Connect with us

Politika

OD DEJTONA DO DANAS: Političke podjele u BiH dosegnule nezabilježen nivo

Iako kriza u BiH gotovo kontinuirano traje od potpisivanja Dejtona do danas, nivo političkih podjela nikada nije bio na ovako toksičnom nivou kao što je to danas.

Duboke političke podjele oduvijek su postojale između stranaka različitih naroda, ali podjele su se produbile između stranaka unutar istog naroda.

U Republici Srpskoj, na primjer, predstavnici vladajuće koalicije, okupljene oko predsjednika Milorada Dodika s jedne strane i opozicije s druge, više se ne mogu dogovoriti ni o načelnim rezolucijama u Skupštini, a podjele postoje i u samom opozicionom bloku, na primjer između dijela PDP-a koji predvodi njegov predsjednik Draško Stanivuković i ostatka opozicije.

Pritom, u SDS-u postoje žestoke podjele u samoj stranci, što se nedavno pokazalo praktičnim istjerivanjem Milana Miličevića sa čela te stranke, a ruže ne cvjetaju ni u vladajućoj koaliciji, gdje se svađe često prikrivaju Dodikovim autoritetom kako ne bi isplivale u javnost.

Kao da to nije dovoljno, u RS postoje ozbiljne najave, o kojima su “Nezavisne” nedavno pisale, da se formira i PDP 2018, kao odgovor dijela članstva stranke, predvođenog Igorom Crnatkom, na politiku vođstva stranke, a ne treba podsjećati da je Jelena Trivić, zajednički kandidat opozicije u RS na prošlim opštim izborima, napustila PDP i formirala vlastitu stranku, što je takođe dovelo do dubokih podjela unutar opozicije.

U Sarajevu, s druge strane, čini se da jedino što spaja stranke “trojke” s jedne i SDA s druge strane jeste netrpeljivost prema Dodiku.

Može se steći utisak da SDA želi da spriječi “trojku” da Dodik bude procesuiran samo jer se boje da bi “trojci” porastao rejting među biračima. Ni u samoj “trojci” ne može proći bez ozbiljnih turbulencija, što se moglo vidjeti prilikom prošlogodišnjih lokalnih izbora, a u NiP-u je zamalo došlo do raskola u stranci, posebno u opštini Novo Sarajevo.

Izlazak Elmedina Konakovića iz SDA i formiranje vlastite stranke NiP duboko je potresao SDA, a podjele nisu stale Konakovićevim izlaskom. Osim toga, ne treba zaboraviti da je opoziciju protiv SDA i DF-a činilo osam stranaka, a da ih je pet izašlo iz koalicije čim je došlo do pitanja podjela funkcija.

Iako se hrvatski politički predstavnici tradicionalno drže na okupu, ove godine je prvi put došlo do ozbiljnog “pucanja” u Hrvatskom narodnom saboru. U februaru su HDZ 1990, HNP, HDS i HSS saopštili da njihovih 170 odbornika neće više raditi u ovom tijelu, tvrdeći da HDZ BiH, sa Draganom Čovićem, njenim predsjednikom, na čelu monopolizuje rad te organizacije.

Naveli su da se ujedinjuju s ciljem skidanja HDZ-a s vlasti na izborima 2026. godine, a čini se da sredine u BiH koje nisu geografski blizu Mostara sve češće preferiraju druge političke opcije. Naravno, nije prvi put da je došlo do podjela, kao što se, na primjer, HDZ podijelio nakon propasti “aprilskog paketa” ustavnih promjena u BiH, kada se Božo Ljubić odvojio i formirao HDZ 1990, ali nivo podjela na svim stranama u BiH je do sada nezabilježen.

Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla, kaže da je primarni razlog toksičnosti u politici sistemska korupcija, s jedne strane i strah političkih elita od procesuiranja, s druge. Međutim, on je mišljenja da se stvari pomjeraju nabolje jer, prema njegovom mišljenju, kod građana postoji zasićenost postojećim stanjem, te smatra da ljudi žele promjene.

“To meni budi nadu da je ovo neki, po mojom mišljenju, početak, izlazak iz neke političke krize, a time iz ekonomske i socijalne krize. Mislim da je sazrelo vrijeme za određeno moralno pročišćavanje ovih naših prostora od dna do vrha, a kad je vrh u pitanju, to možemo sigurno uraditi mi koji imamo prava glasa na sljedećim izborima”, rekao je Šehić za “Nezavisne”.

