Zimsko računanje vremena počinje noćas u 3.00 časa pomjeranjem kazaljki na časovnicima jedan čas unazad.

Ovaj režim će trajati do 28. marta 2027. godine, kada počinje ljetno računanje vremena.

BiH i Srbija prate standardno centralno evropsko vrijeme, dok se tokom ljetnjeg perioda koristi centralno evropsko ljetnje vrijeme. Ova praksa je usklađena sa većinom evropskih zemalja.

EU još nije ukinula sezonsko pomjeranje časovnika, iako je Evropski parlament podržao tu izmjenu još 2019. godine.

Zemlje članice EU nisu uspjele da se usaglase u vezi sa tim da li bi ljetno ili zimsko vrijeme trebalo da postane trajni standard, pa je primjena ove odluke odgođena do daljeg.

Sve češće se govori o porastu teških oboljenja, uključujući kancerogene bolesti, a kao jedan od mogućih faktora rizika stručnjaci i građani navode zagađenje životne sredine – od vazduha i vode do zemljišta i hrane.
Posebnu pažnju privlači upotreba pesticida i drugih hemijskih preparata u poljoprivredi, ali i pitanje kontaminacije zemljišta i podzemnih voda u područjima u kojima se nalaze industrijska postrojenja i rudnici.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da se ne može svako oboljenje automatski povezati sa zagađenjem, niti se na osnovu pojedinačnih slučajeva može utvrditi uzročno-posljedična veza.
Pesticidi mogu biti problem ako se koriste nepravilno
Nerijetko se mogu čuti priče o korištenju herbicida za uništavanje korova oko kuća, bašta i njiva, umjesto mehaničkog uklanjanja.
Problem nastaje ukoliko se hemijska sredstva koriste suprotno uputstvima, u neodgovarajućim količinama ili na mjestima gdje postoji opasnost od dospijevanja u zemljište i podzemne vode.
Slična opasnost postoji i kod pesticida koji se koriste u proizvodnji voća i povrća. Nepravilna primjena može dovesti do toga da ostaci aktivnih supstanci ostanu na ili u proizvodima.
Zbog toga je posebno važno poštovati propisane doze, rokove između tretiranja biljaka i berbe, kao i pravila o tome koji preparat se smije koristiti za određenu kulturu.
Poljoprivrednici i stručna lica, međutim, odbacuju tvrdnje da se pesticidi u domaćoj poljoprivredi koriste potpuno nekontrolisano.
Na manju upotrebu hemijskih preparata, između ostalog, utiču veća informisanost proizvođača, njihova edukacija, ali i visoke cijene pesticida.
Inspekcije kontrolišu voće i povrće
Iz Inspektorata Republike Srpske navode da se obavljaju redovna uzorkovanja voća i povrća sa domaćih parcela, u skladu sa programom resornog ministarstva.
Kontrole imaju za cilj da utvrde prisustvo i količinu ostataka pesticida u i na hrani.
Prema navodima dr Vesne Gojković Cvjetković, vanrednog profesora za oblast hrane i pića sa Tehnološkog fakulteta u Zvorniku, za ovu godinu planirano je uzimanje više od 400 uzoraka.
Do sada je u maloprodaji uzeto oko 170 uzoraka, dok je direktno od poljoprivrednih proizvođača, na njivama, uzeto oko 150 uzoraka različitih vrsta voća i povrća.
Prema dosadašnjim laboratorijskim analizama, kako je navedeno, nije bilo negativnih uzoraka ni iz domaće proizvodnje niti iz maloprodaje.
Kontrole se, osim na pesticide, rade i na druge potencijalne kontaminante, uključujući teške metale.
Ipak, postoji ograničenje koje nije moguće zanemariti.
Nijedna kontrola ne može obuhvatiti svaku pojedinačnu seriju hrane koja se nalazi na tržištu.
Stručnjaci upozoravaju i na porijeklo hrane
Proizvođači bi, prema preporukama stručnjaka, trebalo da vode računa o porijeklu sirovina koje koriste.
To podrazumijeva da znaju od koga su sirovine nabavljene, da posjeduju potrebnu dokumentaciju o njihovom prethodnom tretiranju i da, tamo gdje postoji rizik, povremeno obavljaju laboratorijske analize.
Poseban oprez potreban je kod sirovina koje potiču sa područja na kojima postoji mogućnost kontaminacije zemljišta ili vode.
Upravo zbog toga pitanje bezbjednosti hrane nije samo pitanje pesticida. U životnu sredinu mogu dospjeti i drugi kontaminanti, uključujući teške metale, posebno u blizini industrijskih i rudarskih područja.
Koliko hemikalija zaista unosimo u organizam?
Ljekari upozoravaju da prisustvo štetnih hemijskih materija u hrani nije bezazleno, posebno ukoliko se organizam njima izlaže duži period.
Međutim, kada je riječ o konkretnim oboljenjima, potrebno je biti oprezan sa zaključcima.
Na razvoj raka i drugih teških bolesti mogu uticati brojni faktori – genetika, životne navike, starost, pušenje, alkohol, profesionalna izloženost određenim materijama, zagađenje vazduha i drugi faktori.
Zato činjenica da je određena hemikalija pronađena u životnoj sredini ne znači automatski da je upravo ona izazvala određeno oboljenje.
Najveći problem ostaje ono što ne možemo kontrolisati
Zakonska procedura i sistem kontrole postoje, ali ostaje pitanje koliko se oni dosljedno primjenjuju u svakom pojedinačnom slučaju i da li su kontrolnim organima dostupni baš svi proizvođači i sve sirovine koje ulaze u lanac ishrane.
Rezultati dosadašnjih kontrola u Republici Srpskoj, prema dostupnim navodima, ne pokazuju problem sa nedozvoljenim ostacima pesticida u analiziranim uzorcima.
Ipak, to ne znači da rizik ne postoji.
Koliko štetnih materija zaista unosimo hranom, vodom i vazduhom i kakav je njihov dugoročni uticaj na zdravlje, pitanje je na koje se ne može odgovoriti samo na osnovu pojedinačnih analiza.
Zbog toga odgovornost nije samo na inspekcijama i institucijama. Jednako važni su edukacija proizvođača, pravilna upotreba pesticida, kontrola zemljišta i vode, ali i kontinuirano laboratorijsko praćenje hrane.
Jer ono što danas završi u zemljištu ili vodi možda neće predstavljati problem samo danas – posljedice pojedinih zagađivača mogu se osjećati godinama, pa i decenijama.

Decenije rasprava o mjerenju vremena dovele su do istorijske odluke: prestupne sekunde trebalo bi da odu u prošlost, a njihovu ulogu u budućnosti mogao bi da preuzme prestupni sat.

Razlog nisu samo promjene u rotaciji Zemlje već i problemi koje pomjeranje vremena izaziva u računarima, komunikacionim mrežama i drugim ključnim sistemima.

Zašto prestupne sekunde odlaze u istoriju?

Delegati iz 69 zemalja glasali su na konferenciji Međunarodnog biroa za tegove i mjere u Versaju u Francuskoj o promjeni načina usklađivanja zvaničnog vremena sa rotacijom Zemlje.

Odluka predviđa da koordinisano univerzalno vrijeme (UTC) u budućnosti može da odstupa i do jednog sata od astronomskog vremena prije nego što bude potrebno novo usklađivanje. Time se otvara put napuštanju sistema prestupnih sekundi i mogućem uvođenju prestupnog sata.

Ipak, to ne znači da će satovi već naredne godine početi da dobijaju dodatni čas. Prema objašnjenjima stručnjaka, takva korekcija vjerovatno neće biti potrebna još nekoliko hiljada godina.

– Poslije 30 godina rasprava, prestupna sekunda ustupa mjesto prestupnom satu – rekao je dr Setnam Šemar, glavni naučnik u Odjeljenju za vrijeme i frekvenciju Nacionalne fizičke laboratorije Velike Britanije, prenosi RTS.

On je objasnio da bi promjena trebalo da smanji rizike za sisteme i nacionalnu infrastrukturu koji zavise od preciznog mjerenja vremena, uz očuvanje veze između zvaničnog vremena i rotacije Zemlje.

Nije isto što i pomjeranje sata ljeti i zimi

Prestupni sat ne treba miješati sa ljetnim i zimskim računanjem vremena, kada se kazaljke pomjeraju za jedan čas.

– Već imamo ljetno računanje vremena, kada pomjeramo sat za jedan čas, i niko se zbog toga ne uzbuđuje, osim što izgubimo sat sna ili dobijemo dodatni sat za spavanje – rekao je Šemar, koji je bio član međunarodnog stručnog odbora za mjerenje vremena.

Drugačiju ulogu ima prestupna godina. Ona je uvedena kako bi se kalendarska godina uskladila sa vremenom koje je Zemlji potrebno da obiđe Sunce. Zato se, uglavnom svake četvrte godine, februaru dodaje još jedan dan.

Prestupne sekunde uvedene su tek 1972. godine, nakon što je razvoj atomskih satova omogućio izuzetno precizno mjerenje vremena nezavisno od promjenjive brzine rotacije Zemlje, piše RTS.

Sekunda se od 1967. godine zvanično definiše na osnovu frekvencije zračenja atoma cezijuma. Njena definicija zasniva se na 9.192.631.770 oscilacija.

Zemlja mijenja brzinu, a računari ne vole iznenađenja

Atomski satovi izuzetno su precizni i stabilni, ali rotacija Zemlje nije tako pravilna. Na nju utiču procesi u unutrašnjosti planete, kretanje okeana, vazdušne struje u atmosferi i druge prirodne pojave.

Dugoročno posmatrano, rotacija Zemlje se usporava. Prije oko 66 miliona godina, u vrijeme izumiranja dinosaurusa, dan je trajao približno 23 i po sata.

Da bi zvanično vrijeme ostalo usklađeno sa astronomskim, od 1972. godine uvedeno je ukupno 27 prestupnih sekundi.

Međutim, tokom prethodne decenije naučnici su zabilježili i ubrzavanje rotacije Zemlje. Zbog toga se pojavila mogućnost da bi prvi put mogla biti potrebna negativna prestupna sekunda, odnosno korekcija kojom bi se zvanično vrijeme skratilo za jednu sekundu.

Procjena da postoji 30 odsto vjerovatnoće da bi takva korekcija mogla biti potrebna u narednoj deceniji dodatno je pojačala zabrinutost zbog mogućih tehničkih problema.

Jedna sekunda može da obori čitav sistem

Telekomunikacione mreže, elektroenergetski sistemi, sateliti, navigacija i finansijska tržišta oslanjaju se na precizno usklađivanje vremena, piše RTS.

Problem nastaje kada softveri moraju da obrade minut koji traje 61 sekundu, umjesto uobičajenih 60, ili da se prilagode negativnoj korekciji.

– Prestupne sekunde same po sebi mogu biti prilično nezgodne za primjenu – upozorio je Šemar.

Prema njegovim riječima, neodgovarajuće ažuriranje softvera može dovesti do toga da se korekcija primijeni u pogrešnom trenutku, zbog čega sistemi gube sinhronizaciju.

Nakon uvođenja prestupne sekunde 2012. godine, pojedini računarski sistemi nisu uspjeli pravilno da obrade produženi minut. Neki serveri su se zamrzavali ili prestajali da rade, a među internet stranicama koje su tada imale probleme bili su Redit (Reddit) i Linkdin (LinkedIn). Zasebno od toga, tehnički problemi izazvali su kašnjenja letova australijske avio-kompanije Kvantas (Qantas).

Negativna prestupna sekunda predstavlja još veći izazov, jer takva korekcija nikada ranije nije primijenjena.

– Možda postoje softveri koji nisu testirani u uslovima negativne prestupne sekunde, jer do sada nikada nismo morali da je primijenimo – rekao je Šemar.

Testiranje svih računarskih sistema širom svijeta koji međusobno komuniciraju predstavljalo bi veliki trošak za kompanije. Upravo je zabrinutost zbog takvih rizika bila jedan od razloga za promjenu dosadašnjeg pristupa.

Britanija i Rusija imale su rezerve

Velika Britanija godinama se protivila ukidanju prestupnih sekundi zbog njihove povezanosti sa srednjim vremenom po Griniču.

I Rusija je izražavala protivljenje, navodeći zabrinutost zbog mogućih posljedica po svoj satelitski navigacioni sistem Glonas (GLONASS).

Međunarodna služba za rotaciju Zemlje i referentne sisteme, sa sjedištem u Parizu, prati promjene u rotaciji planete i objavljuje obavještenja kada je potrebno uvesti prestupnu sekundu.

Direktor te službe, dr Kristijan Bizuar, pozdravio je ishod glasanja, ali je naglasio da se eventualno uvođenje prestupnog sata ne očekuje u skoroj budućnosti.

– To je svojevrsna filozofska rasprava, jer, ako dođe do uvođenja prestupnog sata, to se neće dogoditi još veoma, veoma dugo – rekao je Bizuar.

Kako je dodao, donesenom odlukom zapravo se odlaže potreba da buduće generacije riješe pitanje usklađivanja zvaničnog vremena sa rotacijom Zemlje.

RTS