Connect with us

Društvo

OBRAZOVANJE! Neke škole u Srpskoj ostaju bez đaka!

U školske klupe od septembra širom Republike Srpske trebalo bi sjesti 9.960 srednjoškolaca ukoliko se u potpunosti ispuni plan upisa za školsku 2025/26. godinu, što je u odnosu na godinu ranije manje za više od 200 učenika.

Naime, prema planu upisa koji je objavljen na sajtu Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, budućim maturantima se najviše nada Tehnička škola u Banjaluci, koja je predvidjela upis 408 budućih srednjoškolaca.

Više od 200 novih učenika moglo bi sjesti u klupe banjalučke Gimnazije, Elektrotehničke škole “Nikola Tesla” u Banjaluci, kao i banjalučke Tehnološke škole.

Takođe, i u Centru srednjih škola “Ivo Andrić” iz Prnjavora, Poljoprivrednoj i medicinskoj školi Bijeljina, kao i u bijeljinskoj Tehničkoj školi “Mihajlo Pupin” nadaju se da će u ove ustanove zakoračiti više od 200 učenika.

Prema planu upisa, kroz školska vrata u septembru bi trebalo da uđe više od 200 novih učenika u SŠC “Petar Kočić” u Zvorniku i Tehnički školski centar Zvornik.

S druge strane, postoje i škole koje će upisati znatno manji broj đaka.

Tako, prema planu upisa, među školama koje će upisati manje od 100 đaka su Gimnazija u Gradišci, kao i Prijedoru, ali i Elektrotehnička, Mašinska i Poljoprivredno-prehrambena škola u Prijedoru.

Takođe, među tim školama su i Srednja škola Čelinac, Srednjoškolski centar u Mrkonjić Gradu, kao i Srednjoškolski centar “Petar Kočić” Šipovo.

Manje od 50 đaka, između ostalih, sješće u klupe Srednjoškolskog centra u Kostajnici, Gimnazije “Petar Kočić” u Novom Gradu, Srednjoškolskog centra “Jovan Dučić” Kneževo, Gimnazije u Mrkonjić Gradu, ali i u srednjim školama u Ribniku, Vukosavlju, Rudom i Čajniču.

Tehnička škola u Banjaluci po broju učenika je najveća srednja škola u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, a kako ističe Vladimir Kuvalja, direktor ove obrazovne ustanove, i ove godine očekuju veliki broj učenika na upisu, a kao najbolju reklamu smatra svoje učenike koji predstavljaju školu u najboljem svjetlu.

– Očekujem da ćemo i ove godine upisati veliki broj učenika. Da li će to biti 408 ili ne, očekujem da će to opet biti najveći broj učenika u Republici Srpskoj. Mi radimo promociju tokom cijele godine organizujući razne događaje, djecu šaljemo na razna takmičenja iz oblasti mašinstva, saobraćaja, sporta, srpskog jezika… – rekao je Kuvalja.

Pod krovom ove škole od naredne školske godine biće uveden i novi smjer – avio-tehničar za vazduhoplov i motor, a na zahtjev Helikopterskog servisa RS i Helikopterske jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Osim toga, od septembra će se školovati i novi kadar u Tehnološkoj školi u Banjaluci, a to je forenzički tehničar, a za koji su pozitivna mišljenja dali i Zavod za forenziku RS i Tehnološki fakultet.

Promociju škola i smjerova počele su i srednje škole dobojske regije, što je u razgovoru za “Nezavisne novine” potvrdila i Tijana Vasiljević Stokić, direktorica dobojske Gimnazije “Jovan Dučić” i predsjednica Aktiva direktora srednjih škola regije Doboj.

– Gimnazija je od samog početka nastave, odnosno od septembra, počela promotivne aktivnosti. Mi uveliko radimo na promociji škole i smjerova koji se ovdje školuju. Što se tiče ostalih srednjih škola regije Doboj, u skladu sa Prijedlogom plana upisa koje je nama Ministarstvo odobrilo, tako i rade promociju – rekla je ona, dodajući da se svi nadaju da će popuniti planirana mjesta, ali da će jun pokazati stvarno stanje.

Velikom broju zainteresovanih nadaju se u trebinjskom Centru srednjih škola, a kako za “Nezavisne novine” ističe Nedeljka Ilijić, direktorica ove škole, oni imaju i veći broj zainteresovanih učenika za upis nego što je planirano.

– Ja ne sumnjam da neće biti ostvaren plan upisa, čak može biti veći broj učenika, možda i proširenja odjeljenja – kaže ona.

