Connect with us

Društvo

O ŠTEDNJI NEMA NI GOVORA: Ni sa dvije prosječne plate nije moguće živjeti bez kredita

Prosječna plata u Republici Srpskoj, prema zvaničnim podacima za maj, iznosi 1.549 KM. Dvije takve plate u domaćinstvu, na papiru, djeluju kao stabilna osnova za pristojan porodični život.

Međutim, stvarni život običnih građana pokazuje suprotnu sliku. Ni dvije prosječne plate nisu dovoljne da porodica preživi bez pomoći sa strane, kredita ili stalnog odricanja.

Ekonomisti upozoravaju da je prosječna plata varljiv pokazatelj standarda, jer visoke zarade u javnoj upravi, bankarstvu i nekim privatnim sektorima podižu statistički prosjek. Većina građana ostaje daleko ispod tog iznosa.

Ekonomista Predrag Mlinarević ističe da bi precizniji pokazatelj bila medijalna zarada, koja prikazuje primanja radnika koji se nalaze na sredini skale, onih 50% koji zarađuju manje.

-Medijalna zarada u Srpskoj je tek nešto iznad minimalne i kreće se oko 1.000 KM. Kada znamo da se preko 60% tih primanja troši na hranu, piće, odjeću, obuću i režije jasno je da većini ljudi ne ostaje ništa za život – kaže Mlinarević za Srpskainfo.

Sanja T. i njen suprug, oboje visokoobrazovani, imaju dvoje djece i prosječne plate. Zato svakog mjeseca balansiraju između računa, kredita, dječijeg vrtića i osnovnih troškova. Kako kaže za Srpskainfo, bez pomoći roditelja koji žive u inostranstvu, mogli bi samo da sanjaju odlazak na more ili neki kraći izlet.

Iznenadni trošak – veliki stres
-Jedna plata skoro da ode na kredit. A rata kredita je skoro ista kao mjesečni boravak djeteta u privatnom vrtiću, koji moramo da plaćamo, jer u javnom nema mjesta. Sandalice i papuče za vrtić nas koštaju 160 KM. A gdje su pelene, hrana, garderoba, rođendani? Ako se pokvari bojler, to je finansijski šok. Da ne govorim o ekskurzijama, školskoj opremi, registraciji ili servisu auta – kaže ona.

Ni Marko R. nije optimističniji. Njegova porodica, takođe sa dvije plate, nema kapacitet za odmor.

–O ljetovanju ne razmišljamo. Svaki neplanirani trošak znači stres. Štedimo kako možemo, ali tužno je da smo se pomirili s tim da je život s kreditima i dugovima naša realnost. Guši kao nikad – kaže on za Srpskainfo i dodaje da finansijski problem posebno narastu kad krenu pripreme za školu.

Murisa Marić iz Udruženja za zaštitu potrošača “Don” potvrđuje da dvije prosječne plate više nisu dovoljne ni za osnovnu potrošačku korpu.

-Ta korpa ne uključuje ono što bi porodica trebalo da ima, već jedva ono što mora. Ljudi danas nemaju mogućnost da planiraju godišnji odmor, vikend putovanja, večere, kino, koncerte, sve ono što život čini normalnim i dostojanstvenim. Ogromna većina građana u Srpskoj živi samo za osnovno preživljavanje – upozorava Marić.

Prema njenim riječima, građani sve češće posežu za kreditima, zadužuju se kod banaka, koriste dozvoljene minuse, ali ne za neki luksuz, već za osnovno u životu.

-Troškovi života nisu samo osnovne životne namirnice i da razmišljamo imamo li dovoljno novca za hranu. Živimo u eri naprednog društva i najnormalnije je da danas ljudi planiraju godišnji odmore, da negdje izađu na vikend, da mogu da priušte jednom nedjeljno da izađu na večeru, da mogu da odvedu djecu na neki koncert, u kino, da proslave rođendane – ističe on i dodaje kako je potrošačka korpa i dobar pokazatelj koliko smo zaista siromašni.

-O štednji sa dvije prosječne plate nema govora. Mi se svakako odričemo mnogih stvari da bismo imali pristojan život – ističe ona.

