Connect with us

Društvo

OBJAŠNJENJE ETNOLOGA! Sličnosti i razlike između Noći vještica i balkanskih poklada

Čuveni zapadni duhovni praznik Helloween koji je kod nas naročito atraktivan mlađoj populaciji, koja je očarana običajem maskiranja na taj dan, ponovo je pokrenuo društvenu debatu zbog čega bi se u Srbiji slavila Noć vještica kada su poklade.

Zaintrigirani sličnostima, ali i razlikama između ova dva folklorna običaja zapada i istoka, etnologa Aleksandra Repedžića je objasnio da li postoji veza između običaja vezanih za Noć vještica koji su popularizovani u svijetu i drevnih poklada na prostorima Balkana.

– Naravno da postoje donekle neke sličnosti, a glavna je upravo u – maskiranju. Takođe je slično i to što se ide od kuće do kuće, što je običaj u oba slučaja. Međutim, Noć vještica obilježava Dan svih svetih (31. oktobar), odnosno dan svih umrlih, a naše poklade i pokladni običaji imaju drugi smisao na neki način.
Ciklus pokladnih običaja kod nas kreće od januara mjeseca i traje sve do Bijelih poklada, kada se ulazi u uskršnji post. Pritom se ovaj običaj razlikuju od kraja do kraja prema tome kada se i na koji način proslavljaju – ističe etnolog Repedžić, koji je ujedno i autor dokumentarnog serijala koji se naziva “Počudište” i koji se bavi bogatim kulturnim nasleđem i običajima, piše Ona.

Kako ističe, pored načina na koji se obilježavaju poklade i vremena u kojem se održavaju, ovaj narodni običaj se razlikuje i po nazivima i njegovo ime zavisi od kraja do kraja u kome se održava.

– Ili su to “profakucije” ili “starci” kao što se nazivaju u Homolju, ili “bašanke” u Banatu, “maškare” u Golubincima… Čuvenim Belim pokladama prethodne zadušnice, čiji je cilj da oteraju zle demoni i zle sile i da se uspostavi novi godišnji ciklus ponovnog rađa, što se, naravno, poklapa sa proljećem – nabraja Repedžić.

Šta su poklade?
Nažalost, kako ističe, tačno je da je danas sve manje poklada i pokladnog maskiranja, a tamo i gdje se održavaju, kao što je recimo u Golubincima, poklada poprima festivalski manir, pa se, recimo, predstavlja pokladno jahanje, koji je relativno nov običaj.

Upitan kako najjednostavnije da se objasni šta su zapravo poklade, stručnjak jednostavno kaže da je u pitanju stari običaj koji je hristijanizovan i koji ima za cilj da obezbijedi plodnost tokom čitave godine na početku novog godišnjeg ciklusa koji kreće od januara kada se produžava dan i priroda i sve ostalo ulazi u novi godišnji krug.

To od kada poklade na ovim prostorima datiraju je, kako objašnjava Repedžić, veoma nezahvalno procijeniti. Ono što se činjenično zna je da je u pitanju predhrišćanski običaj, iz paganskog doba, koji je opstao u narodu do današnjeg dana. Ljudi su se maskirali i u ranijim fazama, što se zadržalo i do danas.

– Neki od osnovnih običaja i folklor koji prate poklade, pored maskiranja je da se ide od kuće do kuće i da se tom prilikom čašćavaju oni koji su nosioci tih masaki. Negdje sami izrađuju maske, negdje neki kupuju. Najčešće se muškarac maskira u ženu ili neko demonsko biće da ga ne bi prepoznali, dok se u vlaškom naselju Rakovoj Bari, recimo, preoblače u maga.

Maskiranima se nudi rakija i jela koja ljudi u samom selu pripremaju baš tim povodom. Tu su i različite igre kao što je preskakanje vatre, naročito u selima u dijelu pomoravlja, odnosno u smederevskom delu. Ali i u Bugarskoj postoji isti običaj, kao i u Dubrovniku, u Sloveniji, u Rumuniji… – nabraja etnolog i izdvaja da se, recimo, u rumunskom selu Grebencu održava tematsko maskiranje još od drugog svetskog rata pa nadalje.

Po čemu se razlikuju poklade i Noć vještica?
Kako su kultura i tradicija “opšta stvar i što je lijepo narod će preuzeti” tako se i mnogi pokladni običaji na Balkanu preklapaju (kao što je maskiranje i čašćavanje učesnika), ali ono što je interesantno – rijetko koji da imaju isti naziv. Neko će ih nazvati “mačkare” ili “maškare”, neko “fašanke”, “profakucije” ili “starci”, u Rumuniji “kapra” i tako dalje… Recimo, kako ističe Repedžić na Kosovu se njihove poklade nazivaju “ženidba kraljevića Marka”. Jednostavno, sve zavisi od kraja do kraja.

