Connect with us

Zanimljivosti

OBJAŠNJENJE DOKTORA: Zašto nam psovanje toliko prija (i zašto TREBA da ponekad opsujemo)

Da li ste se ikada zapitali zašto se osjećate dobro kad psujete?

Ako bismo vas pitali kako biste definisali psovanje, šta biste odgovorili? Prema riječima doktorke Eme Birn, autorke knjige “Psovanje je dobro po vas”, psovanje je veoma teško definisati. Ona navodi da je riječ o “vrsti jezika” koju koju korisimo u osjećaju zaprepašćenja, nervoze, ushićenosti.

“Mi odlučujemo šta je tačno psovanje konsenzusom, a veliki dio tog konsenzusa ima veze s tim šta je tabu u datoj kulturi. Na nekim mjestima se vrijeđaju na dijelove tijela, negdje na životinjska imena, negdje na bolesti, negdje na određene tjelesne funkcije”, objašnjava doktorka Birn i dodaje:

“Da bi imalo određeni emotivni efekat, morate da se igrate s tabuom u datom društvu. To je ona vrsta jezika koju ne biste koristili u određenim okolnostima, na primjer, na razgovoru za posao ili kad prvi put upoznajete partnerove roditelje”, objašnjava doktorka. Htjeli da priznamo ili ne, činjenica je da psujemo u svakodnevnim situacijama – tokom gužve u saobraćaju, kad prospemo kafu ili kasnimo na važan sastanak.

Izgovaranje ružnih riječi doživljavamo kao potrebu da se “istresemo”, zbog čega momentalno imamo određen nivo zadovoljstva. Zašto je to tako?

“U stresnoj situaciji ili kad se desi nešto neočekivano, čini da se da je naša refleksna reakcija da psujemo. I na neki način osjećamo se dobro!”, kaže Gadi, redovni slušalac VVC-jevog Svjetskog servisa, sa kojim su drugi slušaoci saglasni. Ovako su glasili njihovi odgovori na ovo pitanje:

“Kad psujem, to može da bude iz radosti, krajnjeg iznenađenja ili dubokog žaljenja, bola ili bijesa”, “Čini se da je to najekspresivniji način da iskažete neku emociju”, “Naiđe mi automatski, bez razmišljanja i odmah se osjetim bolje”, “Ne psujem mnogo. Mislim da ako to koristite često, gubi snagu”, “Želite to da sačuvate za prilike kad je stvarno korisno”…

Doktorka Birn kaže da je jedna od najzanimljivijih stvari na koje je naišla tokom istraživanja, bila činjenica da čak i ljudi koji su doživeli hemisferoktomiju (kad uklonite jednu stranu čovjekovog mozga zbog neke nepopravljive štete) mogu da izgube sposobnost govora, ali ne potpuno.

“Kad uklonite nečiju lijevu hemisferu ili imate nekoga čija je lijeva hemisfera teško oštećena moždanim udarom i osoba je izgubila većinu sposobnosti govora, uglavnom ćete ustanoviti da je ona i dalje sposobna da psuje. Izgleda da gradimo neke veoma snažne emocionalne veze s određenom vrstom jezika.

Možete da uklonite dio nečijeg mozga i potpuno negirate nečiju sposobnost da se služi jezikom na način koji je tendenciozan i planiran, kao što ja to činim sada. Ali oni i dalje mogu spontano da opsuju. Psovanje je toliko snažno vezano za emocije, da su pokreti mišića neophodni da bi se izgovorile psovke pohranjene na više mjesta. Tako da imamo ‘bekap’ kad treba da ih koristimo”, kaže doktorka Birn.

Vrijedi li psovati u teškim situacijama?
Kada nas nešto boli, obično psujemo. Doktor Ričard Stivens, viši predavač psihologije na Univerzitetu u Kilu i osoba zadužena za njihovu “Laboratoriju psovki” u kojoj sprovodi eksperimente, zapitao se da li ima svrhe psovati u takvim situacijama. Tada je otkrio da, kada ljudi koriste ružne riječi, uspijevaju da izdrže bol. Primjera radi, mogu duže da drže ruku u ledu. Eksepriment u kom su psovke zamijenili drugim riječima, pokazao je da samo psovke imaju emotivni efekat.

“Obično vidimo da dolazi do ubrzanog rada srca tokom psovanja, u poređenju sa neutralnom riječi. To ukazuje na neku vrstu emocionalne reakcije na psovanje, a mi znamo da je psovanje neke vrsta emocionalnog jezika. I tako je naša radna hipoteza da je, kad ljudi opsuju zbog bola, oni praktično podižu nivo stresa i pokreću fenomen po imenu analgezija izazvana stresom (kad ste neosetljivi na bol), što je deo šire reakcije po imenu ‘bori se ili bježi'”, dodaje doktor Stivens.

Zanimljivosti

PRIVLAČE BLAGOSTANJE! Muška i ženska imena koja djeci donose sreću

Ako date djetetu jedno od ovih imena, vjeruje se da će biti pod nebeskom zaštitom.

