Connect with us

Društvo

OBJAVLJEN KONKURS ZA DRUGI UPISNI ROK! Univerzitet u Banjaluci ima još mjesta

Univerzitet u Banjaluci objavio je danas konkurs za upis studenata u drugom upisnom roku.

Za upis u prvu godinu prvog ciklusa studija ima mjesta za 1.089 studenata, od kojih 568 može na budžet, 177 samofinansiranje, 306 stranih i 38 vanrednih studenata.

Najviše slobodnih mjesta, 273, ima na Medicinskom fakultetu, 130 na Prirodno-matematičkom fakultetu, Filološkom 108, Mašinskom 80 i Fakultetu političkih nauka 79.

Na Elektrotehničkom fakultetu slobodna su 62 mjesta, na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom 59, Poljoprivrednom 52, Filozofskom 48, Pravnom 39, te po 38 na Rudarskom i Tehnološkom fakultetu.

Na Akademiji umjetnosti su 33 slobodna mjesta, a po 13 na Ekonomskom i Fakultetu fizičkog vaspitanja i sporta.

Prijavljivanje kandidata za upis traje od 28. avgusta do 1. septembra, a polaganje prijemnih ispita je 4. septembra u 9.00 časova, saopšteno je iz banjalučkog Univerziteta.

Objavljivanje rezultata prijemnih ispita je do 6. septembra u 14.00 časova, a upis od 11. do 15. septembra.

Na Akademiji umjetnosti polaganje prijemnog ispita je od 4. do 8. septembra, rezultati za upis biće poznati do 8. septembra u 16.00 časova, a upis od 12. do 15. septembra.

Prijavljivanje kandidata na studijske programe na engleskom jeziku na Medicinskom fakultetu traje od 12. jula do 1. septembra posredstvom elektronske pošte [email protected].

Polaganje prijemnih ispita biće održano onlajn 4. septembra, rezultati konkursa biće objavljeni 6. septembra do 14.00 časova, a upis primljenih od 11. do 15. septembra.

Prijave za upis na drugi i treći ciklus studija na Univerzitetu u Banjaluci moguće su od 19. juna do 6. oktobra.

Informacije o rangiranju prijavljenih kandidata, konačnoj rang-listi, biće dostupne najkasnije do 20. oktobra na internet stranicama fakulteta i Akademije umjetnosti, a upis primljenih kandidata od 23. do 27. oktobra.

Konkurs je objavljen na internet stranici Univerziteta i u dnevnim novinama “Glas Srpske”.

Srna

Društvo

OBILJEŽENA GODIŠNJICA SMRTI DOKTORA LAZE: Stao u odbranu Srpske kad je bilo najteže

U spomen-crkvi Svetog velikomučenika Dimitrija na Veljinama obilježena je četvrta godišnjica od smrti ratnog hirurga Miodraga Lazića koji je tokom proteklog Otadžbinskog rata stao rame uz rame sa svojim narodom, spasavajući živote hiljade pacijenata.

Doktor Miodrag Lazić, radeći kao hirurg u ratnoj bolnici “Žica” u Blažuju, gdje je obavio više od 3.500 operacija, ostavio je neizbrisiv trag u istoriji Republike Srpske.

Povodom četvrte godišnjice od njegove smrti saborci, kolege i prijatelji okupili su se u spomen-crkvi Svetog velikomučenika Dimitrija, gdje je služen parastos i odata počast ovom srpskom patrioti.

– Sjećanje na doktora Lazu živjeće dok ovdje žive Ilidžanci, srpski borci i njihovi potomci – rekao je zamjenik predsjednika Predsjedništva Boračke organizacije Republike Srpske Goran Šehovac.

Zamjenik načelnika opštine Istočna Ilidža Miroslav Lučić rekao je da je doktor Lazić u teško ratno vrijeme došao kao dobrovoljac iz Niša i da je svojim radom dao veliki doprinos odbrani Srpske Ilidže i Srpskog Sarajeva, zbog čega zaslužuje vječno sjećanje.

