Američki Savezni apelacioni sud je presudio da je većina globalnih carina koje je zemljama uveo američki predsjednik Donald Tramp nezakonita, što bi potencijalno moglo da nanese značajan udarac njegovim naporima da jednostrano preoblikuje trgovinsku politiku zemlje.

Američki Apelacioni sud za federalni okrug odbacio je Trampovo ovlaštenje da sprovede većinu njegovih carina, složivši se s prethodnom presudom prema kojoj su Trampove radnje “nevažeće, jer su u suprotnosti sa zakonom”. Sud je odgodio stupanje na snagu svoje odluke do sredine oktobra, kako bi omogućio Trampovoj administraciji da se žali Vrhovnom sudu, jer carine ostaju na snazi.

Ova odluka pokreće jedno od najznačajnijih pravnih pitanja za Vrhovni sud o obimu predsjednikovih ovlaštenja u trgovinskoj politici.

Poslije 14. oktobra, sud će vratiti slučaj nižem sudu da odluči kako nedavna odluka Vrhovnog suda kojom se ograničavaju zabrane na nacionalnom nivou utiče na odluku.

U objavi na svojoj društvenoj mreži u petak naveče, Tramp je osudio odluku Apelacionog suda, navodeći da bi sudski nalog kojim bi se blokirale tarife “bukvalno uništio Sjedinjene Američke Države”. Najavio je pravnu bitku.

Takođe, Tramp je pozvao Vrhovni sud da presudi da ima ovlaštenje da jednostrano uvodi carine.

U svojoj odluci, Apelacioni sud je utvrdio da samo Kongres, a ne samo predsjednik, ima ovlaštenje da uvodi carine, čime je postavljeno važno pravno pitanje za Vrhovni sud u vezi s obimom predsjednikovih ovlaštenja.

Ove brojke pokazuju da digitalna pismenost i dostupnost interneta i dalje predstavljaju izazov u nekim dijelovima Evrope

Internet je postao svakodnevica za većinu stanovništva i gotovo neizostavna stavka bilo da se radi o znatiželjnom surfovanju, korišćenju društvenih mreža, pa do plaćanja računa, kupovine i obavljanja poslova.

Ipak, skoro 5 posto stanovništva Evropske unije nikada nije bilo na mreži.

Prema podacima Evrostata, 13,5 posto ljudi u Hrvatskoj nikada nije koristilo internet do 2024. godine. Slijede Grčka (11,1), Portugal (9,8) i Bugarska (9,3).

Na drugom kraju spektra nalaze se zemlje u kojima je udio ljudi koji nikada nisu bili na mreži blizu nule, kao što su Holandija (0,4 posto), Danska (0,5, što su podaci za 2023. godinu) i Švedska (0,7 posto).

Ove brojke pokazuju da digitalna pismenost i dostupnost interneta i dalje predstavljaju izazov u nekim dijelovima Evrope.

Razlozi su različiti, od starosne strukture stanovništva i obrazovanja, preko geografskih barijera u ruralnim područjima, do ekonomskih prepreka.

Žene prednjače u odnosu na muškarce po znanju digitalnih vještina
Istraživanje Evrostata iz prethodnih godina pokazalo je da je razlika u poznavanju digitalnih vještina izraženija kod žena, pošto samo 25 odsto starijih žena posjeduje osnovne digitalne vještine naspram 71 odsto mlađih žena između 25 i 34 godine života.

Žene prednjače u odnosu na muškarce po znanju osnovnih digitalnih vještina u svim starosnim grupama do 45 godina života, a nakon toga se statistika preokreće u korist muškaraca. Sveukupne digitalne vještine odnose se na pet oblasti, a to su vještine informacione pismenosti, vještine komunikacije i saradnje, vještine kreiranja digitalnog sadržaja, vještine bezbjednosti i vještine rješavanja problema.

Britanci i drugi stranci trebali bi napustiti Majorku, kažu protestanti protiv turizma za koji tvrde da je španski ostrvo pretvorio u “zabavni park za bogate”.

U otvorenom pismu na engleskom i njemačkom jeziku, upućenom stranim kupcima i agencijama za nekretnine, aktivisti su tvrdili da su stanovnici “istjerani iz svojih gradova zbog nepristupačnih cijena” uzrokovanih time što stranci kupuju nekretnine na ostrvu.

U pismu, koje je vidio “The i Paper” stoji: “Decenijama se naše ostrvo tretira kao roba, mjesto koje se iskorištava, kulisa za odmor, razglednica koja se kupuje i prodaje. A to je došlo po cijeni koju više ne možemo podnijeti.”

SOS Residents, koji su napisali pismo, među su 85 grupa koje su organizovale niz protesta na ulicama Balearskog ostrva protiv “turistizacije” njihovog ognjišta.

“Svaka luksuzna vila prodana milioneru, stranom penzioneru ili stranoj porodici ostavlja jednu lokalnu familiju bez kuće. Svaka agencija koja oglašava ‘mediteranski raj’ u Londonu, Berlinu ili Njujorku podstiče gentrifikaciju i tjera one koji su tamo živjeli cijeli život”, dodaje se u pismu.

“Umorni smo. Umorni smo od toga da smo stranci na vlastitom ognjištu. Umorni smo od gledanja kako naše zajednice, naš jezik i naša kultura nestaju.”

Pismo nastavlja:

“Zato vam želimo vrlo jasno reći, stanovnici Majorke vas više ne žele. Niste dobrodošli ako dolazite ovdje kupovati kuće za špekulaciju. Majorka je više od zabavnog parka za bogate – to je živa zemlja, zajednica, kuća.”

Nuria Salom (30) iz SOS Residents, koja radi kao biohemičarka, rekla je da je bila prisiljena napustiti ostrvo jer tamo nije bilo posla za nju osim u turizmu, a cijene stanovanja su bile previsoke.

Protestanti drže natpise “Bogati strani kupci nekretnina idu dođavola” tokom demonstracija protiv masovnog turizma i cijena nekretnina u Palma de Majorci, na Balearskom ostrvu Majorka, prenosi “iNews“.