Vlada Republike Srpske zakazala je novu aukciju dugoročnih obveznica putem koje će na berzi pokušati da prikupi 55 miliona maraka.

Aukcija je zakazana za 4. mart, a Vlada je spremna da se zaduži po kamatnoj stopi od 5,5 odsto.

Radi se o emisiji petogodišnjih obveznica.

Isplata glavnice planirana je jednokratno po dospijeću odnosno po isteku roka od pet godina, dok će kamata biti isplaćivana jednom godišnje.

Ovo je druga emisija obveznica RS u ovoj godini, a prvom se u februaru zadužila 35 miliona KM.

Inače, Republika Srpska planira u ovoj godini da se putem obveznica i trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi zaduži ukupno 383 miliona KM.

Vlada u ovoj godini planira da emituje i narodne obveznice, a ranije je najavljeno da će njihova emisija početi 1. marta.

Capital

Bez posla u Republici Srpskoj na kraju prošle godine prema podacima Zavoda za zapošljavanje Srpske bilo je 18 doktora nauka, 35 magistara i 401 osoba sa masterom.

Gledajući po strukama, kako ističu za “Nezavisne novine” iz Zavoda za zapošljavanje Srpske, među doktorima nauka koji su na birou najviše ih je iz struke finansijski radnici i ekonomisti, i to njih 10. Takođe, preostalih osam nezaposlenih doktora nauka je iz sljedećih struka: poljoprivreda, šumarstvo, te turizam, ugostiteljstvo i srodni, pravo, a tu su i pedagozi i andragozi – biologija, pedagozi i andragozi – filozofija, radnici prirodnih nauka – geografija i radnici prirodnih nauka – ekologija.

“Ukupan broj prijavljenih magistara na evidenciju nezaposlenih Zavoda, zaključno sa 31. decembrom 2024. godine, iznosio je 35 nezaposlenih lica, od kojih je 14 magistara u struci finansijski radnici i ekonomisti”, kažu u Zavodu za “Nezavisne novine”.

Osim pomenutih 14 magistara, bez posla su bila i po dva magistra u strukama poljoprivrednici, pravnici, društvene nauke – politolog i umjetnici – dizajneri.

Po jedan magistar na birou je iz mašinskih struka, ali i kategorije građevinari, tekstilci, prerađivači hrane i srodni, pedagozi i andragozi – engleski, pedagozi i andragozi – ruski, radnici prirodnih nauka – ekologija, društvene nauke – komunikolog, društvene nauke – odnosi s javnošću, društvene nauke – sociolog, umjetnici – vajari, slikari, grafičari, socijalni radnici i inženjer menadžer.

Bez posla na kraju prošle godine bilo je i mnogo osoba sa masterom, tačnije 401, a iz 12 struka bilo je više od po 10 radnika bez posla.

Tako je bilo nezaposleno 50 mastera iz struke finansijski radnici i ekonomisti, 28 pravnici, 22 poljoprivrednici, 21 društvene nauke – psiholog, 15 zdravstveni radnici – farmaceuti, 14 pedagozi i andragozi – engleski, a isto toliko iz struke zdravstveni radnici – stomatolozi. Na birou je bilo i 13 mastera iz struke pedagozi i andragozi – razredna nastava, po 12 iz struka hemičari i prerađivači hrane i srodni, te po 10 iz struka električari i energetičari i zanimanja raznih djelatnosti – menadžeri.

Ranije nabrojani sa masterom čine više od polovine od ukupnog broja osoba s masterom, a koji se nalaze na birou.

Osim njih, na ovoj listi su i informatičari, razni umjetnici, istoričari, defektolozi i drugi.

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da imamo fakultete koji su oslonjeni na privredu i koji školuju djecu za privredu, međutim sami studenti se rijetko odlučuju da upisuju takve fakultete.

“Koliko ja vidim, oni fakulteti koji bi bili potrebni za privredu veoma malo se upisuju, a to su tehnički fakulteti. Pratio sam upis prošle godine, smanjuje se broj djece koja se odlučuju za tehničke fakultete, a privreda u ovom trenutku ima veliki nedostatak inženjerskog kadra”, kaže Škrebić i dodaje da su upravo tehnički fakulteti potrebni za privredu i razvoj privrede.