Related Topics:

Društvo

ISPOVIJEST PACIJENTA ZARAŽENOG LEPTOSPIROZOM U SARAJEVU: “Temperatura se nije mogla sniziti”

Nekoliko slučajeva leptospiroze prijavljeno je u Sarajevu, preciznije na području opštine Novi Grad, a očekuje se da će se Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo danas zvanično oglasiti o ovoj situaciji.

Jedan od zaraženih pacijenata, čiji je identitet poznat redakciji portala Klix, podijelio je svoje iskustvo. Kako je ispričao, sve je počelo bolovima u stomaku i povišenom temperaturom koja se kretala između 37 i 38,8 stepeni Celzijusa i trajala danima, ne reagujući na uobičajene tablete za snižavanje.

Pacijenti sa simptomima leptospiroze, poput visoke temperature, neobjašnjive slabosti, proljeva i povraćanja, javljaju se ljekarima u Sarajevu posljednjih 15 dana.

Nakon posjete doktorici, pacijentu su propisani antibiotici, a potvrda sa Infektivne klinike Kliničkog centra u Sarajevu ukazala je na bakterijsku infekciju. Temperatura se snizila tek četvrtog dana, dok se zdravstvena situacija normalizovala devetog dana. Pacijent je takođe primijetio stalnu glavobolju kao jedan od simptoma.

Liječenje uključuje antibiotike, a zbog visokih jetrenih enzima, pacijentima se preporučuju i lijekovi za obnovu jetre.

Doktorica Riada Blažević, specijalist urgentne medicine, pojasnila je da su navedeni simptomi karakteristični za leptospirozu i da sve što traje duže od tri dana zahtijeva obavezan odlazak ljekaru.

Kao najbolja preporuka za prevenciju ističe se higijena, ne samo kućnog prostora, već i zatvorenih prostora, kontejnera, te adekvatno čišćenje hrane, voća i povrća.

Nastavi čitati

Društvo

VELIKI KORAK ZA EKOLOŠKO PRAVO: Uništavanje životne sredine može da bude i krivično djelo

Konvencija o zaštiti životne sredine mogla bi da promijeni način na koji se ophodimo prema onima koji zagađuju naše okruženje.

Savjet Evrope napravio je ključni korak ka jačanju zaštite životne sredine: na sastanku Komiteta ministara u Luksemburgu usvojena je prva međunarodna Konvencija o zaštiti životne sredine kroz krivično pravo koja omogućava efikasniju pravnu reakciju na ozbiljne ekološke prestupe, uključujući i one koji prelaze državne granice.

Kako se navodi u saopštenju, ovaj pravno obavezujući ugovor osmišljen je kao odgovor na “trostruku planetarnu krizu” koju čine klimatske promjene, zagađenje i gubitak biodiverziteta.

Konvencija predstavlja temelj nove ere u borbi za očuvanje naše planete kroz krivično pravo i državama nudi snažan pravni okvir za suzbijanje težih krivičnih djela prema životnoj sredini koja su u prošlosti često prolazila nekažnjeno ili nisu bila dovoljno procesuirana.

Samu konvenciju, donijetu konsenzusom, protekle dvije godine razvijali su stručnjaci iz 46 država članica Savjeta Evrope, uz doprinos Evropske unije, Ujedinjenih nacija i Interpola, ali i civilnog društva.

Kriminalizovan je širok spektar prestupa u životnoj sredini, uključujući nelegalno zagađenje, upravljanje opasnim otpadom, trgovinu nelegalno posječenim drvećem i uništavanje zaštićenog staništa. Ovo omogućava državama da gone počinioce namjernih djela koja su dovela do ekoloških katastrofa u rangu sa ekocidom.

Konvencija takođe uvodi i mehanizam praćenja kako bi se obezbijedila efikasna primjena i odgovornost. Navodi se da uništavanje životne sredine nije samo neuspjeh politike, već može da bude i krivično djelo koje zahtijeva snažne pravne alate i međunarodnu saradnju.

“Ova Konvencija mijenja pravila igre za zaštitu životne sredine. Ona se direktno suočava sa današnjim hitnim ekološkim prijetnjama i koristi snagu krivičnog pravosuđa da brani našu planetu. Konvencija je jedan od stubova naše nove Strategije o životnoj sredini, a zajedno predstavljaju hrabar iskorak, povezujući zaštitu životne sredine sa ljudskim pravima, demokratijom i vladavinom prava”, poručio je generalni sekretar Saveta Evrope Alan Berset.