Radoš Krstojević, novinar “Nezavisnih”, kaže da ne pamti ovoliko političkih sukoba istovremeno koji se vode na sve tri strane i između blokova.

“To apsolutno govori o tome koliko su politika i društvo u BiH zatrovani. To se, prije svega putem javnih nastupa i društvenih mreža, onda prenosi među narodom, i svako ko iole zna da čita ili tumači bilo šta, na brojnim mjestima može vidjeti nevjerovatne izlive mržnje o onima koji mu ne odgovaraju. Mislim da je u takvoj atmosferi, gdje je ključ da drugu ili treću stranu prikažete kao najgoru moguću, apsolutno nemoguće postići bilo kakav dogovor ukoliko ih neko sa strane ne ‘povuče za uši’ i kaže: Tako više ne može. Ili ćete sjesti i razgovarati ili nećete dobiti ništa”, smatra Krstojević.

Related Topics:

Politika

PETROVIĆ PRIZNAO DA IMA VIŠAK ZAPOSLENIH, Blanuša uzvraća: „U ERS-u se zapošljavaju GLASAČI, NE RADNICI!“

Kada je riječ o višku zaposlenih u Elektroprivredi, Luka Petrović v.d. generalnog direktora Elektroprivrede Republike Srpske rekao je da ih ima, ali da se ne zalaže za njihovo otpuštanje.

“Nije tačno da je u TE Stanari zaposleni 600, 700 ljudi, jer oni drže posebno odvojenu radnu jedinicu rudnik Stanari, a posebnu radnu jedinicu termoelektrana. Kod nas je to zajedno. Radna jedinica rudnik je sigurno, oni prodaju ugalj po Banovićima, po Federaciji, oni ne prodaju samo za Stanare”, rekao je Petrović u emisiji “Aktuelno” na RTRS-u.

Istakao je da oni imaju svoj poseban odjel, sa oko 500 rudara.

“To znam jer su razdvojili cjeline, kao i u Federaciji. Kada neko poredi broj zaposlenih u Elektroprivodi Republike Srbska sa Federacijom, onda ne gleda da su rudnici tamo izdvojeni. Što se tiče viška zaposlenih mogu da se složim da imamo viškove. Nije važno, pet, deset procenata. Da li je to 100-200 ljudi”, istakao je Petrović.

Ali, nije za otpuštanje tih viškova, za šta se kako je naveo zalaže Branko Blanuša predsjednik Odbora za energetiku u Srpskoj demokratskoj stranci.

“Naša mišljenja su različita. Јa mislim da je dobro da se ljudi zapošljavaju. Mislim da je dobro da otvaramo i nova radna mjesta, poput hidroelektrane Dabar i Bistrice”, dodao je Petrović.

Blanuša je naveo da su potrebne investicije u elektroenergetskomu sektoru.

“RiTE Gacko ima oko 2.000 zaposlenih, RiTE Stanari oko 800 zaposlenih. Kako očekivati da za termoelektrane iste snage bude isti broj zaposlenih? Šta je sa onim radnicima koji dolaze na posao a ne zna se šta rade? Ali zato se zna da imaju jasne partijske zadatke , skupljanje glasova, učestvovanje na mitinzima i slično”, kaže Blanuša.

Dodao je da je ERS dozvolila da svojom neaktivnošću da rudnici i termoelektrane dođu u takvo stanje.

“Šta je sa izgradnjom termo bloka i ostalim projektima koji su trebali biti davno izgrađeni”, pitao je Blanuša, prenosi BN TV.

Blanuša kaže da je taj sistem uništilo partijsko rukovođenje.

“Znalo se da ćemo doći u ovakvu sitauciju. Išlo se na koncesiju sa ‘Komsarom’ Rašida Serdarova. Šta je bila osnova toga ugovora. Ništa se nije ispoštovalo i samo su ostale obaveze prema ‘Komsaru’ koje su došle na naplatu “, kazao je Blanuša, a trebalo je da bude davno sagrađen novi blok TE Ugljevik 2.

Nastavi čitati

Politika

BLANUŠA: “PDP će podržati moju kandidaturu!”

