Connect with us

Društvo

OBMANA POTROŠAČA: I u FBiH kreće borba protiv manipulacija kroz sniženja cijena hrane

Ministarstvo za socijalnu politiku Austrije je nedavno odlučilo tužiti nekoliko velikih lanaca supermarketa za manipulaciju kroz sniženja cijena hrane.

Naime, iz ovog ministarstva tvrde da Billa, Spar, Hofer i Lidl nisu ispunili obavezu prikaza najniže uporedive cijene u posljednjih 30 dana.

Shodno tome, smatraju da je kupcima u mnogim slučajevima nejasno da li štede kupovinom proizvoda za koji je navedeno da je na sniženju.

– Zabranjeno je kafu prodavati kao da je snižena za 50 posto, sa 14 na sedam evra, a prije dvije sedmice je koštala šest ili sedam evra -ukazala je Petra Leupold iz Udruženja za informiranje potrošača u Austriji (VKI).

Sektor maloprodaje
Austrija tuži nekoliko velikih lanaca marketa sumnjajući da su manipulisali sniženjima

I mnogi građani BiH misle da trgovci godinama manipulišu cijenama, što se odnosi i na manipulaciju kroz sniženja.

Nadležni rade na onemogućavanju tih manipulacija.

Tako je Republika Srpska usvojila Nacrt zakona o potrošačima, a ministar trgovine i turizma Denis Šulić (SNSD) je nedavno obrazložio šta će podrazumijevati ovaj zakon.

– Predviđeno je da trgovac mora prikazati cijenu koja je bila prije mjesec dana, a ne dan prije sniženja. Primjera radi, ako je neki proizvod prvog dana u mjesecu koštao 100 KM, a 27. je koštao 120 KM te je naredni dan snižen na 90 KM, moraće se prikazati početna cijena, a ne samo cijena dan prije sniženja – ukazao je Šulić.

Borba protiv manipulacije cijenama kroz sniženja počinje i u FBiH. Iz Federalnog ministarstva trgovine su naglasili da će se Zakonom o zaštiti potrošača obavezati na isticanje ranije cijene i nove cijene kako bi kupac znao da li je riječ o rastu ili sniženju cijena ili pak o šrinkflaciji (smanjenje količine proizvoda uz zadržavanje postojeće cijene ili se prikazuje kao da je njegova cijena snižena).

Napomenuli su da će spomenuti zakon uskoro biti upućen u parlamentarnu proceduru te da će se njime regulisati i niz drugih pitanja, a sve kako bi potrošači u FBiH bili zaštićeni poput potrošača u Evropskoj uniji.

Osim toga, rade na uvođenju aplikacije za unos trgovačkih marži, za šta su ocijenili da će se na taj način osnažiti kontrola cijena i usklađenost s propisima o poslovnom prostoru.

– Namjera nam je da digitalizacijom, koja je uveliko u toku, u aplikaciji za cijene ponudimo potrošačima cijene osnovnih životnih namirnica, uz alate kojima će se omogućiti poređenje cijena u različitim trgovačkim centrima i poređenje cijena u različitim gradovima – dodaju.

Potvrdili su nam da i u FBiH postoje manipulacije kroz sniženja te su izdvojili neka od njih.

– Ona koja je svima vidljiva jeste oglašavanje popusta npr. do 70 odsto, a stvarna sniženja iznose od 20 do 40 odsto. Ovo je najčešće praksa u prodavnicama tekstilne robe. U ranijim periodima postojala je praksa da su trgovci prije sezonskih sniženja podizali cijene, a onda ih navodno snižavali na iznos prijašnje cijene – naglasili su.

Osvrnuli su se i na trgovačko korištenje izraza pri sniženjima, kao što su “do isteka zaliha” ili “samo danas”, a da pritom akcija sniženja traje mjesecima. Upozorili su i na sniženja za proizvode sa skrivenim troškovima.

Jedan od primjera je i prikazivanje niske akcijske cijene, ali se dodatno naplaćuju skriveni troškovi (npr. dostava, montaža, obavezni pribor), pa potrošač na kraju plati više nego što je očekivao – obrazložili su.

Iz Federalnog ministarstva trgovine su naveli da je zabilježeno i to da se veliki broj popusta reklamira za cijeli asortiman, a ustvari se odnosi na mali broj proizvoda ili na one koji su najmanje traženi.

U konačnici, kako su najavili, novim zakonom će biti uvedeno pravilo da se najveći procenat popusta mora odnositi na najmanje jednu petinu vrijednosti svih proizvoda na rasprodaji, čime se smanjuje prostor za obmanu.

Related Topics:

Društvo

BANJALUČANIN ALARMIRAO NADLEŽNE: Nepoznati vozač istresao 30 guma u Vrbas, institucije ćute

U rijeku Vrbas, svega stotinak metara iznad gradskog vodozahvata, nepoznati vozač kamiona istresao je najmanje 30 starih kamionskih guma, izazvavši ozbiljan ekološki incident i zabrinutost lokalnog stanovništva.

Ovaj incident se dogodio 8. oktobra, naspram restorana „Klašnik“, a zagađenje su među prvima primijetili radnici tog objekta, piše Glas Srpske.

