Connect with us

Društvo

OBJAŠNJENJE ETNOLOGA! Sličnosti i razlike između Noći vještica i balkanskih poklada

Čuveni zapadni duhovni praznik Helloween koji je kod nas naročito atraktivan mlađoj populaciji, koja je očarana običajem maskiranja na taj dan, ponovo je pokrenuo društvenu debatu zbog čega bi se u Srbiji slavila Noć vještica kada su poklade.

Zaintrigirani sličnostima, ali i razlikama između ova dva folklorna običaja zapada i istoka, etnologa Aleksandra Repedžića je objasnio da li postoji veza između običaja vezanih za Noć vještica koji su popularizovani u svijetu i drevnih poklada na prostorima Balkana.

– Naravno da postoje donekle neke sličnosti, a glavna je upravo u – maskiranju. Takođe je slično i to što se ide od kuće do kuće, što je običaj u oba slučaja. Međutim, Noć vještica obilježava Dan svih svetih (31. oktobar), odnosno dan svih umrlih, a naše poklade i pokladni običaji imaju drugi smisao na neki način.
Ciklus pokladnih običaja kod nas kreće od januara mjeseca i traje sve do Bijelih poklada, kada se ulazi u uskršnji post. Pritom se ovaj običaj razlikuju od kraja do kraja prema tome kada se i na koji način proslavljaju – ističe etnolog Repedžić, koji je ujedno i autor dokumentarnog serijala koji se naziva “Počudište” i koji se bavi bogatim kulturnim nasleđem i običajima, piše Ona.

Kako ističe, pored načina na koji se obilježavaju poklade i vremena u kojem se održavaju, ovaj narodni običaj se razlikuje i po nazivima i njegovo ime zavisi od kraja do kraja u kome se održava.

– Ili su to “profakucije” ili “starci” kao što se nazivaju u Homolju, ili “bašanke” u Banatu, “maškare” u Golubincima… Čuvenim Belim pokladama prethodne zadušnice, čiji je cilj da oteraju zle demoni i zle sile i da se uspostavi novi godišnji ciklus ponovnog rađa, što se, naravno, poklapa sa proljećem – nabraja Repedžić.

Šta su poklade?
Nažalost, kako ističe, tačno je da je danas sve manje poklada i pokladnog maskiranja, a tamo i gdje se održavaju, kao što je recimo u Golubincima, poklada poprima festivalski manir, pa se, recimo, predstavlja pokladno jahanje, koji je relativno nov običaj.

Upitan kako najjednostavnije da se objasni šta su zapravo poklade, stručnjak jednostavno kaže da je u pitanju stari običaj koji je hristijanizovan i koji ima za cilj da obezbijedi plodnost tokom čitave godine na početku novog godišnjeg ciklusa koji kreće od januara kada se produžava dan i priroda i sve ostalo ulazi u novi godišnji krug.

To od kada poklade na ovim prostorima datiraju je, kako objašnjava Repedžić, veoma nezahvalno procijeniti. Ono što se činjenično zna je da je u pitanju predhrišćanski običaj, iz paganskog doba, koji je opstao u narodu do današnjeg dana. Ljudi su se maskirali i u ranijim fazama, što se zadržalo i do danas.

– Neki od osnovnih običaja i folklor koji prate poklade, pored maskiranja je da se ide od kuće do kuće i da se tom prilikom čašćavaju oni koji su nosioci tih masaki. Negdje sami izrađuju maske, negdje neki kupuju. Najčešće se muškarac maskira u ženu ili neko demonsko biće da ga ne bi prepoznali, dok se u vlaškom naselju Rakovoj Bari, recimo, preoblače u maga.