Ljudi se školuju, rade, plaćaju sve što treba, odgajaju djecu i svakodnevno se suočavaju s pitanjem: kako preživjeti ovaj mjesec? U najkraćem, prosječna plata ne pokriva život. A “prosječno” znači preživljavanje, prenosi Srpskainfo.

Društvo

NOVI UNOSAN BIZNIS: Biljka donosi 4.500 evra po hektaru

Poljoprivreda je sve atraktivniji način za pokretanje biznisa u Srbiji, naročito uz rastuću potražnju za organskom hranom. Za one koji posjeduju zemljište i traže visoku zaradu, gajenje ljekovitog bilja, cvijeća i plastenička proizvodnja povrća nude najveći potencijal.

Gajenje ljekovitog bilja (nana, kamilica, neven) bilježi sve veću potražnju, a ne zahtjeva prevelika ulaganja. Za jedan hektar potrebno je uložiti 1.200 do 2.500 evra (za pripremu zemljišta, sjeme i sadnju), dok prihod po hektaru može da iznosi od 2.500 do 6.500 evra.

Konkretno, uzgoj bijelog sljeza može donijeti najmanje 4.500 evra profita po hektaru, dok neven donosi oko 2.000 evra.

“Najbolje je gajiti višegodišnje biljke, jer su manja ulaganja” savjetuju stručnjaci.

Povrće i cvijeće: Brz povratak investicije
I druge kulture nude brz povratak uloženog novca. Za uzgoj zelene salate na oko 10 ari plastenika potrebno je početno ulaganje od oko 1.000 evra, a potencijalna zarada ide do 2.000 evra po sezoni.

Proizvodnja cveća zahtijeva ulaganje od 3.000 do 4.000 evra po aru. Ulaganje se vraća u prve dvije godine, a zarada se kreće od 1.000 do 2.000 evra godišnje (naravno, veći zasad donosi veću zaradu).

Iako za plasteničku proizvodnju povrća treba uložiti više (oko 15.000 evra po hektaru), stručnjaci je smatraju najrentabilnijom, jer se uloženo može vratiti za godinu dana. Na manjoj površini, recimo 200 kvadratnih metara plastenika, uz paradajz zarada ide preko 2.000 evra, za krastavac oko 1.000 evra.

Uspjeh u poljoprivredi u velikoj mjeri (do 50 odsto) zavisi od vremenskih uslova. Zato se savjetuje da se zasadi osiguraju kako bi se izbjegao gubitak novca u slučaju nepogoda, prenosi “24Sedam”.

Nastavi čitati

Društvo

DŽEPOVI GRAĐANA SVE PRAZNIJI: Prihodi budžeta rastu, svaki mjesec državne kase sve punije

Da se svaki mjesec sve više novca sliva u državne kase, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) te poreske uprave Republike Srpske i Federacije BiH, koje su za devet mjeseci ove godine prikupile skoro 19 milijardi KM, što je 1,44 milijarde maraka više u odnosu na isti period prethodne godine.

Iz UIO BiH saopštili su da su prihodi od indirektnih poreza u proteklih devet mjeseci ove godine iznosili devet milijardi i sedam miliona KM i veći su za 513 miliona KM ili 6,04 odsto u odnosu na isti period 2024. godine, kada su iznosili 8 milijardi i 494 miliona KM.

“Uprava za indirektno oporezivanje BiH je za devet mjeseci izvršila povrat PDV-a obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat u iznos u od milijardu i 634 miliona maraka.

Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima za devet mjeseci, a to su država, entiteti i distrikt Brčko, iznosili su sedam milijardi i 373 miliona KM i veći su za 5,73 odsto u odnosu na prihode raspoređene korisnicima za devet mjeseci 2024. godine”, kazali su iz UIO BiH.

Dodaju da je u septembru ove godine prikupljeno milijardu i 120 miliona KM indirektnih poreza, što je za 130 miliona KM više u odnosu na septembar lani.

Iz Poreske uprava Federacije BiH kazali su da su poreski obveznici Federacije BiH u periodu januar – septembar uplatili 6.594.655.801 KM javnih prihoda, što je u odnosu na isti period 2024. godine više za 692.806.950 KM, ili za 11,74 odsto.