On dodaje da stalno dolazimo u poziciju da imamo određen broj nezaposlenih ljudi koji traže posao i ne mogu da ga nađu.

“S druge strane, kada počnemo od nekvalifikovanih radnika, pa do visokokvalifikovanih, odnosno ljudi sa visokom stručnom spremom, apsolutno je nedostatak svih profila kako radnika, tako i programskog kadra”, ističe Škrebić i dodaje da je jedan od razloga neusklađenost plana upisa sa zahtjevima privrede, posebno u srednje škole.

Kako navodi, potrebno je ući u srž problema kako bismo došli do rješenja.

Iz porodilišta širom BiH godišnje izađe značajan broj maloljetnih majki s bebama. Prema posljednjim dostupnim podacima, za 2023. godinu, u BiH je zabilježen ukupno 26.451 porođaj.

Među podacima Agencije za statistiku BiH, koji se odnose na starost majke, među porodiljama su četiri djevojčice mlađe od 15 godina te 593 majke starosti od 15 do 19 godina.

Tako je u 2023. godini najmlađa majka imala svega 13 godina, tri su imale po 14 godina, a njih 15 je rodilo u dobi od 15 godina. Čak 40 djevojčica su kao 16- godišnjakinje postale majke, a 86 njih su u trenutku porođaja imale 17 godina.

U FBiH tokom pretprošle godine bila su 16.174 porođaja. Tri maloljetnice u trenutku porođaja nisu imale ni 15 godina, a 371 dijete su rodile majke u dobi od 15 do 19 godina.

Rana mladost

U Republici Srpskoj je pretprošle godine registrovan 8.401 porod, od čega je u najvećem postotku, 46,3 posto, starost rodilja bila od 19 do 29 godina. Njih 26 je bilo mlađe od 18 godina.

Iako u posljednje vrijeme jača svijest o polnim odnosima maloljetnica i reproduktivnom zdravlju, ipak, činjenica je da je i dalje značajan broj onih koji nisu svjesni rizika neželjenih trudnoća.

Prof. dr sci. Vajdana Tomić, šefica Klinike za ginekologiju i porodništvo Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar, u izjavi za “Avaz” navodi da maloljetničke trudnoće mogu završiti ozbiljnim komplikacijama i za majku i za dijete.

“To su, zapravo, visokorizične trudnoće usljed niza faktora i, nažalost, najčešće su nekontrolisane ili, pak, potpuno neredovno, budući da je uveliko prisutan i faktor skrivanja trudnoće od okoline. Komplikacije su brojne, od toga da su to obično prijevremeno rođena djeca, niske porođajne težine, a u tom kontekstu slijede i druge komplikacije kod djece. Takođe, komplikacije uključuju i visoke stope morbiditeta i mortaliteta majki, kao i djece”, kaže doktor Tomić.

11 porođaja

Takođe, u svemu tome su, naglašava, itekako prisutni i psihosocijalni problemi maloljetničkih trudnoća. Iako se, iznosi ona, u posljednje vrijeme, bilježi pad maloljetničkih trudnoća, odnosno porođaja, ipak, upozorava da je situacija i dalje zabrinjavajuća.Poručuje da je neophodno i moguće maloljetničke trudnoće i druge posljedice rizičnog spolnog ponašanja prevenirati adekvatnom edukacijom mladih osoba.

“U SKB Mostar rekordna je bila 2022. godina s 11 porođaja majki koje su imale od 15 do 19 godina, a u 2023. godini je samo jedna rodilja bila mlađa od 15 godina”, rekla je prof. dr Tomić.

Porodilje od 50 i više godina

Sa druge strane, u 2023. godini troje djece su na svijet donijele žene u dobi od 50 godina i više, a 74 djece su rodile majke čiji je raspon godina od 45 do 49. Međutim, za 72 djece dob majke je bila nepoznata.

AVAZ