Maskiranima se nudi rakija i jela koja ljudi u samom selu pripremaju baš tim povodom. Tu su i različite igre kao što je preskakanje vatre, naročito u selima u dijelu pomoravlja, odnosno u smederevskom delu. Ali i u Bugarskoj postoji isti običaj, kao i u Dubrovniku, u Sloveniji, u Rumuniji… – nabraja etnolog i izdvaja da se, recimo, u rumunskom selu Grebencu održava tematsko maskiranje još od drugog svetskog rata pa nadalje.

Po čemu se razlikuju poklade i Noć vještica?
Kako su kultura i tradicija “opšta stvar i što je lijepo narod će preuzeti” tako se i mnogi pokladni običaji na Balkanu preklapaju (kao što je maskiranje i čašćavanje učesnika), ali ono što je interesantno – rijetko koji da imaju isti naziv. Neko će ih nazvati “mačkare” ili “maškare”, neko “fašanke”, “profakucije” ili “starci”, u Rumuniji “kapra” i tako dalje… Recimo, kako ističe Repedžić na Kosovu se njihove poklade nazivaju “ženidba kraljevića Marka”. Jednostavno, sve zavisi od kraja do kraja.

– Ono što se bitno razlikuje između Noći vještica i naših poklada je to što na ovim prostorima jednostavno nikada nije postojalo maskiranje u ovim mjesecima, u periodu pred zimu. I upravo iz tog razloga ljudi sada ukazuju na to da mi imamo poklade i da nam ne treba “Helloween”, ali je isto tako činjenica da oba običaja imaju istu funkciju – zaključuje etnolog.

Agencije

Related Topics:

Društvo

ČEKA NAS POĆETAK TOPLE JESENI! Za vikend do 34 stepena

U Republici Srpskoj jutra će narednih dana biti svježa, ali će rasti dnevna temperatura vazduha, koja će za vikend dostići i 34 stepena Celzijusova, rečeno je Srni u Hidrometeorološkom zavodu Srpske.

Dežurni sinoptičar Ana Stojanović rekla je da se ni za ponedjeljak, 22. septembar, prvi dan jeseni, ne očekuju značajnije promjene, te će biti stabilno i toplo.

“Narednih dana jutra će biti svježa, po kotlinama se očekuje magla”, dodala je Stojanovićeva. Meteorolog Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske Milica Đorđević rekla je Srni da jesen stiže 22. septembra uveče i da će vrijeme biti lijepo i stabilno do 25. septembra.

Ona je istakla da je ovo ljeto bilo toplije od prosjeka, ali bez prevelikih vrućina.

“Bilo je toplije od prosjeka, ali ne blizu vrelinama koje smo imali prošle godine. Jun je bio znatno topliji od prosjeka, jul malo topliji, a avgust oko prosjeka. Suša je bila izražena u junu, poslije toga uz povremene nepogode”, rekla je Đorđevićeva.

Nastavi čitati

Društvo

OBROK ZA POLITIČARA ČETIRI, za dijete osam KM

Dok u restoranu Parlamentarne skupštine BiH političari ručaju teleće pečenje za 6,5 KM i piletinu u susamu za svega četiri KM, roditelji u Bosni i Hercegovini svakodnevno plaćaju čak osam KM za jedan obrok djece u produženom boravku osnovnih škola.

U javnosti je ovih dana pažnju privukla najava novog cjenovnika jela i pića u institucijama BiH, gdje su cijene ostale iste punih deset godina, a i sada, iako nešto više, ostaju znatno niže u poređenju s komercijalnim cijenama koje plaćaju obični građani.

Prema prijedlogu koji je objavljen na “E-konsultacijama”, političari će, na primjer, za supu izdvajati 1,5 KM, dok je piletina u susamu u ovom restoranu koštala 3,5 KM, a sada četiri KM, skočile su i cijene priloga, pa će tako pekarski krompir plaćati 1,5 KM umjesto marku.

Poređenja radi, ručak za dijete u produženom boravku često uključuje jednostavan meni, poput špagete bolonjeza ili graška čorbe i hljeba, a cijena za đake po danu iznosi osam KM.

Roditelji i građani se s pravom pitaju kako je moguće da obrok za najmlađe košta više nego za one koji imaju najviše plate u zemlji.

Tanja Vukomanović, narodni poslanik PDP-a, kazala je za “Nezavisne novine” da je sistem u BiH pogrešno postavljen i od toga kreću sve greške i svi problemi.

“Godinama ga prave pogrešni ljudi i zato je sve nakaradno – i cijene, i prava, i obaveze, i vrijednosti. Zato nije čudno da tamo gdje jedu oni sa najvećim platama ručak košta manje nego obrok za dijete”, kazala je Vukomanovićeva.

Dodala je da restoran i cijene u njemu ne bi bili problem nikome da su riješeni produženi boravci, hrana u školama, hrana u porodilištima.

“I da su cijene u prodavnicama pod kontrolom, ali kada se jednima deset godina ništa ne mijenja, a drugima se u međuvremenu sve nekoliko puta poduplalo kada su cijene u pitanju, to u najmanju ruku nije fer”, pojasnila je Vukomanovićeva.

Istakla je da ono što zaista jeste sporno je to što se u ovom sistemu ne misli na djecu, ne ulažu napori u pravljenje onog pravog sistema.

“Političari mogu sebi priuštiti skuplji obrok, niti bi, vjerujem, iko od njih imao išta protiv, ali roditelji i djeca ovdje svaki dan osjećaju teret pogrešno postavljenog sistema. Ali, eto, neko je odlučio da jedni ne osjete ništa, a drugi se muče za svaku marku. Ili još gore, neko nije ni razmišljao o tome”, zaključila je Vukomanovićeva.

Vladimir Vasić, sociolog, kazao je za “Nezavisne novine” da, iako stalno slušamo priče kako su nam djeca i mladi važni, ovakvim primjerima vidimo kako se političari zaista ophode prema njima.

“Sebi stvaraju uslove za lagodniji život, a rijetko kada pokušaju da se stave u cipele običnog čovjeka, da osjete kako je to vraćati kredite, plaćati račune. Oni žive u jednom paralelnom svijetu. Nisu samo političari krivi, krivi su i ljudi koji takvo ponašanje podržavaju. Mi od njih pravimo nacionalne heroje. Vrijeme je da narod stavi prst na čelo i da se zapitamo: da li mi to podržavamo i da li smo mi ti koji im daju podršku?”

Jelena M. iz Banjaluke, čija je kćerka ove godine krenula u prvi razred, kazala je da je potpisala ugovor s jednom firmom koja u školi njene kćerke pruža usluge keteringa.

“Cijena cjelodnevnog obroka, koji uključuje doručak, ručak i užinu, iznosi 9,30 KM. Samo ručak košta osam KM”, kazala je ona.

Nastavi čitati

Društvo

Da li ćemo naredne godine imati VEĆE RAČUNE ZA STRUJU?

Situacija u elektroenergetskom sektoru u cijeloj Bosni i Hercegovini ove godine je u lošem stanju, te se sve više električne energije uvozi po značajno većim cijenama.

Već se postavlja pitanje kako će biti naredne godine, odnosno da li će građani i privreda od naredne godine plaćati veće račune za struju kako bi namirili gubitke entitetskih preduzeća?

Inače, od 1. septembra ove godine “Elektroprivreda BiH” je na osnovu odobrenja Regulatorne komisije za energiju FBiH (FERK) povećala cijene električne energije u prosjeku za 6,85 odsto.

Uvedene su tri blok tarife, zelena (do 350 kilovat-sati), plava (od 350 do 1.000 kilovat-sati) i crvena (više od 1.000 kilovat-sati), koje se od 1. septembra obračunavaju u zavisnosti od količine potrošene energije.

Tako procjene prosječnog povećanja računa za zelene račune iznosi 4,8 odsto, plave 6,3 odsto i crvene osam odsto.