– Ono što se bitno razlikuje između Noći vještica i naših poklada je to što na ovim prostorima jednostavno nikada nije postojalo maskiranje u ovim mjesecima, u periodu pred zimu. I upravo iz tog razloga ljudi sada ukazuju na to da mi imamo poklade i da nam ne treba “Helloween”, ali je isto tako činjenica da oba običaja imaju istu funkciju – zaključuje etnolog.

Agencije

Related Topics:

Društvo

“NI ZA FRTALJ KIFLE”: Koliko će iznositi uvećani BORAČKI DODATAK u Srpskoj

Borački dodatak u Republici Srpskoj biće povećan u avgustu ove godine, a isplata povećanja uslijediće od septembra.

Ovo je prije nekoliko dana izjavio predsjednik Vlade Republike Srpske, Radovan Višković, “hvatajući muštuluk” bivšim borcima Vojske RS. Međutim, on nije želio da otkrije koliko će to povećanje iznositi, odnosno da li će biti 5 odsto, kako je to početkom ove godine najavljivao predsjednik Srpske Milorad Dodik, ili će, možda, biti veće ili manje.

– Pozvaćemo ovih dana sve te socijalne i boračke partnere na razgovor o povećanju boračkog dodatka od avgusta mjeseca sa isplatom u septembru. Bilo bi neozbiljno da licitiram koliko će to iznositi, jer onda ne bi ni trebalo da se sastajemo – rekao je Višković.

Ako se ispuni najava predsjednika Srpske i lidera SNSD Milorada Dodika, koji je borcima obećao povećanje mjesečnog dodatka za 5 odsto, to bi, praktično, značilo da će na postojeće 3 KM, koliko iznosi borački dodatak po mjesecu učešća u zoni borbenih dejstava, ratni veterani VRS dobiti dodatnih 15 feninga.

“Velikodušno” obećanje predsjednika Srpske, koji je bivšim borcima najavio povećanje prihoda od kojeg neće moći da kupe ni “frtalj kifle”, tada je, očekivano, izazvalo ogorčenje u najvećem dijelu boračke populacije. Međutim, ne i kod svih “zastupnika” boračkih prava.

Udruženje građana “Veterani Republike Srpske”, koje predvodi Duško Vukotić, zahvalilo je premijeru Radovanu Viškoviću što je, kako se navodi u njihovom saopštenju, javno istakao zalaganje ovog udruženja za povećanje boračkog dodatka, kao i za reviziju Registra boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata putem instituta boračke legitimacije.

Iz ovog udruženja, takođe, ogradili su se od “sve češće zloupotrebe njegovog naziva” od, kako su naveli, nekih “neodgovornih pojedinaca koji istupaju u dnevnopolitičke svrhe, a predstavljaju se kao veterani”.

Potpredsjednik Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS”, Nedeljko Klincov, za Srpskainfo kaže da se iz najave premijera Viškovića o povećanju boračkog dodatka “teško može razabrati šta će se desiti”.

– Milorad Dodik je najavio povećanje boračkog dodatka za 5 odsto, što je mizerno i podcjenjivački. Moguće je da sada Vlada Srpske želi da ispravi tu Dodikovu izjavu i da daju više. Međutim, koliko znam, Ustavni sud ranije je donio odluku da Vlada RS ne može određivati visinu boračkog dodatka – podsjeća Klincov.

Dodaje da u njegovom udruženju posjeduju informacije da je formirana Radna grupa za izradu novog Zakona o pravima boraca, ali da se u njoj, prema njegovim riječima, nalaze samo “odabrana” boračka uduženja.

– Pravno gledano, sva udruženja su registrovana na republičkom nivou, pa tako i naše Udruženje “Veterana odbrambeno-otadžbinskog rata RS”. Međutim, nismo dobili bilo kakav poziv da učestvujemo u aktivnostima te radne grupe – kaže Klincov.

On, takođe, tvrdi da je Vlada za taj posao “svjesno odabrala samo poslušne organizacije i udruženja” s kojima, kako navodi, može lakše da manipuliše.

Što se tiče poruka iz Udruženja “Veterani RS”, gdje se tvrdi da se “neodgovorni pojedinci predstavljaju kao veterani”, Klincov smatra da se te prozivke direktno odnose na “Veterane odbrambeno-otadžbinskog rata RS”.

– Što se tiče priče da smo “lažni veterani”, neka Duško Vukotić javno kaže koliko odbora ima njegovo udruženje u Republici Srpskoj? Radimo svoj posao i ne obaziremo se na njihov rad. Vukotićev je problem to što je postao miljenik vlasti i što je borce prodao za lični interes. Dobro se sjećamo šta je prije desetak godina pričao na protestima u Parku Mladen Stojanović, a onda je odjednom promijenio ploču – kaže Klincov.

Nastavi čitati

Društvo

PAKAO NA GRADILIŠTIMA! Radnici rade po +40, inspekcija otkrila HOROR USLOVE!

