Connect with us

Društvo

LOV NA VJEŠTICE I DALJE TRAJE! Još se ne zna ko nije dolazio na posao, a primao platu

Iako su predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i predsjednik Vlade Srpske Radovan Višković još krajem 2022. godine najavili da će biti objavljen spisak svih koji se vode kao zaposleni u ministarstvima, javnim institucijama i preduzećima, ali ne dolaze na posao, od toga do danas nije bilo ništa.

Javnost je tako ostala uskraćena za informaciju ko to prima platu za svoj nerad, a prema riječima sindikalaca, Vlada RS i ne želi da objavi spisak, jer znaju da se na istom nalaze zaposleni u njenim kabinetima.

Podsjećanja radi, iz Vlade RS su krajem decembra obavezali ministre i direktore republičkih uprava i organizacija da do 31. decembra 2022. raskinu ugovore o radu sa svim licima koja se vode kao zaposlena u njihovim institucijama, a ne pojavljuju se na radnim mjestima. Tada je navedeno da će, ukoliko se nakon zadatog roka ustanovi da se takva lica i dalje nalaze u radnom odnosu, odgovorna lica, odnosno rukovodioci biti sankcionisani, a to znači razriješeni funkcija na kojima se nalaze.

Nakon toga, početkom 2023. godine, iz Vlade Srpske je saopšteno da je raskinut radni odnos sa više od 20 zaposlenih u institucijama Republike Srpske i javnim preduzećima, jer su utvrđene navedene nepravilnosti, a iz Kabineta republičkog premijera tada je rečeno da se provjeravaju na desetine anonimnih prijava.

“Jednom radniku koji je zaposlen u Ministarstvu za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS, Vlada RS uručila je otkaz, jer je utvrđeno da nije dolazio na posao. Radni odnos prekinut je sa zaposlenima u preduzećima ‘Pošte Srpske’, RiTE Ugljevik, RiTE Gacko, ‘Elektrobijeljina’ ‘Hidroelektrane na Drini’ i ‘Elektrokrajina’ Banjaluka”, naveli su iz Vlade RS.

Iako je Višković tada rekao da zbog zaštite ličnih podataka ne može objaviti imena otpuštenih, interesovalo nas je zašto spisak ipak nije objavljen kako bi se bar znalo da li je Vlada RS otkrila još neradnika i gdje su zaposleni. U premijerov kabinet poslali smo i pitanje šta je konkretno preduzeto ne samo od strane Vlade, već i institucija u kojima rade ti ljudi, da li se radi o otkazima ili drugim mjerama.

Odgovor koji je stigao nije nam ponudio ništa.

“Vlada Republike Srpske u kontinuitetu sprovodi aktivnosti i mjere u vezi s pitanjem discipline na radnim mjestima kao i obaveze zaposlenih po osnovu radnog odnosa.

Vlada je u ranijem periodu saopštila koje su to institucije i javna preduzeća u kojima je konstatovano kršenje radne discipline i nesprovođenje procesa rada. Ovaj proces se sprovodi u kontinuitetu, a sankcije u vezi sa nedolaskom na posao, kao i drugim povredama iz oblasti zapošljavanja sprovode se u skladu sa zakonskim propisima, odnosno Zakonom o radu”, navodi se u odgovoru koji je prije nekoliko dana dostavljen “Nezavisnim novinama”.

Uzevši u obzir velika obećanja po ovom pitanju, logično je tražiti odgovor ma pitanje: Zašto je sve sada pod velom tajne?

“Zašto Vlada ćuti o ovome? Pa zato što bi prvo trebala krenuti od onih koji su nosioci najviših funkcija u Vladi i u javnim preduzećima. Jer uglavnom to su raznorazni savjetnici koji su angažovani, koji uopšte ne dolaze na posao, a primaju platu, koji su, da kažem žargonski ‘politički namireni’, da imaju neke prihode, a ne znaju ni oni da li su došli ili su pošli”, kategoričan je Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave RS.

“Apsolutno je porazno da ne žele da otkriju šta je urađeno. Moralo se znati ko je to smijenjen, da li se radilo o direktorima preduzeća, protiv koga su podnesene krivične prijave, ko je nezakonski trošio budžetski novac. Tu je mnogo pitanja koja bi sigurno pokrenula brdo krivičnih prijava da se izađe sa nekim od tih imena, zato se vjerovatno to i krije”, dodao je Marić.

Takođe, na pitanje vjeruje li da će spisak ikada biti objavljen, odgovara:

“To pitanje će biti riješeno onog trenutka kada Vlada RS odluči da javno objavi registar svih onih koji primaju platu iz budžeta ili javnih sredstava.”

Iz Saveza sindikata RS poručuju za “Nezavisne novine” da oni nemaju mnogo informacija u vezi s ovim pitanjem te da im nisu stizale žalbe radnika.

Nebojša Vukanović, predsjednik Pokreta za pravdu i red i narodni poslanik, ističe da je kompletna priča o neradnicima bila samo populizam vlasti koja je željela da pokaže javnosti kao da nešto radi.

“Pa, svi ti ljudi koji su zaposleni tamo su tu došli ili preko rodbinske ili partijske veze, naravno, čast izuzecima. Ako bi se zaista krenulo u to čišćenje, pa tamo ne bi ostalo da radi ni deset odsto. Ostali samo parazitiraju. Vlast je napravila sistem u kome ni čistačica neće dobiti posao ako nije u partiji”, zaključio je Vukanović.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno