Zdravlje

Nutricionisti otkrili da li je preporučljivo kombinovanje krastavca i paradajza

Krastavci, paradajz, mirođija, so i biber po ukusu, malo biljnog ulja – jednostavna, ukusna i veoma popularna salata već nekoliko godina izaziva brojne kontroverze.

Ruska nutricionistkinja Alena Paretsku da objašnjava u čemu je tajna.

“Skoro svi prave i jedu salatu od krastavaca i paradajza sa zelenilom, ali postoje dokazi da se sve moguće prednosti povrća kada se pomiješaju u jednoj salati mogu djelimično neutralisati. Vjeruje se da zbog sastavnih komponenti ovog povrća njihova kombinacija izaziva procese fermentacije u želucu i crijevima. Ovo može izazvati nadimanje, nadimanje i iritaciju digestivnog trakta”, objašnjava nutricionistkinja.

Paradajz sadrži veliku količinu askorbinske kiseline (vitamin C), a krastavci enzim askorbinazu, koji razgrađuje i neutrališe vitamin.

Osim toga, krastavci sadrže mnogo vode i vlakana, paradajz ima dosta kiselina, pa njihova zajednička apsorpcija opterećuje digestivni trakt. Kod ljudi sa osjetljivim crijevima ova salata može izazvati dijareju.

Još jedna tačka – krastavci, zbog svog sastava, formiraju alkalno okruženje, dok paradajz ima kiseli sastav.

Kao rezultat, dolazi do reakcije neutralizacije sa smanjenjem aktivnosti onih korisnih jedinjenja koja se nalaze u obe vrste povrća, prenosi Magazin.Novosti.

Zdravlje

Da li i vi pravite ovu grešku: Najgora navika zbog koje se cijeli dan osjećate umorno

Ako do podneva primjetite da zijevate više nego što biste željeli i da ne možete da se koncentrišete jer već želite da spavate, to može biti posljedica jedne loše navike.

Uostalom, prema riječima ljekara, nivo energije tokom dana nije toliko vezan za ono što pijete ili jedete, već za određene rituale kojih se morate osloboditi.

– Izreka „doručak kao kralj, ručak kao princ i večera kao siromah“ zapravo je zasnovana na biologiji. Naše tjelesne ćelije različito vare hranu u zavisnosti od doba dana. Jedenje iste hrane u osam i 18 časova utiče na sposobnost tijela da je koristi za energiju na različite načine – objašnjava doktorka Valvano.

Ona je objasnila da kasno jedenje, posebno veoma kasno uveče, može smanjiti nivo šećera u krvi i sposobnost da se dobije optimalna energija iz hrane sljedećeg dana. Ali ako jedete više na početku dana nego na kraju, otkrićete da možete imati mnogo više energije tokom dana, piše Magazin Novosti.

Drugi razlog zašto je obilan obrok noću toliko štetan za nivoe energije je taj što remeti prirodni cirkadijalni ritam našeg tijela. Ometa kvalitetan san.

Ostale loše navike kojih se treba osloboditi:

Ako koristite energetska pića, oni takođe ne podižu, već troše energiju. Istraživanja takođe pokazuju da mogu ugroziti zdravlje srca i mozga, izazvati upalu, povećati krvni pritisak i još mnogo toga.

Konačno, hronični stres je glavni uzrok niskog nivoa energije, jer je umor poznata nuspojava stresa i emocionalne iscrpljenosti.

(SrpskaInfo)

Nastavi čitati

Zdravlje

Građani sve češće na djeci pronalaze krpelje: Kako se zaštititi

Problem kod ujeda krpelja je taj što se teško može uočiti, jer ne izaziva svrab, bol i trenutnu iritaciju kože

Iako se zna da je sezona krpelja, parazita koji se naseljavaju pod kožu čovjeka i životinja, a često prenose i zarazu, ove godine, prema pozivima građana upućenih Hitnoj pomoći u Sarajevu zbog ugriza ovih sitnih, ali vrlo opasnih napasti, čini se da ih je više nego ikada.

Kako se potvrdili iz Hitne pomoći, iako nemaju tačan podatak koliko je onih koji su zatražili njihovu pomoć da ih riješe ovih parazita, kažu da je evidentno povećan broj takvih pacijenata. Najčešće su u pitanju djeca, ali i odrasli se javljaju zbog ovog problema.

Kako je rekla Sarajka Mirela B., iako nije boravila u prirodi, primijetila je crnu kvržicu na svom stomaku i vrlo brzo shvatila da ima krpelja.

Sonja B., majka 8-godišnjeg dječaka, tuširajući ga pred spavanje, uočila je crnu tačku na njegovim leđima. Kaže da ga svaki dan u toku sezone prska sprejom protiv insekata, jer boravi u produženom boravku u prirodi, ali da to, očito, nije dovoljno.

Problem kod ujeda krpelja je taj što se teško može uočiti, jer ne izaziva svrab, bol i trenutnu iritaciju kože.

Kako se preventivno zaštititi za portal „Avaza”, kazao je osnivač i direktor PZU „Atrijum” prim. mr. sci. dr. Mirsad Đugum.

Kako se zaštititi

– U suštini, prevencija je izbjegavanje boravka u šumama, posebno koja je s puno rastinja. Također, treba nanijeti sredstva na kožu koja bi štitila od infekcije koja može nastati ubodom insekata te nositi svijetlu odjeću koja prekriva udove kompletno. Hlače treba uvući u čarape ukoliko se kreće gustim rastinjem da bi se spriječio direktni kontakt s kožom – kazao je prim. mr. sci. dr. Đugum.