Branko Blanuša, kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske, na prijevremenim izborima u BiH, rekao je da će PDP podržati njegovu kandidaturu.

“Јa u emisiju nisam došao kao kandidat. Imaćemo sastanak sa PDP-om i PDP će podržati moju kandidaturu za predsjednika Republike Srpske”, rekao je Blanuša, u emisiji Aktuelno na RTRS-u.

Blanuša, kojeg je Glavni odbor SDS-a, 28.septembra jednoglasno izabrao kao kandidata za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima, kazao je tada da je SDS i ovog puta pokazao punu demokratičnost i jedinstvo kao i uvijek kada su od 90-tih na ovamo bila odlučivanja o važnim pitanjima, te da očekuje podršku svih partija iz opozicije.

Izbori se održavaju 23. novembra.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ UOČI SJEDNICE: “SNSD zatvorio bazen, a sada prijeti da zatrpa Banjaluku smećem!”

Uoči vanredne sjednice Skupštine grada Banjaluka, Šef kluba odbornik PDP-a u Skupštini grada Banjaluka, Nebojša Drinić upozorio je na ozbiljne posljedice političkih odluka koje su dovele do višemjesečnog zatvaranja Gradskog olimpijskog bazena, kao i na moguće komplikacije u vezi s upravljanjem deponijom u Ramićima.

Kako je rekao u emisiji “Jutro za sve” na BHTV, zatvaranje bazena rezultat je odluke skupštinske većine predvođene SNSD-om da ukine godišnji grant od 900.000 KM, koji je godinama omogućavao nesmetan rad ovog sportskog objekta.

– Bazen je zatvoren greškom, namjerno ili nenamjerno skupštinske većine. Od osnivanja funkcioniše na osnovu godišnjeg granta koji predlaže grad, a usvaja Skupština. Čim je taj grant ukinut, bazen više nije mogao da funkcioniše – poručio je Drinić.

Podsjetio je da je Gradski olimpijski bazen zatvoren još od jula, što je, osim sportista i djece, pogodilo i rekreativce i širu javnost. Kako kaže, situacija je tim žalosna jer su djeca i sportski klubovi morali da putuju čak u Modriču, pa i Sloveniju, kako bi nastavili s treninzima.

– Imamo situaciju da se politika lomi preko leđa građana, posebno djece. To je neprihvatljivo. Djeca i sportisti su apelovali na odbornike, dolazili pred Skupštinu, ali nije bilo sluha – rekao je.

Na dnevnom redu današnje sjednice naći će se prijedlog granta od 400.000 KM kako bi bazen privremeno nastavio s radom, ali Drinić ističe da taj iznos nije dovoljan ni da pokrije zaostale obaveze iz jula, avgusta i septembra.

– Skupštinska većina sada nudi 400.000 KM, što nije ni blizu dovoljno. Kažu da će se kasnije vidjeti šta dalje. To nije rješenje – poručio je on.

Pored toga, pred odbornicima će biti i prijedlog da se osnuje novo javno preduzeće koje bi preuzelo upravljanje bazenom.

– Ako “Akvana” postane novo javno preduzeće, bojim se da to ne završi kao “Autoprevoz”. Zemljište na kojem se nalazi vrijedi preko 100 miliona KM i ako ne budu riješeni dugovi prema dobavljačima, sve to može otići u privatne ruke kroz sudske sporove. To ne smijemo dozvoliti – upozorio je.

Kao paralelu, naveo je primjer “Depota”, preduzeća koje upravlja deponijom u Ramićima, gdje je, kako tvrdi, od osnivanja 2002. godine ostalo nerazjašnjeno pitanje vlasništva i upravljanja, što sada stvara nove probleme.

– Zdravlje građana ne smije biti predmet političkih igara. Bez obzira na sudske sporove i nejasne odnose, zakon o komunalnim djelatnostima jasno kaže da se mora osigurati redovno odvoženje i skladištenje otpada – istakao je.

Dodao je da nije prihvatljivo da direktor “Depota” najavljuje zatvaranje deponije, jer to direktno ugrožava javno zdravlje.

– Ja uvijek vjerujem u rješenja. Bilo kako bilo ja ću naći se tamo na deponiji u Ramićima. Tražiću da nađemo adekvatna rješenja jer je to moja odgovornost – zaključio je Drinić, prenosi Blink.

Nastavi čitati

Aktuelno