Doktor Lazić je stao u odbranu Republike Srpske i u najteže vrijeme stradanja dokazao ljubav prema otadžbini pružajući pomoć i kao čovjek i kao ljekar, spasavajući život boraca i civila.

Ratni vojni invalid Ljubiša Tomić, kojem je život nakon ranjavanja spasen u bolnici “Žica”, prisjetio se da je doktor Lazić obilazio ilidžanske ranjenike koji su liječenje nastavili na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu.

Doktor Lazić je 1991. godine napustio mjesto hirurga u Nišu i zaputio se u tadašnju Republiku Srpsku Krajinu. Kao hirurg, učestvovao je u Proboju koridora u junu 1992. godine. Nakon toga se kao dobrovoljac javio u ratnu bolnicu “Koran” u Palama i bio jedan od osnivača ratne bolnice “Žica” , skoro na liniji fronta. Ostao je tamo punih 40 mjeseci, kao jedini hirurg na području tadašnjeg Srpskog Sarajeva.

Na spomenik doktoru Miodragu Laziću, koji se nalazi se na istoimenom šetalištu u opštini Istočna Ilidža, položeno je cvijeće i odata počast ovom velikom srpskom humanisti.

Nastavi čitati

Društvo

Mladi Milan Tadić uz pomoć konja i pluga PRIPREMA SJETVU

U selu Šipovljani nadomak Drvara tridesttrogodišnji Milan Tadić uz pomoć konja i pluga priprema njive za sjetvu i kaže da gotovo sve poslove radi baš onako kako se to radilo u dalekoj prošlosti, čuvajući tako od zaborava tradiciju predaka.

“Na sve moguće načine pokušavam da sačuvam od zaborava tradiciju naših predaka. Njivu orem uz pomoć pluga i konja, ručno kosim, sve naše zaboravljene zanate pokušavam da oživim, jer tradicija ne smije da se preda zaboravu”, kaže za Srnu Tadić, koji se nakon studija u Beogradu vratio u rodnu Krajinu.

On ističe da su se običaji i zanati u njegovoj porodici prenosili sa koljena na koljeno.

“Još kao dječak u izbjeglištvu sam slušao od starijih o svemu što su moji preci radili kako bi obrađivali njive, pripremali drva za zimu, sijeno i kosili. Sve su to teški poslovi, ali i lijepi”, naglašva Tadić.

Tadić u štali ima krave, konje i ovce.

“Nikada se ne treba odreći svojih običaja, kulture i tradicije, a posebno predaka koji su znojem natapali zemlju koja ih je hranila”, poručuje ovaj mladi čovjek, koji je među sve rjeđima koji uz pomoć pluga i konja pripremaju njive za sjetvu.

Nastavi čitati

Društvo

KO IMA NAJMOĆNIJE PASOŠE U EVROPI? Stanovnici nekih zemalja mogu “slobodnije” da putuju od drugih

Nemaju svi pasoši jednak status. Svaki će vam omogućiti da izađete iz zemlje, ali gdje možete da odete sa njim i koliko ćete negdje da ostanete, zavisi od toga gdje vam je izdat dokument. Na osnovu čega se procjenjuje “jačina” pasoša i kako se ona mjeri?

Henlej rang lista pasoša je najstroža i najsofisticiranija mjerna jedinica globalnog pristupa. Ona prevazilazi jednostavno rangiranje pasoša kako bi ljudima pružili detaljnu sliku o tome kolika je zapravo vaša sloboda putovanja – uključujući i to kojim zemljama možete pristupiti sa kojom vrstom vize, kako se vaš pasoš promijenio u posljednjih 14 godina, gdje je vaš pasoš u poređenju sa drugim pasošima, zašto vaš pasoš ima nivo pristupa koji ima i koji bi dodatni pasoši poboljšali vašu mobilnost.

Šest zemalja bez presedana dijeli prvo mesto sa bezviznim pristupom rekordnom broju destinacija na Henlej indeksu pasoša za 2024.