Dodao je da u upotrebi nema posebnih sprejeva za tijelo koji bi potencijalno mogli spriječiti ujed krpelja.

– Imaju oni koji sprečavaju infekciju koja nastaje ukoliko dođe do uboda. Ti repelenti se mogu koristiti za smanjivanje mogućnosti infekcije. Osim maksimalnog opreza, nema ništa posebno. Ako dođe do ujeda krpelja, treba nastojati što prije otkloniti krpelja. Izvaditi ga kompletnog, ne da ostaju dijelovi. To treba učiniti što prije, a najkasnije u toku prva 24 sata od ujeda. Tako se stvara manje mogućnosti za prenošenje infekcija. Ako je on oboljeli krpelj koji bi mogao da prenese lajamsku bolest, treba ga što prije izvaditi, dezinficirati područje koje je krpelj ujeo te pratiti razvoj u smislu hoće li doći do reakcije. To može biti crvenilo, obično se kod uboda javlja crvenilo, a kasnije se može javiti reakcija na samom dijelu ujeda, sa pojavom lokalnih vezikula ili postula, ili do oštećenja same kože na tom dijelu i sa otokom i bolom koji se razvije kod pojedinih pacijenata – istakao je prim. mr. sci. dr. Đugum.

Antibiotska terapija

Naglasio je da pacijenti vrlo često sami izvlače krpelje, ali da je veoma bitno da se parazit izvuče kompletan, u suprotnom, može doći do oboljenja.

– Obično se ispod kože vidi da je ostao dio krpelja. To se treba otkloniti ili se odmah javiti ljekaru kako bi on to uklonio. U suštini, ne treba odmah antibiotska terapija, već treba paziti i gledati kako se razvija lokalni dio. Negdje gdje imamo visoku incidenciju da su krpelji oboljeli s velikim procentom, ide se odmah s određenim antibiotskim lijekovima. Ali to je od regiona do regiona. U suštini se ne preporučuje antibiotska terapija ukoliko ne dođe do reakcije na samoj kaži, poput većeg crvenila, pustula – kazao je prim. mr. sci. dr. Đugum.

Zaključio je riječima da ujed krpelja može biti opasan ukoliko se ne liječi.

– Najveći problem je što ne osjetimo ubod krpelja, a ostane u a. To je bezbolan ubod, ali jako nezgodan što se dio njega može sam otkinuti – naglasio je prim. mr. sci. dr. Đugum.

(Glas Srpske)

Nastavi čitati

Zdravlje

Zašto nas ujutru boli glava?

Kada se pojavi jaka glavobolja, jedina pomisao nam je da ona što prije prestane. Često je bolna, iscrpljujuća, smeta našim dnevnim aktivnostima i obavezama. Uzroci jutarnje glavobolje su mnogobrojni.

Jutarnje glavobolje obično nas bude prije svitanja, mada istraživanja pokazuju da se one mogu javiti i kada se probudimo. Smatra se da oko 50 odsto ljudi ima jutarnju glavobolju.

Često se javlja poslije neprospavane noći, malo sna, kada smo pod stresom. Na jutarnju glavobolju mogu da utiču hrana, alkohol, stres i jako svjetlo.

Bez obzira da li ste skloni migrenama, tenzionim glavoboljama ili klaster glavoboljama možda ćete moći da smanjite njihovu učestalost tako što ćete identifikovati šta ih izaziva.

U ranim jutarnjim satima javljaju se migrenozne glavobolje, kao i glabobolje povezane sa apnejom u snu. Prema novim istraživanjima poremećaj sna može da ukaže na početak migrene, koja vremenom može da postane i hronična.

Postoji nekoliko vrsta jutarnjih glavobolja podijeljenih prema tipu tupog, oštrog ili pilsirajućeg bola: migrena, klaster glavobolja, tenziona glavobolja…

Kao posljedica nedostatka sna javlja se nesanica koja je najčešći uzročnik jutarnje glavobolje. Ako su glavobolje česte preporuka je posjeta ljekara.

Naučne studije došle su do zaključka da pacijenti sa migrenom imaju 2,5 puta veću vjerovatnoću da postanu depresivni i anksiozni. Istraživači ističu da poremećaji mentalnog zdravlja takođe mogu da dovedu do nesanice, a to povećava rizik za nastanak jutarih glavobolja. Tako pacijenti koji imaju migrenu imaju veću mogućnost da budu depresivniji od ljudi koji nemaju migrenu.

Apneja i hrkanje u snu mogu biti uzrok jutarnjih glavobolja. Škripanje ili stiskanje zuba poznato je kao bruksizam. Javlja se tokom noći usljed poremećaja sna. Istraživači smatraju da su glavobolje povezane sa bruksizmom posledica poremećaja u temporomandibularnom zglobu vilice. Ova vrsta glavobolje lokalizuje bol u blizini sljepoočnica.

Naprezanje mišića vrata

Glavobolje u ranim jutarnjim satima mogu da budu posljedica naprezanja mišića u vratu. Izbor jastuka je važan jer on treba da nam pomogne da imamo udoban položaj tokom sna koji je važan za kičmu i vrat.

Dobar san, kao i njegovu dinamiku mogu da poremete lijekovi, naročito oni koji se koriste za liječenje poremećaja sna. Glavobolja nastala zbog prekomjerne upotrebe lijekova protiv bolova takođe je uzročnik jutarnje glavobolje.

Previše sna takođe može da izazove pojavu jutarnje glavobolje zbog poremećaja cirkadijalnog ritma i neuronskih puteva u mozgu, piše Harvard Health.

(NovostiMagazin)

Nastavi čitati