“Na dan 30. septembar ove godine broj aktivnih poslovnih subjekata sa uključenim poslovnim jedinicama i podružnicama u Federaciji BiH je 134.562, dok je na isti dan, godinu dana ranije, broj aktivnih poslovnih subjekata sa uključenim poslovnim jedinicama i podružnicama u Federaciji BiH bio 131.299. Broj zaposlenih, prema prebivalištu zaposlenika na dan 30. septembar, ove godine je 547.065. U odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 31. avgust 2025. godine, kada je iznosio 541.921, broj zaposlenih veći je za 5.144”, dodali su iz PU FBiH.

Poreska uprava Republike Srpske je u prva tri kvartala ove godine na račun javnih prihoda Srpske prikupila 3,261 milijardu maraka, što je za 235,2 miliona KM ili osam odsto više u odnosu na isti period prethodne godine, dok je u odnosu na plan za ovaj period naplaćeno za tri procenta više javnih prihoda.

“Rast naplate javnih prihoda zabilježen je u svim grupama javnih prihoda, pa doprinosi bilježe povećanje naplate za 10 procenata, ostali javni prihodi za osam, dok je naplata direktnih poreza veća za tri procenta”, kazali su iz Poreske uprave Srpske.

Dodaju da najviše javnih prihoda prikupljeno po osnovu doprinosa socijalnog osiguranja, koji su za tri kvartala ove godine već premašili dvije milijarde maraka, odnosno naplaćeno je za 181,4 miliona KM više nego u istom periodu prethodne godine.

“Po osnovu doprinosa za Fond PIO i Zavod za zapošljavanje u prvih devet mjeseci prikupljeno po 10 procenata više prihoda, dok je za Fond zdravstvenog osiguranja i Fond dječje zaštite prikupljeno po devet procenata više”, ističu iz Poreske uprave.

Pojašnjavaju da su direktni porezi naplaćeni u iznosu od 758,8 miliona KM, što je za 20,4 miliona maraka više nego u prvih devet mjeseci prošle godine. Rast naplate zabilježen je kod poreza na dohodak, koji je naplaćen u iznosu od oko 356,6 miliona KM ili 50,3 miliona KM više, dok je istovremeno naplata poreza na dobit manja za oko 34,9 miliona KM. Manja naplata ovog prihoda je zbog toga što su neki veći poreski obveznici u poreskim prijavama za 2024. iskazali manju dobit nego u 2023, pa su samim tim platili i manji iznos ovog poreza.

“Kod ostalih javnih prihoda, naplata je za devet mjeseci ove godine iznosila 461,5 miliona KM, što je za 33,3 miliona KM više u odnosu na uporedni period. Po osnovu taksi i naknada prikupljeno je 228,9 miliona KM ili četiri procenta više. Nastavljen je i rast naplate prihoda po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću i to za 12 odsto, kazni za 15 odsto, te koncesionih naknada za 10 procenata.

Što se tiče samo septembra ove godine, naplata je iznosila 343,7 miliona maraka, što je za 37 miliona KM ili 12 odsto više u odnosu na isti mjesec prethodne godine”, zaključili su iz Poreske uprave Republike Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

Otkup kazne zatvora u Srpskoj zamrznut, NA POTEZU KOMISIJA

Nakon što je Ustavni sud Republike Srpske osporio član 46a. stav 3. Krivičnog zakonika, kojim je propisano da će izrečena kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu na zahtjev osuđenog biti zamijenjena novčanom, otkup zatvorskih kazni je, praktično, zamrznut, a iz resornog ministarstva uvjeravaju da je formirana komisija čiji je zadatak da predloži rješenje.

Ustavni sud Republike Srpske je, podsjetimo, 24. septembra donio odluku prema kojoj sporna odredba nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske, obrazlažući to, između ostalog, argumentom da su osuđena lica dobrog materijalnog stanja koja mogu platiti kaznu stavljena u privilegovan položaj u odnosu na osuđene koji su lošeg ili slabijeg imovinskog stanja.

