Tokom prošlomjesečnog NATO samita u Ankari američke obavještajne službe prikupile su informacije o konkretnoj iranskoj prijetnji da će avion američkog predsjednika Donalda Trampa biti pogođen raketom zemlja-vazduh, objavio je Njujork Tajms. Prema navodima dvojice američkih zvaničnika upoznatih s obavještajnim podacima, prijetnja se odnosila na bilo koji avion kojim bi Tramp napustio Tursku.

Američke službe istovremeno su dobile informaciju da je u blizini mjesta održavanja samita primijećena osoba s prenosnim raketnim sistemom koji se ispaljuje s ramena.

Dodatnu zabrinutost izazvalo je saznanje da Iranci znaju gdje Tramp boravi u Ankari, uključujući čak i tačan sprat njegovog hotela, piše Njujork Tajms, prenosi Index.hr.

Nije objavljeno ko je bila osoba s raketnim sistemom, niti je javno potvrđeno da je bila povezana s Iranom.

Rojters je u srijedu, pozivajući se na osobu upoznatu sa slučajem, nezavisno potvrdio da je upravo prijetnja napadom projektilom koji se ispaljuje s ramena dovela do dramatične promjene Trampovog plana odlaska iz Turske.

Secret Service prijetnju je procijenio kao “vjerodostojnu i neposrednu”.

Trampa tajno prebacili u drugi avion
Prijetnja se pojavila 8. jula, posljednjeg dana Trampovog boravka na NATO samitu u Ankari.

Američki zvaničnici imali su vrlo malo vremena za reakciju, pa je plan za prikriveno izvlačenje predsjednika napravljen u posljednji trenutak.

Izvor Rojtersa nije želio otkriti odakle su stigle obavještajne informacije.

Tramp se pred kamerama ukrcao u veliki plavo-bijeli predsjednički Boeing, ostavljajući utisak da će njime napustiti Tursku.

Međutim, nakon ukrcavanja potajno je izašao iz aviona i s manjom grupom saradnika ušao u aerodromsko vozilo za ketering.

Vozilo ih je prevezlo do znatno manjeg i neuglednijeg vojnog aviona C-32A, izvedenice Boeinga 757.

Tramp je njime odletio iz Ankare prema Velikoj Britaniji, dok je veliki predsjednički avion poletio odvojeno.

U njemu su ostali državni sekretar Marko Rubio, ministar finansija Skot Besent, zvaničnici i zaposleni Bijele kuće te uobičajena grupa od 13 novinara i fotografa koji prate predsjednika.

Rubio je, prema Rojtersovom izvoru, bio upoznat s operacijom.

(Agencije) Foto: Tanjug/AP

Ruski predsjednik Vladimir Putin posjetio je ostrvo Iturup u Kurilskom arhipelagu, koje je predmet teritorijalnog spora između Rusije i Japana, prenijele su ruske agencije TASS i RIA Novosti.

To je njegova prva posjeta Kurilskim ostrvima.

Putin je na Iturup doputovao iz Južno-Sahalinska, gdje je juče prisustvovao završnoj fazi vježbi Pacifičke flote sa gardijske raketne krstarice “Varjag”, vodećeg broda ruske Tihookeanske flote.

Nakon vježbi održao je i sastanak o bezbednosti istočnih granica Rusije.

Na Iturupu se Putin sastao sa guvernerom Sahalinske oblasti Valerijem Limarenkom, koji ga je obavijestio o mjerama podrške učesnicima ruske vojne operacije u Ukrajini i njihovim porodicama, kao i o razvoju regiona.

Putin je tokom posjete obišao fabriku za preradu ribe “Jasni”, a razgovarao je i sa lokalnim stanovništvom u Južno-Sahalinsku.

Sa građanima je razgovarao o vremenskim uslovima i pripremama djece za novu školsku godinu, a sa pojedinim stanovnicima se i fotografisao.

Iturup je jedno od četiri južna Kurilska ostrva na koja Japan polaže pravo i koja Tokio naziva Sjevernim teritorijama.

Ostrva su pod sovjetskom, a potom ruskom kontrolom od kraja Drugog svjetskog rata.

Teritorijalni spor oko njih decenijama opterećuje odnose Rusije i Japana, ističe agencija.

Putin je tokom sastanka sa preduzetnicima sa Dalekog istoka u januaru 2024. godine rekao da nikada ranije nije posjetio Kurilska ostrva i obećao da će to učiniti.

Posjetu je sada ostvario tokom boravka u Sahalinskoj oblasti.

TASS je objavio da je Ministarstvo spoljnih poslova Japana uputilo “oštar protest” zbog Putinove posjete Iturupu.

Najmanje 265 ljudi je poginulo, a 3.494 su povrijeđene u zemljotresu jačine 7,4 stepena koji je pogodio zapad Kolumbije, saopštio je danas kolumbijski predsjednik Abelardo de la Esprijela.

Prijavljeno je i 496 nestalih, dok je pogođeno više od 25.000 porodica, prenio je Pais.

Prema podacima koje je predsjednik iznio u Bogoti, zemljotres je uništio 11.347 kuća, a 53.526 je oštećeno. Srušeno je 140 zgrada, dok je šteta prijavljena na 1.819 škola, 179 zdravstvenih centara, 20 mostova i 203 puta.

Vlasti nastoje da u posljednjim satima mogućim za spasavanje pronađu ljude koji su ostali zarobljeni pod ruševinama.

De la Esprijela je najavio i proglašenje ekonomske vanredne situacije, kojom bi vlada dobila mogućnost da bez prethodnog odobrenja Kongresa mobiliše sredstva za sanaciju posljedica katastrofe.

On je najavio formiranje posebnog fonda za usmjeravanje domaće i međunarodne pomoći u obnovu bolnica, škola, stambenih objekata, puteva i aerodroma.

De la Esprijela je rekao da će vlada razmotriti i subvencije za zakupninu građanima koji su ostali bez domova, oslobađanje od plaćanja pojedinih komunalnih usluga i poreske olakšice.

Vlada je u međuvremenu imenovala geologa Dejvida Tamaja za novog direktora Nacionalne jedinice za upravljanje rizicima od katastrofa (UNGRD), koja koordinira raspoređivanje spasilačkih ekipa i resursa.

Tamajo je rekao da će Kolumbija prihvatiti samo spasilačke timove iz

Sjedinjenih Američkih Država, Izraela, Ekvadora i Salvadora, zemalja koje je opisao kao saveznike i koje, prema njegovim rečima, ispunjavaju potrebne međunarodne standarde.

Odluku je kritikovao bivši predsjednik i opozicioni lider Gustavo Petro, koji je ocijenio da međunarodna pomoć ne bi trebalo da bude uslovljena političkom ideologijom.

Pomoć je najavio i španski kuvar i filantrop Hose Andres, koji je saopštio da će njegova organizacija World Central Kitchen donirati milion dolara za pomoć malim prehrambenim preduzećima pogođenim zemljotresom.

Cilj je da se tim preduzećima omogući da što pre ponovo otvore restorane i druge objekte.

Kolumbijska vlada proglasila je u srijedu trodnevnu žalost zbog žrtava snažnog zemljotresa jačine 7,4 stepena Rihterove skale.