Za kategoriju “ostala potrošnja” povećanje iznosi 3,67 odsto i za kategoriju javna rasvjeta 5,08 odsto.

Sanel Buljubašić, generalni direktor “Elektroprivrede Bosne i Hercegovine”, kazao je da do kraja godine neće biti novog poskupljenja struje te da se govori o usklađivanju cijena.

“Vrlo jasno i precizno – naša proizvodna cijena je i dalje još ispod prodajne cijene”, dodao je Buljubašić.

Ovo znači da on ipak na neki način govori da bi naredne godine moglo doći do većih računa.

Sa druge strane, distributivna preduzeća u Republici Srpskoj su krajem jula tražila od Regulatorne komisije za energetiku (RERS) povećanje cijena mrežarine od čak 40 odsto.

Svega mjesec dana kasnije oni su od RERS-a tražili dodatno povećanje cijene mrežarine sa 40 odsto na 46,01 odsto.

“Razlog za rast troškova distributivnih gubitaka je povećanje cijene električne energije za pokrivanje distributivnih gubitaka sa sadašnjih od strane ERS, što predstavlјa povećanje u iznosu od 39,95 odsto. Rast navedenih troškova za pokrivanje distributivnih gubitaka izaziva dodatni zahtijevani rast prosječnih cijena distribucije električne energije sa 40,58 na 46,01”, naveli su u Regulatornoj komisiji za energetiku RS.

Ipak, kako su “Nezavisne” ranije pisale, nije jasno zašto distributivna preduzeća traže ovako drastično veće cijene mrežarine, jer su četiri od pet distributivnih preduzeća u Srpskoj ostvarila dobit u prvih šest mjeseci 2025. godine.

RERS još odlučuje o tome da li će prihvatiti njihov prijedlog, ali je neminovno da će računi za električnu energiju od 1. januara 2026. godine u Republici Srpskoj biti drastično veći.

Podsjećamo da su početkom 2025. godine cijene električne energije u Srpskoj prosječno povećane za oko 7,9% za domaćinstva i 15% za privredu.

Stručnjak za energetiku iz Sarajeva Almir Bečarević kaže za “Nezavisne novine” da, što se tiče povećanja cijena električne energije naredne godine, ne vjeruje da će se to desiti.

“Izborna je godina i neće se baš odlučiti da mijenjaju cijene. Kada je u pitanju ova godina, drastično su povećane cijene električne energije, te je ova godina iskorištena da se to uradi. U izbornoj godini će to preskočiti, te će to biti prebačeno u 2027. godinu. Ipak, sa druge strane, meni nije jasna jedna stvar, da stručna javnost ne postavi pitanje zašto. Zašto poskupljenje mrežarine preko 40 odsto u RS? Zašto EP BiH povećava cijene za oko 20 odsto u dva navrata”, upitao je Bečarević.

Prema njegovim riječima, proizvodnja električne energije u EP BiH je 2011. godine iznosila oko 7.000 gigavat-sati, a sada je samo oko 5.000 gigavat-sati.

“Znači, za više od deceniju je pala proizvodnja električne energije za preko 30 odsto. Imamo dramatičan pad proizvodnje, dramatičan pad izvoza, a nemamo dramatično povećanje potrošnje ni u Republici Srpskoj ni u Federaciji BiH. Ovo su njihovi podaci, a niko ne postavlja pitanje zašto nam se ovo sve dešava, te zašto ništa nije rađeno u restrukturiranju preduzeća”, zaključio je Bečarević.

Inače, prema podacima Agencije za statistiku BiH, uvoz električne energije u prvih sedam mjeseci ove godine iznosio je oko 390 miliona KM, dok je u istom periodu prošle godine uvoz iznosio oko 104 miliona KM.

Znači, uvoz struje je, prema ovim podacima, veći za oko 286 miliona KM.

Nastavi čitati

Aktuelno