Banjalučanin Saša Tešić, suvlasnik zemljišta uz rijeku, ispričao je da je vozač kamiona iskoristio nepristupačan teren s nagibom prema rijeci kako bi nesmetano istovario gume, dok radnici u blizini u tom trenutku nisu primijetili šta se dešava. Nekoliko guma je ostalo na obali, ali većina je završila u vodi, neposredno iznad jednog od glavnih izvora pitke vode za grad.

Tešić je odmah obavijestio Vodovod, vodnu inspekciju, komunalnu policiju i Ribolovačko udruženje, ali, kako tvrdi, reakcije su bile spore i neorganizovane.

“Kada nešto gradite, inspekcija vam odmah pokuca na vrata, ali kada se ovako nešto dogodi – sve se prolongira”, rekao je Tešić za Glas Srpske.

Dodaje da su u toku pokušaji da se putem nadzornih kamera sa obližnjih objekata identifikuje počinilac, jer je poznato približno vrijeme i mjesto događaja. Iako kamere restorana ne pokrivaju kritičnu tačku, jedna od kamera marketa u blizini mogla bi pomoći u otkrivanju počinioca. Vodoprivredna inspektorka je, kako kaže, već kontaktirala upravu objekta zbog snimaka.

Tešić ističe da je motiv za ovakvo neodgovorno ponašanje najvjerovatnije izbjegavanje troškova odlaganja otpada, jer, prema riječima jednog vulkanizera, cijena zbrinjavanja jedne automobilske gume iznosi tri KM plus PDV, dok je za kamionske gume ta cifra znatno viša.

“Ne mogu da shvatim da neko može da istrese toliki otpad u rijeku, i to odmah iznad vodozahvata. Ovo nije samo pitanje ekologije, već i zdravlja građana”, poručio je Tešić, pozvavši nadležne da ozbiljno shvate incident i pronađu odgovorne.

Ovo nije prvi put da se suočava s problemom nesavjesnog odlaganja otpada. Ranije je, kaže, morao da uloži više od 20.000 KM kako bi očistio i ogradio svoju parcelu, jer su mu nesavjesni pojedinci na zemljište dovozili automobile sa otpada i razmontiravali ih bez dozvole.

Tešić ističe da je spreman da učini sve kako bi se počinilac pronašao i odgovarao, te apeluje na institucije da ne dozvole da se ovakvi slučajevi zataškavaju ili odlažu.

“Jedna vreća smeća u rijeci je previše, a ne 30 kamionskih guma”, zaključuje ogorčeno.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ujutru oblaci, popodne sunce

U Bosni i Hercegovini danas se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme, uz postepeno razvedravanje tokom poslijepodneva. Najviše sunčanih intervala biće u Hercegovini, gdje će preovladavati pretežno sunčano vrijeme.

Na jugu i jugozapadu duvaće slaba bura, dok će u ostatku zemlje preovladavati slab sjeverni i sjeverozapadni vjetar.

Jutarnje temperature kretaće se od 7 do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će najviša dnevna temperatura iznositi od 15 do 21 stepen, a u južnim krajevima i do 25 °C.

Prema prognozama meteorologa, narednih dana očekuje se stabilnije vrijeme, uz više sunčanih perioda i blagi porast dnevnih temperatura.

Nastavi čitati

Društvo

NOVI UNOSAN BIZNIS: Biljka donosi 4.500 evra po hektaru

Poljoprivreda je sve atraktivniji način za pokretanje biznisa u Srbiji, naročito uz rastuću potražnju za organskom hranom. Za one koji posjeduju zemljište i traže visoku zaradu, gajenje ljekovitog bilja, cvijeća i plastenička proizvodnja povrća nude najveći potencijal.

Gajenje ljekovitog bilja (nana, kamilica, neven) bilježi sve veću potražnju, a ne zahtjeva prevelika ulaganja. Za jedan hektar potrebno je uložiti 1.200 do 2.500 evra (za pripremu zemljišta, sjeme i sadnju), dok prihod po hektaru može da iznosi od 2.500 do 6.500 evra.

Konkretno, uzgoj bijelog sljeza može donijeti najmanje 4.500 evra profita po hektaru, dok neven donosi oko 2.000 evra.

“Najbolje je gajiti višegodišnje biljke, jer su manja ulaganja” savjetuju stručnjaci.

Povrće i cvijeće: Brz povratak investicije
I druge kulture nude brz povratak uloženog novca. Za uzgoj zelene salate na oko 10 ari plastenika potrebno je početno ulaganje od oko 1.000 evra, a potencijalna zarada ide do 2.000 evra po sezoni.

Proizvodnja cveća zahtijeva ulaganje od 3.000 do 4.000 evra po aru. Ulaganje se vraća u prve dvije godine, a zarada se kreće od 1.000 do 2.000 evra godišnje (naravno, veći zasad donosi veću zaradu).

Iako za plasteničku proizvodnju povrća treba uložiti više (oko 15.000 evra po hektaru), stručnjaci je smatraju najrentabilnijom, jer se uloženo može vratiti za godinu dana. Na manjoj površini, recimo 200 kvadratnih metara plastenika, uz paradajz zarada ide preko 2.000 evra, za krastavac oko 1.000 evra.

Uspjeh u poljoprivredi u velikoj mjeri (do 50 odsto) zavisi od vremenskih uslova. Zato se savjetuje da se zasadi osiguraju kako bi se izbjegao gubitak novca u slučaju nepogoda, prenosi “24Sedam”.

Nastavi čitati

Aktuelno