Advokatica Jovana Kisin Zagajac ističe da je Odlukom Ustavnog suda RS broj U-77/24, od 24. septembra 2025. godine, utvrđeno da član 46a. stav 3. Krivičnog zakonika RS nije u saglasnosti sa Ustavom, te dodaje da postoji više pravnih posljedica te odluke.

“U postupcima koji su u toku – kada je osuđeni podnio zahtjev za zamjenu kazne zatvora novčanom kaznom, a sud još nije odlučio, ili je odluka donesena, ali nije postala pravosnažna – osporena odredba Krivičnog zakonika RS se više ne može primjenjivati, što znači da zahtjev osuđenog neće biti usvojen. Član 68. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu RS izričito propisuje da propis koji je proglašen neustavnim ne smije važiti u predmetima koji do dana objavljivanja odluke nisu pravosnažno riješeni”, pojasnila je Kisin Zagajac u izjavi za “Nezavisne novine”.

Prema njenim riječima, čak i u slučajevima kada je rješenje o zamjeni kazne zatvora pravosnažno, ali izvršenje nije započeto, član 68. stav 3. određuje da se izvršenje ne može dozvoliti niti sprovesti.

“Drugim riječima, iako je odluka formalno pravosnažna, ona više ne može proizvesti dejstvo. Ako je izvršenje započeto, ono se mora obustaviti. Izuzetak su slučajevi u kojima je izvršenje u potpunosti okončano uplatom novčane kazne prije objavljivanja odluke Ustavnog suda, takvo izvršenje ostaje kako jeste. Ukratko rečeno, sve što je do dana objavljivanja odluke bilo u toku ili nije izvršeno – mora stati; ono što je u cijelosti izvršeno ostaje na snazi, jer Ustavni sud nije odredio vraćanje u pređašnje stanje”, pojašnjava Kisin Zagajac.

Nakon što je Ustavni sud Republike Srpske donio ovu odluku, iz Ministarstva pravde Republike Srpske su istakli da se drže opšte norme – da se odluke Ustavnog suda Republike Srpske ne komentarišu, već sprovode. Sada poručuju: radi se na iznalaženju rješenja.

“Formirana je komisija ispred Ministarstva pravde da sagleda sve i predloži rješenje”, rekao je za “Nezavisne novine” Goran Selak, ministar pravde Republike Srpske.

Ustavni sud Republike Srpske je inače ocijenio i da osporena odredba dovodi do različitog tretiranja osuđenih lica koja se nalaze u istoj pravnoj situaciji samo po osnovu imovinskog stanja, što, po ocjeni ovog suda, ne predstavlja objektivan i razuman kriterijum za ovakvo propisivanje.

Osim toga, Ustavni sud Republike Srpske podsjeća da osporeno propisivanje ne ostavlja dispoziciju sudu da, zavisno od konkretnih okolnosti i činjenica u predmetu, te shodno slobodnom sudijskom uvjerenju postupajućeg sudije, odluči da li će usvojiti zahtjev za otkup zatvorske kazne.

Ustavni sud podsjeća i da, prema zakonskom načelu pravednosti i srazmjernosti, kazne koje se izriču treba da odgovaraju prirodi i težini izvršenog krivičnog djela, stepenu krivične odgovornosti, okolnostima pod kojima je djelo izvršeno i ličnosti osuđenog.

“Radi se, dakle, o brojnim objektivnim i subjektivnim elementima koje krivični sud mora uzeti u obzir prilikom odmjeravanja kazne. Ova načela, međutim, u cijelosti gube svoj smisao sadržinom osporene zakonske norme, koja omogućava da se pravosnažna kazna zatvora zamijeni novčanom kaznom, bez uzimanja u obzir ovih elemenata. Ustavni sud je stoga ocijenio da se u slučaju zamjene kazne zatvora novčanom kaznom na način kako je to propisano osporenom normom dovodi u pitanje realizacija principa individualizacije kazne”, poručio je Ustavni sud Republike Srpske.

Najjednostavnije rečeno, sporno je to što je u zakonu pisalo da će kazna do godinu dana, na zahjev osuđenog, uvijek biti zamijenjena novčanom, čime je onemogućeno sudu, koji je donio osuđujuću presudu, da o tome odlučuje.

Nastavi čitati

Aktuelno