Postoje posebna imena za djecu za koja se tradicionalno vjeruje da nose snažnu zaštitničku energiju, privlače sreću i blagoslove tokom cijelog života.
U mnogim kulturama smatra se da određena ženska i muška imena imaju anđeosku zaštitu, pa roditelji često biraju upravo njih kako bi obezbijedili srećnu i harmoničnu sudbinu svom djetetu. Ženska imena koja nose anđeosku zaštitu

Elena

Ime Elena simbolizuje svjetlost, čistoću i ljepotu, a tumači se kao:
„ona koja je sjajna i blistava“

„ona koja donosi radost i sreću u svaki dom“

„lijepa i sija spolja i iznutra“

„kćerka Sunca“ koja zrači dobrotom

Vjeruje se da djevojčice po imenu Elena nose energiju svjetlosti i topline gdje god da se pojave.
Natalija

Natalija je ime hrišćanskog porijekla koje znači „blagoslovena“ ili „rođena na Božić“. Smatra se da Natalije imaju posebnu duhovnu energiju, privlače sreću, blagoslove i uspjeh. One su osobe snažnog karaktera koje lako prevazilaze prepreke.

Tatjana

Tatjana znači „velika“, „grandiozna“, „stvorena za velika djela“.

Žene sa ovim imenom često se tumače kao osobe predodređene za uspjeh, snažne ličnosti i „vatrene kraljice“ koje ostavljaju trag gdje god da se pojave.

Irina

Irina znači mir, spokoj i blaženstvo. Ovo ime opisuje:

„onu koja donosi mir“

„produhovljenu i plemenitu ženu“

ženu blage energije i visokih ciljeva

Vjeruje se da Irine u životu imaju višu misiju i nevjerovatan potencijal za uspjeh u mnogim oblastima.

Muška imena za koja se vjeruje da štite od zla

Aleksandar

Ime Aleksandar znači „zaštitnik ljudi“. On je rođeni vođa velikog srca, spreman da pomaže drugima i da hrabro štiti najbliže. Smatra se da muškarci koji se tako zovu imaju snažnu životnu energiju i sposobnost da ostvare svoje planove.

Nikola

Nikola znači „narod pobjeđuje“, pa simbolizuje pobjedu, pravdu i zaštitu. Ljudi po imenu Nikola poznati su po snažnom karakteru, velikoj upornosti i urođenoj borbenosti.

Mihailo

Ime Mihailo potiče iz hrišćanske tradicije i znači „onaj koji je poslat od Boga“. Ovo ime je povezano sa arhangelom Mihailom, zaštitnikom i vođom nebeske vojske, pa se vjeruje da nosi ogromnu duhovnu zaštitu.

Vasilije

Vasilije znači „carski“ ili „onaj koji je kao car“. Muškarci sa ovim imenom su odlučni, ambiciozni, strpljivi i predodređeni da budu vođe. Smatra se da donose harmoniju, mudrost i stabilnost, prenosi najžena.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

IMA SE, MOŽE SE: Nepalac nakon rada na Balkanu kući stigao helikopterom, dočekalo ga cijelo selo (VIDEO)

Radnik dubrovačke Čistoće, porijeklom iz Nepala, nakon povratka u svoju zemlju priredio je prizor koji njegovi suseljani vjerovatno neće tako brzo zaboraviti.

Umjesto klasičnog dolaska kući, odlučio je unajmiti helikopter i zajedno s porodicom spustiti se ravno na livadu tik uz svoje selo, piše Dubrovački dnevnik.

Dolazak letjelice izazvao je pravu malu senzaciju. Ljudi iz sela okupili su se čim su je čuli u daljini, a kad se helikopter približio tlu, dočekali su ga s oduševljenjem. Mnogi su odmah posegnuli za mobitelima i snimali svaki trenutak slijetanja.

Prema dostupnim informacijama, ovaj kratki let od svega pet minuta koštao je oko 800 evra, što je iznos koji otprilike odgovara jednoj njegovoj mjesečnoj plati u Dubrovniku. Ipak, čini se da mu je u ovom slučaju važnije bilo iskustvo nego trošak.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

BJELOGLAVI SUP RAJKA iz Srbije stigao sve do Afrike!

Srbija ponosno prati nevjerovatno putovanje jednog od svojih najugroženijih i najvećih stanovnika, bjeloglavog supa Rajke, koja je ove godine poletjela iz Specijalnog rezervata prirode “Uvac” i prešla ogroman put sve do Afrike.

Vijest o njenom poduhvatu objavljena je na Facebook grupi Fondacije za zaštitu ptica grabljivica, a praćena je slikom Rajke koja nosi GPS oznaku i mapom njene migracije koja oduzima dah.

– Rajka, koja pripada koloniji bjeloglavih supova na Uvcu, najvećoj na Balkanu i jednoj od najvećih u Evropi, krenula je na put života i do sada je preletjela nekoliko država – naveli su iz Fondacije.

Ovaj podvig je posebno značajan, jer mlade jedinke bjeloglavih supova često odlaze na lutanja, ali rijetko koja pređe toliku razdaljinu i prevaziđe sve opasnosti.

Nastavi čitati

Aktuelno