Četiri zemlje članice EU — Francuska, Njemačka, Italija i Španija — pridružuju se Japanu i Singapuru u grupi zemalja sa najmoćnijim pasošima na svijetu, a njihovi građani mogu da posjete zadivljujućih 194 destinacija od 227 širom svijeta bez viza. Dvije azijske zemlje dominirale su na prvom mjestu na listi (koja rangira sve svjetske pasoše prema broju destinacija kojima njihovi vlasnici mogu pristupiti bez vize) u posljednjih pet godina.

Na drugom mjestu su zemlje Južna Koreja, Finska i Švedska sa bezviznim pristupom za 193 države. Treće su Danska, Irska, Holandija i Austrija.

Na četvrtom mjestu na listi najmoćnijih pasoša na svijetu nalaze se Belgija, Luksemburg, Norveška, Portugalija i Velika Britanija. Građani ovih evropskih zemalja i Velike Britanije imaju ključ do 191 destinacije širom svijeta sa bezviznim pasošem.

Grčka, Malta i Švajcarska dijele petu poziciju i nude svojim građanima pristup do 190 destinacija širom svijeta.

Šeste najmoćnije pasoše na svijetu imaju stanovnici Australije, Češke, Novog Zelanda, Poljske.

Iako su i Kanada i Sjedinjene Države istorijski imale nešto bolje pozicije na listi pasoša,činjenica da su sada sedmi nije zato što su oslabile, već jer su se zemlje uzdigle u rangu globalne mobilnosti, potiskujući ova dva moćna pasoša niže na listi. Ipak, ovi pasoši i dalje imaju značajnu težinu, olakšavajući putovanje bez viza i podstičući kulturnu razmjenu za svoje građane na 188 destinacija.

Na osmom mjestu su dvije baltičke države: Estonija i Litvanija. Obje evropske nacije nude svojim građanima pristup u 187 zemalja širom svijeta. Na devetom mjestu udružile su se još tri evropske zemlje: Letonija, Slovačka i Slovenija. Pasoši ovih zemalja svojim građanima omogućvajau pristup bez vize ili sa vizom po dolasku na 186 destinacija širom svijeta.

Lista od deset najmoćnijih pasoša na svijetu završava se Islandom, sa 185 destinacija koje svojim građanima nude bezvizni ulazak ili vizu po dolasku.

Od zemalja regiona najbolje je rangirana Slovenija koja se nalazi na 9, mjestu, zatim slijedi Hrvatska koja je na 13. mjestu. Srbija se nalazi na 37. mjestu sa 138 zemalja do kojih možemo da dođemo bez vize, Crna Gora je na 46, a BiH na 50. mjestu.

Pasoši se rangiraju 19 godina
Globalno rangiranje pasoša staro 19 godina je sprovedeno na osnovu podataka koje je obezbijedila Međunarodna uprava za vazdušni saobraćaj ili IATA.

“Opšti trend prikazan na rang listi ide ka većoj slobodi putovanja, pri čemu se prosječan broj destinacija kojima putnici mogu pristupiti bez viza skoro udvostručio sa 58 u 2006. na 111 u 2024.”, rekao je Kristijan H. Kelin, predsjednik kompanije Henlei & Partners.

Uz to, on je primijetio da je globalni jaz u mobilnosti između onih na vrhu i na dnu indeksa postao “širi nego ikad”.

Kao prvo, najviše rangirani pasoši omogućavaju putovanje do 166 više destinacija bez vize u poređenju sa Avganistanom, koji ima pristup samo 28 zemalja i koji je posljednji na rang listi.

Ujedinjeni Arapski Emirati su napravili “najveći skok” na indeksu u posljednjoj deceniji, skočivši sa 55. u 2014. na 11. poziciju, navodi se u izvještaju.

Druga značajna poboljšanja u mobilnosti uključuju Ukrajinu i Kinu, koje su se popele po dva ranga u protekloj godini. Kina je sada na 62. mjestu na indeksu, dok je Ukrajina sada na 32. mjestu.

Nastavi čitati

Aktuelno