Connect with us

Zanimljivosti

OBJAŠNJENJE DOKTORA: Zašto nam psovanje toliko prija (i zašto TREBA da ponekad opsujemo)

Da li ste se ikada zapitali zašto se osjećate dobro kad psujete?

Ako bismo vas pitali kako biste definisali psovanje, šta biste odgovorili? Prema riječima doktorke Eme Birn, autorke knjige “Psovanje je dobro po vas”, psovanje je veoma teško definisati. Ona navodi da je riječ o “vrsti jezika” koju koju korisimo u osjećaju zaprepašćenja, nervoze, ushićenosti.

“Mi odlučujemo šta je tačno psovanje konsenzusom, a veliki dio tog konsenzusa ima veze s tim šta je tabu u datoj kulturi. Na nekim mjestima se vrijeđaju na dijelove tijela, negdje na životinjska imena, negdje na bolesti, negdje na određene tjelesne funkcije”, objašnjava doktorka Birn i dodaje:

“Da bi imalo određeni emotivni efekat, morate da se igrate s tabuom u datom društvu. To je ona vrsta jezika koju ne biste koristili u određenim okolnostima, na primjer, na razgovoru za posao ili kad prvi put upoznajete partnerove roditelje”, objašnjava doktorka. Htjeli da priznamo ili ne, činjenica je da psujemo u svakodnevnim situacijama – tokom gužve u saobraćaju, kad prospemo kafu ili kasnimo na važan sastanak.

Izgovaranje ružnih riječi doživljavamo kao potrebu da se “istresemo”, zbog čega momentalno imamo određen nivo zadovoljstva. Zašto je to tako?

“U stresnoj situaciji ili kad se desi nešto neočekivano, čini da se da je naša refleksna reakcija da psujemo. I na neki način osjećamo se dobro!”, kaže Gadi, redovni slušalac VVC-jevog Svjetskog servisa, sa kojim su drugi slušaoci saglasni. Ovako su glasili njihovi odgovori na ovo pitanje:

“Kad psujem, to može da bude iz radosti, krajnjeg iznenađenja ili dubokog žaljenja, bola ili bijesa”, “Čini se da je to najekspresivniji način da iskažete neku emociju”, “Naiđe mi automatski, bez razmišljanja i odmah se osjetim bolje”, “Ne psujem mnogo. Mislim da ako to koristite često, gubi snagu”, “Želite to da sačuvate za prilike kad je stvarno korisno”…

Doktorka Birn kaže da je jedna od najzanimljivijih stvari na koje je naišla tokom istraživanja, bila činjenica da čak i ljudi koji su doživeli hemisferoktomiju (kad uklonite jednu stranu čovjekovog mozga zbog neke nepopravljive štete) mogu da izgube sposobnost govora, ali ne potpuno.

“Kad uklonite nečiju lijevu hemisferu ili imate nekoga čija je lijeva hemisfera teško oštećena moždanim udarom i osoba je izgubila većinu sposobnosti govora, uglavnom ćete ustanoviti da je ona i dalje sposobna da psuje. Izgleda da gradimo neke veoma snažne emocionalne veze s određenom vrstom jezika.

Možete da uklonite dio nečijeg mozga i potpuno negirate nečiju sposobnost da se služi jezikom na način koji je tendenciozan i planiran, kao što ja to činim sada. Ali oni i dalje mogu spontano da opsuju. Psovanje je toliko snažno vezano za emocije, da su pokreti mišića neophodni da bi se izgovorile psovke pohranjene na više mjesta. Tako da imamo ‘bekap’ kad treba da ih koristimo”, kaže doktorka Birn.

Vrijedi li psovati u teškim situacijama?
Kada nas nešto boli, obično psujemo. Doktor Ričard Stivens, viši predavač psihologije na Univerzitetu u Kilu i osoba zadužena za njihovu “Laboratoriju psovki” u kojoj sprovodi eksperimente, zapitao se da li ima svrhe psovati u takvim situacijama. Tada je otkrio da, kada ljudi koriste ružne riječi, uspijevaju da izdrže bol. Primjera radi, mogu duže da drže ruku u ledu. Eksepriment u kom su psovke zamijenili drugim riječima, pokazao je da samo psovke imaju emotivni efekat.

“Obično vidimo da dolazi do ubrzanog rada srca tokom psovanja, u poređenju sa neutralnom riječi. To ukazuje na neku vrstu emocionalne reakcije na psovanje, a mi znamo da je psovanje neke vrsta emocionalnog jezika. I tako je naša radna hipoteza da je, kad ljudi opsuju zbog bola, oni praktično podižu nivo stresa i pokreću fenomen po imenu analgezija izazvana stresom (kad ste neosetljivi na bol), što je deo šire reakcije po imenu ‘bori se ili bježi'”, dodaje doktor Stivens.

Related Topics:

Zanimljivosti

YUGO NA AUTOBAHNU: Milenko nagazio do daske usred Njemačke (VIDEO)

Yugo je 1980. godine bio ponos, ne samo domaće automobilske industrije, već uzdanica i nada u polet čitave Jugoslavije.

