samo nekoliko sati otkako je internet prekinut, ali za mene se čini kao da je prošao cijeli život. Možda smo se uvijek žalili na spor internet u Afganistanu, ali danas sam shvatila da su čak i neispravan internet i ti jednostavni trenuci videopoziva bili tako velik blagoslov”, rekala je.

Aktivisti upozoravaju
Aktivisti upozoravaju da bi prekid mogao imati razorne posljedice za zemlju koja se već nalazi usred teške humanitarne krize. Otkako su talibani zabranili djevojčicama pohađanje škole nakon šestog razreda, mnoge su se oslanjale na online nastavu. S prekidom interneta, te su prilike sada ugrožene.

“Tišina je zaglušujuća”
Sabena Chaudhry, voditeljica komunikacija u organizaciji Žene za avganistanske žene (WAW), rekla je da prekid “ne samo da ušutkava milione Avganistanaca, već i gasi njihovu vezu s spoljnim svijetom”.

Dodala je da su izgubili kontakt sa svojim osobljem unutar Avganistana.

Talibani su drastično ograničili ljudska prava, posebno ciljajući žene i djevojčice, stvarajući “klimu straha i zastrašivanja”, kako stoji u izvještaju Misije UN-a za pomoć u Avganistanu (UNAMA) objavljenom prošlog jula.

“Tišina na internetu bez avganistanskih glasova iz unutrašnjosti Afganistana je zaglušujuća”, napisala je na društvenoj mreži X Mariam Solaimankhil, članica avganistanske vlade u egzilu.

“Srce me boli – naš narod je odsječen, a svijet je ostavljen u tami bez njih”, upozorila je ona, prenosi Index.

Pozvala je vlasnika Starlinka Elona Muska da pomogne.

“Starlink je jedini način da se prekinu lanci talibanske cenzure”, poručila je, dodajući kako se nada da će Musk “stati na pravu stranu istorije”.

Starlink trenutno nije dostupan u Avganistanu, navodi se na web stranici kompanije.

Nemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da Evropa “nije na ratnom putu, ali više nije ni u miru” sa Rusijom.

“Dozvolite mi da to kažem u rečenici koja može biti malo šokantna na prvi pogled… nismo u ratu, ali više nismo ni u miru. Ruski rat je rat protiv naše demokratije i rat protiv naše slobode”, rekao je Merc na medijskom događaju u Dizeldorfu, prenosi Rojters.

On je dodao da je namera Moskve da potkopa jedinstvo u Evropskoj uniji.

Osvrnuo se i na svoju nedavnu podršku planu EU za otključavanje zamrznute ruske imovine za finansiranje ratnih napora Ukrajine, rekavši da bi taj potez mogao da obezbedi vojnu podršku Ukrajini tokom tri do pet godina.

Merc je ocenio da bi u tom roku moglo postati “ekonomski neodrživo” za Rusiju da nastavi protiv Ukrajine.