Prilikom izvođenja radova na otvorenom poreporuka poslodavcima je da prilagode radni proces kako bi zaštitili radnike koji rade izloženi suncu i visokoj temperaturi, rečeno je Srni u Inspektoratu Republike Srpske.

Iz Inspektorata navode da je preporuka poslodavcima da prilagode radni proces s obzirom na to da u ljetnim mjesecima radnici u građevinarstvu ili poljoprivredi koji obavljaju poslove na otvorenom rade u nepovoljnim uslovima.

Poslodavac može organizovati rad u fazama, u jutarnjim i večernjim časovima i primjeniti niz organizacionih mjera kako ne bi došlo do obolijevanja zaposlenih.

Poslodavacu se preporučuje rotacija poslova, izbjegavanje rada radnika u najtoplijem dijelu dana od 11.00 do 15.00 časova, češće pauze uz obezbjeđivanje velikih količina tečnosti, organizovanje rada u smjenama, uvođenje dodatne radne snage kod ekstremnih uslova.

Kada je riječ o izvođenju građevinskih radova u vrijeme vrućina važećim zakonima nije konkretno definisano pri kojoj temperaturi bi poslodavci morali obustaviti radove u određenim djelatnostima.

Svakodnevnim preventivnim radom na terenu inspektori nastoje da pored preduzimanja korektivnih mjera, kroz savjetodavno djelovanje upoznaju poslodavce i radnike sa njihovim pravima, obavezama i načinom na koji mogu zajedno unaprijediti uslove rada u Republici Srpskoj.

“U prethodnom periodu primjećen je napredak u pogledu primjenjivanja preventivnih mjera kod izvođača koji za obavljanje građevinskih poslova moraju posjedovati odgovarajuće licence za građenje izdate od nadležnog ministarstva. Veći rizik trenutno je uočen kod malih izvođača radova koji najčešće obavljaju određene završne radove u građevinarstvu, adaptacije, dogradnje i slično”, pojašnjavaju u Inspektoratu.

Iz Inspektorata podsjećaju da je republička inspekcija rada i zaštite na radu, uključujući i integrisane inspekcijske preglede u 2024. godini i ovoj godini obavila je 2.180 kontrola sprovođenja propisanih mjera zaštite na radu, od čega su u 948 slučajeva utvrđene nepravilnosti, te izrekla kazne u ukupnom iznosu 474.400 KM.

U Inspektoratu naglašavaju da su od ukupnog broja kontrola u oblasti građevinarstva u 2024. i ovoj godini obavljene 102, od čega je 49 bilo sa nepravilnostima.

“U 2024. godini u oblasti zaštite na radu, uključujući i integrisane inspekcijske preglede, izvršeno je više od 1.500 kontrola, od čega je 650 bilo sa utvrđenim propustima. Po tom osnovu izrečene su kazne od 361.650 KM. Od ukupnog broja kontrola, u oblasti građevinarstva izvršeno je 330, od čega je 146 bilo sa nepravilnostima”, navodi se u saopštenju.

Kako je naglašeno, u ovoj godini u oblasti zaštite na radu izvršeno je 680 kontrola, od čega je 298 bilo sa utvrđenim propustima i po tom osnovu izrečene su kazne od 112.750 KM.

Inspekcijske kontrole pokazale su da se najčešće utvrđene nepravilnosti odnose na propuste u pogledu organizacije i sprovođenja mjera zaštite na radu, uređenje gradilišta, osposobljavanje radnika za bezbjedan rad, redovno ispitivanje opreme i sredstava rada.

Kako se navodi, u prošloj godini u oblasti građevinarstva dogodile su se 24 teže povrede na radu i dvije povrede sa smrtnim ishodom, a u ovoj godini 10 težih povreda na radu i jedna sa smrtnim ishodom.

U zavisnosti od utvrđenih nepravilnosti, naglašava se, inspektori preduzimaju korektivne mjere i nalažu otklanjanje uočenih propusta, te ukoliko je riječ o prekršajima izriču i novčane kazne.

Nastavi čitati

Društvo

IMA LI KRAJA POSKUPLJENJIMA? Kafa u Republici Srpskoj za godinu dana skuplja 61,2 odsto

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, cijene pojedinih prehrambenih proizvoda u maju ove godine znatno su porasle u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Tako kafa bilježi najveći rast, cijena joj je viša za čak 61,2 odsto. Čokolada je poskupjela 58,8 odsto, dok je kakao skuplji za 30,6 odsto.

Naime , ovi podaci pokazaju na značajan rast cijena proizvoda koji spadaju u kategoriju luksuznih ili poluluksuznih prehrambenih artikala, a razlog za to su, između ostalog, poremećaji na svjetskom tržištu i rast cijena sirovina.

Nastavi čitati

Aktuelno