Iako je u svoje vrijeme moglo da se kaže da nije odstupao od mnogo poznatijih evropskih brendova, godine su prolazile, automobilska industrija je napredovala do savršenstva, ali čedo kragujevačke “Zastave” ostao je u mjestu. I tako sve do 2008. godine kada je proizvodnja ugašena, a u pogonima “Crvena zastava” počeo da se pravi “srpski punto”.

Milioni Srba su ga vozili, pa nas i danas “puca” nostalgija za čuvenim “yugom”. Iako su ga mnogi proglasili za najgori automobil svih vremena, danas svaka njegova pojava izaziva pažnju i stavlja ga u fokus.

A koliko može da razvije?
Maksimalne performanse “yuga” su znatno varirale, zavisno od modela. Standardni, poput “yuga 45”, imali su maksimalnu brzinu oko 130-140 km/h, dok su sportskije verzije, poput 230 KS snažnog “Yuga GVX-R”, teorijski postizale brzine do 233.5 km/h i ubrzanje od 0-100 km/h za samo 4.3 sekunde!

Automobilski entuzijasta Milenko Marković riješio je da testira svog “yuga” na njemačkom autobahnu. Pitanje je: Da li može 180 na sat? Sjeo je, nagazio i postigao brzinu koju većina “yugića” nikada nije dosegla. U video pogledajte do kojih brojki je stigao.

Tokom 28 godina duge proizvodnje, od 28. novembra 1980. do 11. novembra 2008. proizveden je u 794.428 primjeraka. Rekordna godišnja proizvodnja bila je 1989, kada je sa montažnih traka sišlo 118.237 komada. Automobil je više puta tehnički i estetski unapređivan, ali je do kraja proizvodnje zadržao svoj prepoznatljivi oblik. Godine 1988. dobio je naziv „koral”, koji je uz razne dodatke zadržao do kraja proizvodnje. Proizvodio se u varijantama sa motorom od 45, 55 i 65 konjskih snaga, zapremine 900, 1.100 i 1.300 kubika, prenosi Telegraf.rs.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

OTAC ILONA MASKA O LOKACIJI ZA PROUČAVANJE DUGOVJEČNOSTI: “Sviđa mi se ideja o BiH”

Inženjer i istraživač Erol Mask, otac američkog preduzetnika Ilona Maska, izjavio je da razmatra istraživanje u oblasti dugovječnosti zbog rastućeg interesovanja za produženje ljudskog života.

“Ranije ove godine, rečeno mi je: ako pokrećete institut, trebalo bi da se fokusirate na dugovječnost. Ljudi su spremni da ulože ogromne količine novca u dugovječnost, a ne u gravitaciju. Rekao sam: možemo mi to da uradimo”, saopštio je Mask u intervjuu RIA Novosti.

Prema njegovim riječima, cilj takvog istraživanja je povećanje ljudskog životnog vijeka na 120 godina, prenosi Tanjug.

Mask je podsjetio da je prije 1914. godine prosječan životni vijek evropske žene bio samo 39 godina, a sada se procjenjuje na oko 87 godina.

Istovremeno, biznismen je rekao da planira da otvori Institut za gravitaciju, koji će, po njegovom mišljenju, pomoći unapređenju proučavanja ove oblasti i približiti čovječanstvo putovanju kroz prostor-vreme.

Saopštio je da razmatra Bosnu i Hercegovinu kao lokaciju za institut.

“Sviđa mi se ideja o Bosni i Hercegovini jer tamo žive hrišćani, muslimani i drugi. Nije samo jedna religija, već raznolikost, a to je veoma važno”, rekao je Mask.

Rekao je da je razmatrao i Dubai, gdje je kao prednost istakao “prosvećeno” rukovodstvo emirata, ali je rekao i da je njegova jedina zvanična religija (islam) učinila emirat manje pogodnom opcijom.

Mask je dodao da će za pokretanje instituta biti potrebno oko 100 miliona dolara.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

SPEJSIKS ZA 17 milijardi dolara kupuje BEŽIČNI SPEKTAR

Kompanija Spejseks saopštila je danas da će kupiti licence za bežični spektar od kompanije Ekostar, kako bi otvorio novi segment svoje satelitske mreže Starlink za oko 17 milijardi dolara (14,5 milijardi evra).

Taj veliki posao ključan je za proširenje Starlinkovog poslovanja s novim 5G umrežavanjem, preneo je Rojters.

Kompanije su se takođe složile oko sporazuma koji će omogućiti pretplatnicima Ekostarovog Bust Mobajla pristup Starlinkovoj direktnoj usluzi prenosa na ćeliju, kako bi proširili satelitski servis na područja bez usluge.

Kupovina spektra omogućava Spejseksu da počne sa izgradnjom i raspoređivanjem nadograđenih, laserski povezanih satelita koje će, kako kompanija navodi, proširiti kapacitet ćelijske mreže “više od 100 puta”.

Operativna direktorka Spejseksa Gvin Šotvel, rekla je da će sporazum pomoći kompaniji da “popuni mobilne mrtve zone širom sveta”.

“Sa ekskluzivnim spektrom, Spejseks će razviti satelite sledeće generacije Starlink Direct do ćelije, koji će imati značajnu promenu u performansama i omogućiti nam da poboljšamo pokrivenost za korisnike gde god da se nalaze u svetu”, ističe ona.

Vest je dovela do skoka akcija Ekostara za 19 odsto u ranom trgovanju.

Nastavi čitati

Aktuelno