Connect with us

Društvo

KOLAPS U “ŠUMAMA SRPSKE”: Samo minimalac donio do 14 miliona veći trošak

JPŠ “Šume Republike Srpske” prvu polovinu 2025. godine završile su u gubitku od 4,9 miliona KM, zbog čega je ministar poljoprivrede Srpske Savo Minić najavio tektonske i radikalne promjene, što podržavaju sindikati i uprava preduzeća, ali predstavnici radnika upozoravaju da je nezadovoljstvo zaposlenih ogromno, te da 95 odsto ljudi prima minimalac i da su “Šume” zbog toga bačene na finansijske konopce.

Prema grubim procjenama, samo na osnovu naglog povećanja minimalca, “Šume RS” na godišnjem nivou imaju od 12 do 14 miliona maraka veći trošak za plate.

Komentarišući stanje u javnom preduzeću, ministar Minić je naveo da radikalne promjene neće značiti samo personalne smjene u preduzeću, već i izmjene regulative rada.

“Vrlo brzo taj privredni subjekt će dobiti ono što mora da radi”, poručio je Minić.

O čemu se konkretno radi, pokušali smo saznati od resornog ministra, ali na naše poruke nije odgovorio do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina”.

Blaško Kaurin, v.d. direktora “Šuma Srpske”, kazao je da su sa određenim mjerama krenuli odmah po saznanju kakav će biti polugodišnji rezultat.

Mjere će ići u pravcu smanjenja troškova proizvodnje, te da se olakša rad ljudima na terenu.

“Nešto što bi moglo da dovede do toga da stvorimo akumulaciju sredstava da možemo sve svoje obaveze da servisiramo na terenu”, dodao je Kaurin.

Kaurin je još jednom rekao da postoje radnici koji su konstantno na bolovanju, a da Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske to provjerava.

“Imamo ljude i sa umanjenom radnom sposobnošću, gdje isto Fond PIO trenutno sprovodi revizije. A dobijali smo i neke anonimne prijave. Ministar i predsjednik Srpske imaju dobre informacije, ja podržavam ono što oni traže”, istakao je Kaurin za “Nezavisne novine”.

No, pored svih pobrojanih problema, uključujući loše poslovanje, zloupotrebe radnih mjesta i ostalo, “Šume Srpske” dobile su dodatni finansijski teg kada je došlo do povećanja iznosa minimalca u Republici Srpskoj.

Prema riječima prvog sindikalca Aleksandra Koprivice, 95 odsto radnika u “Šumama Srpske”, od njih oko 4.300, koliko ih je bilo zaposleno zaključno sa 30. junom, je na najnižoj plati, koja podsjetimo, ima više kategorija, zavisno od stručne spreme.

“Mi stvarno kuburimo sada sa tom prihodovnom i rashodovnom stranom. Jednostavno i gazdinstva koja imaju dobru proizvodnju ne mogu da izvrše sve svoje obaveze. Broj radnika je takav kakav jeste, to su politike definisale, a 95 odsto ima minimalnu platu. Kakve su tačno plate, ne mogu reći, jer su pojedini organizacioni dijelovi otišli na onu cijenu rada koja je tražena od 200 ili nešto više KM i ona se samo temelji na visokoj stručnoj spremi. Sve cijene rada ispod 180 KM zahtijevaju doplatu za visoku stručnu spremu. Jednostavno, mi sa tom prihodovnom stranom ne možemo pokriti rashode, čak da nam je direktor Nikola Tesla, a ne Blaško Kaurin”, navodi Koprivica za “Nezavisne novine”.

Koliko je minimalac omča oko vrata “Šumama”, najbolje svjedoči podatak Sindikata da za plate radnika treba preko deset miliona KM svakog mjeseca.

“Veliko je nezadovoljstvo radnika. Treći put od početka godine dolazimo do toga da nema zdravstvenog osiguranja radnicima. To dovoljno govori o tome da ne možemo izvršiti ni te obaveze”, naglašava Koprivica za “Nezavisne novine”

Podsjeća i da potraživanja od “Šuma” rastu svakog mjeseca te da će se u javnom preduzeću morati ući u radikalniju reformu.

“Vjerujem i dalje da imamo prostora za povećanje cijena na tržištu, a nismo otvoreni prema tržištu”, upozorio je Koprivica.

U priču o “Šumama” ponovo se uključio i Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, koji je rekao da je aktuelni gubitak “Šuma” manji nego što je to ranije bilo.

“Ambicija je da u ‘Šumama Srpske’ do kraja godine bude pokriven gubitak iz vlastite akumulacije. Treba nova organizacija, novi pristup. Mislim da je značajno smanjenje gubitka. On nije pokrivan iz eksternih izvora, nego iz internih i tako će biti do kraja, guraćemo dok to ne uradimo”, kazao je Dodik.

On je istakao da je veliki problem u poslovanju “Šuma” situacija sa brojem zaposlenih, ali i činjenicom da je mnogo onih koji tamo ne rade, a primaju platu.

“Četiri stotine i pedeset radnika koji su zaposleni u ‘Šumama’ putem lažnih ljekarskih uvjerenja ne radi u tom preduzeću, već kod privatnika, a plate primaju na oba mjesta. To je nešto što ćemo juriti ovih dana. Samo po tom osnovu možete da napravite uštede na godišnjem nivou oko 11 miliona, a da ne pričam o drugim vrstama zloupotreba i mahinacijama”, naveo je Dodik.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno