Iako kriza u BiH gotovo kontinuirano traje od potpisivanja Dejtona do danas, nivo političkih podjela nikada nije bio na ovako toksičnom nivou kao što je to danas.

Duboke političke podjele oduvijek su postojale između stranaka različitih naroda, ali podjele su se produbile između stranaka unutar istog naroda.

U Republici Srpskoj, na primjer, predstavnici vladajuće koalicije, okupljene oko predsjednika Milorada Dodika s jedne strane i opozicije s druge, više se ne mogu dogovoriti ni o načelnim rezolucijama u Skupštini, a podjele postoje i u samom opozicionom bloku, na primjer između dijela PDP-a koji predvodi njegov predsjednik Draško Stanivuković i ostatka opozicije.

Pritom, u SDS-u postoje žestoke podjele u samoj stranci, što se nedavno pokazalo praktičnim istjerivanjem Milana Miličevića sa čela te stranke, a ruže ne cvjetaju ni u vladajućoj koaliciji, gdje se svađe često prikrivaju Dodikovim autoritetom kako ne bi isplivale u javnost.

Kao da to nije dovoljno, u RS postoje ozbiljne najave, o kojima su “Nezavisne” nedavno pisale, da se formira i PDP 2018, kao odgovor dijela članstva stranke, predvođenog Igorom Crnatkom, na politiku vođstva stranke, a ne treba podsjećati da je Jelena Trivić, zajednički kandidat opozicije u RS na prošlim opštim izborima, napustila PDP i formirala vlastitu stranku, što je takođe dovelo do dubokih podjela unutar opozicije.

U Sarajevu, s druge strane, čini se da jedino što spaja stranke “trojke” s jedne i SDA s druge strane jeste netrpeljivost prema Dodiku.

Može se steći utisak da SDA želi da spriječi “trojku” da Dodik bude procesuiran samo jer se boje da bi “trojci” porastao rejting među biračima. Ni u samoj “trojci” ne može proći bez ozbiljnih turbulencija, što se moglo vidjeti prilikom prošlogodišnjih lokalnih izbora, a u NiP-u je zamalo došlo do raskola u stranci, posebno u opštini Novo Sarajevo.

Izlazak Elmedina Konakovića iz SDA i formiranje vlastite stranke NiP duboko je potresao SDA, a podjele nisu stale Konakovićevim izlaskom. Osim toga, ne treba zaboraviti da je opoziciju protiv SDA i DF-a činilo osam stranaka, a da ih je pet izašlo iz koalicije čim je došlo do pitanja podjela funkcija.

Iako se hrvatski politički predstavnici tradicionalno drže na okupu, ove godine je prvi put došlo do ozbiljnog “pucanja” u Hrvatskom narodnom saboru. U februaru su HDZ 1990, HNP, HDS i HSS saopštili da njihovih 170 odbornika neće više raditi u ovom tijelu, tvrdeći da HDZ BiH, sa Draganom Čovićem, njenim predsjednikom, na čelu monopolizuje rad te organizacije.

Naveli su da se ujedinjuju s ciljem skidanja HDZ-a s vlasti na izborima 2026. godine, a čini se da sredine u BiH koje nisu geografski blizu Mostara sve češće preferiraju druge političke opcije. Naravno, nije prvi put da je došlo do podjela, kao što se, na primjer, HDZ podijelio nakon propasti “aprilskog paketa” ustavnih promjena u BiH, kada se Božo Ljubić odvojio i formirao HDZ 1990, ali nivo podjela na svim stranama u BiH je do sada nezabilježen.

Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla, kaže da je primarni razlog toksičnosti u politici sistemska korupcija, s jedne strane i strah političkih elita od procesuiranja, s druge. Međutim, on je mišljenja da se stvari pomjeraju nabolje jer, prema njegovom mišljenju, kod građana postoji zasićenost postojećim stanjem, te smatra da ljudi žele promjene.

“To meni budi nadu da je ovo neki, po mojom mišljenju, početak, izlazak iz neke političke krize, a time iz ekonomske i socijalne krize. Mislim da je sazrelo vrijeme za određeno moralno pročišćavanje ovih naših prostora od dna do vrha, a kad je vrh u pitanju, to možemo sigurno uraditi mi koji imamo prava glasa na sljedećim izborima”, rekao je Šehić za “Nezavisne”.

Radoš Krstojević, novinar “Nezavisnih”, kaže da ne pamti ovoliko političkih sukoba istovremeno koji se vode na sve tri strane i između blokova.

“To apsolutno govori o tome koliko su politika i društvo u BiH zatrovani. To se, prije svega putem javnih nastupa i društvenih mreža, onda prenosi među narodom, i svako ko iole zna da čita ili tumači bilo šta, na brojnim mjestima može vidjeti nevjerovatne izlive mržnje o onima koji mu ne odgovaraju. Mislim da je u takvoj atmosferi, gdje je ključ da drugu ili treću stranu prikažete kao najgoru moguću, apsolutno nemoguće postići bilo kakav dogovor ukoliko ih neko sa strane ne ‘povuče za uši’ i kaže: Tako više ne može. Ili ćete sjesti i razgovarati ili nećete dobiti ništa”, smatra Krstojević.