Komitet ministara usvojio je i novu dugoročnu Strategiju o životnoj sredini, osmišljenu da se rastuća ekološka kriza tretira kroz prizmu ljudskih prava, demokratskog upravljanja i vladavine prava.

Međutim, bez obzira na navedene pomake, eksperti za ekološko pravo smatraju da je Savet Evrope propustio šansu da pravno zaštiti pravo na čistu, zdravu i održivu životnu sredinu u Evropi.

“Sramotno je da Evropа, 2025. godine, i dalje nije pravno priznala pravo na zdravu životnu sredinu kao osnovno ljudsko pravo”, ocijenio je Sebastijen Dajk, viši pravnik u Centru za međunarodno ekološko pravo (CIEL) za Euronews.

Prema njegovim riječima, Švajcarska i Norveška bile su najglasnije u nepriznavanju prava na životnu sredinu, uprkos sve većim dokazima o razornim posljedicama ekoloških šteta.

Dajk vjeruje da Savjet Evrope mora bez odlaganja da započne pregovore o protokolu za zaštitu ovog prava u okviru Evropske konvencije o ljudskim pravima.

“Ekološko uništenje ima žrtve i dok njihova prava ne budu zaštićena i pravda zadovoljena, civilno društvo neće odustati”, dodao je.

Nastavi čitati

Društvo

CIJENE LETE U NEBO: Voće postalo luksuz, frizerske usluge skuplje nego ikad

Da građani BiH sve teže podnose troškove života, pokazuje podatak da je iznos sindikalne potrošačke korpe za protekli mjesec bio 3.168,90 KM.

Radi se o minimalnim troškovima četveročlane porodice, čije kućne budžete najviše “guta“ hrana. Ta stavka u potrošačkoj korpi je iznosila 1.421,10 KM.

Međutim, koliko su cijene dramatično porasle u posljednjih pet godina pokazuje činjenica da je potrošačka korpa u aprilu 2020. godine iznosila 1.987,72 KM.

Tako su troškovi života za pet godina nabujali za gotovo 1.200 KM. Prije pet godina minimalni troškovi koje je četveročlana porodica izdvajala za hranu iznosili su 917,70 KM ili 503,40 KM manje u odnosu na trenutnu situaciju.

O kakvom skoku cijena hrane je riječ, pokazuju podaci dostupni na stranicama Federalnog ministarstva trgovine prema kojima je, naprimjer, prosječna cijena riže po kilogramu u Sarajevu, trenutno, 5,21 KM, a u Mostaru 6,81 KM.

U istom periodu 2020. godine kilogram riže u Sarajevu je u prosjeku koštao 3,79 KM, a u Mostaru 4,30 KM.

Kilogram hljeba u Mostaru je prije pet godina koštao 2,58 KM, a sada 3,59 KM, a u Sarajevu je ta cijena sada 4,52 KM, što je u odnosu na pet godina prije skuplje za 2,06 KM.

Drastično su porasle cijene mesa pa se tako kilogram junetine bez kosti prije pet godina kretao u rasponu od 11 do 13,50 KM, a sada je ta cijena oko 23 KM!

Kilogram piletine se kreće od 6,50 do 7,50 KM, dok je prije pet godina taj raspon bio između 4,40 i 5,13 KM.

Voće je luksuz

Cijena jaja po komadu je u parilu 2020. godine iznosila 0,25 KM, a sada oko 0,45 KM.

Kilogram maslaca sada je, uglavnom, oko 40 KM, a prije pet godina ta se cijena kretala oko 22 KM.

Litar mlijeka trenutno se kreće po cijeni od oko 2,40 KM, što je za marku više nego pet godina ranije.

Kada je riječ o voću, kako smo pisali, kilogram trešanja na sarajevskim, ali i pijacama širom Bosne je dostigao cijenu od 20 KM.

Istina, na hercegovačkim pijacama to voće ima prilično nižu cijenu, i to od trenutnih šest do sedam KM. Međutim, prije pet godina trešnje su prodavane po cijeni od tri do četiri KM po kilogramu.

Šišanje i feniranje

Poskupljenja su se, jasno, prelila i na brojne usluge. Tako je muško šišanje prije pet godina u prosjeku koštalo 6,50 KM, a sada je približno 12 KM.

Pranje kose srednje dužine s feniranjem prije pet godina je koštalo 10 KM, a sada od 12,50 do 20 KM.

Nastavi čitati

Aktuelno