Connect with us

Svijet

NOVI DOKUMENTI FBI: “Epstajn bio upravitelj Putinove imovine”

Novoobjavljeni dokumenti američkog Ministarstva pravosuđa otkrivaju da je pokojni američki finansijer Džefri Epstajn (Jeffrey Epstein) u spisima FBI opisan kao “upravitelj imovine” ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Dokumenta sadrže i pisma u kojima je Epstajn u više navrata pokušavao da dogovori sastanak sa Putinom, iako nije poznato da li je do tog susreta ikada došlo.

Epstajn, koji je 2019. godine pronađen mrtav u zatvoru u Njujorku dok je čekao suđenje po saveznim optužbama za trgovinu ljudima radi seksualnog iskorištavanja, bio je bogati finansijer sa vezama u svijetu biznisa, politike i među slavnim ličnostima.

Novi materijali obuhvataju više od tri miliona stranica dokumenata, oko 180.000 fotografija, 2.000 video-snimaka, kao i stotine Epstajnovih ličnih pisama i imejlova. Ministarstvo pravosuđa SAD saopštilo je da je objava dio dugotrajne istrage o Epstajnovim kriminalnim aktivnostima.

Putin se pominje više od 1.000 puta
Ruski nezavisni medij Agentstvo, koji je imao uvid u spise, navodi da se ime Vladimira Putina u dokumentima pojavljuje više od 1.000 puta, dok se Rusija pominje gotovo 5.900 puta.

E-mailovi otkrivaju pokušaje susreta
Dokumenti ukazuju da je Epstajn aktivno istraživao mogućnosti susreta sa Putinom. U e-mailu iz oktobra 2010. godine, poslatom osobi čiji je identitet redigovan, napisao je:

“Da li je Putin bio na tvom brodu??”

Kasnije te godine, prilikom podnošenja zahtjeva za rusku vizu, Epstajn je navodno napisao:

“Da li mi treba viza? Imam Putinovog prijatelja, treba li njega da pitam?”

U avgustu 2011. godine, jednom biznismenu iz Ujedinjenih Arapskih Emirata poručio je da bi “Putin mogao doći u SAD”.

“Radije bih ga tamo vidio, tako da je Soči malo vjerovatan”, naveo je Epstajn.

U prepisci poslatoj 11. septembra 2011. godine, neimenovani saradnik pominje „sastanak sa Putinom“ tokom predstojećeg putovanja u Rusiju.

“Razgovarao sam s Igorom. Rekao je da ste mu posljednji put kada ste bili u Palm Biču rekli da imate sastanak sa Putinom 16. septembra i da on može slobodno rezervisati kartu za Rusiju kako bi stigao nekoliko dana prije vas”, stoji u poruci.

Planirani sastanci i obaranje aviona
Spisi ukazuju da je Epstajn imao planiran još jedan sastanak sa Putinom 2014. godine. U imejlu japanski preduzetnik Džoi Ito (Joi Ito) obavještava Epstajna da im se američki milijarder i suosnivač LinkedIna Rid Hofman (Reid Hoffman) neće moći pridružiti.

“Hej, Džefri, nisam uspio da ubijedim Rida da promijeni raspored kako bi se s tobom sastao sa Putinom”, napisao je Ito.

Kasniji imejl sugeriše da je sastanak otkazan nakon što su snage koje podržava Rusija 17. jula 2014. godine oborile putnički avion Malaysia Airlinesa (Malejzija Erlajns) iznad Ukrajine, kada je poginulo 298 ljudi.

Tri dana kasnije, Ito je napisao:

“Sada, nakon pada aviona, to je loša ideja”.

Dokumenti pokazuju da je Epstajn pokušavao da obezbijedi sastanke sa Putinom čak i nakon što je 2008. godine osuđen za podvođenje maloljetnice.

Veze sa ruskim obavještajcima i kriminalom
Spisi otkrivaju da je Epstajn 2015. godine razgovarao o ucjeni sa Sergejem Beljakovom, tadašnjim zamjenikom ruskog ministra ekonomskog razvoja i diplomcem Federalne službe bezbjednosti Rusije – FSB (nasljednice KGB-a).

Epstajn je 24. jula 2015. zatražio uslugu od Beljakova, upozoravajući da “djevojka iz Moskve pokušava da ucjenjuje grupu moćnih poslovnih ljudi u Njujorku”.

“To je loše za posao za sve uključene”, napisao je.

U kasnijem imejlu, koji je poslao sam sebi, Epstajn je naveo da ima “prijatelje u FSB-u”.

Američki bezbjednosni zvaničnici vjeruju da je Epstajn imao dugogodišnje veze sa ruskim organizovanim kriminalom, što bi moglo objasniti lakoću kojom je dovodio djevojke iz Rusije. Više imejlova ukazuje na njegov poseban interes za “ruske djevojke”, uključujući organizovanje letova iz Moskve ka Parizu i Njujorku.

Ponuda Kremlju za uvid u Trumpa
Dokumenti takođe otkrivaju da je Epstajn tvrdio kako može Kremlju da pruži vrijedan uvid u Donalda Trumpa uoči samita sa Putinom u Helsinkiju u julu 2018. godine.

Epstajn je slao poruke Torbjornu Jaglandu (Thorbjørn Jagland), tadašnjem generalnom sekretaru Savjeta Evrope, sugerišući da može prenijeti poruke Putinu o tome kako postupati prema američkom predsjedniku.

U maju 2013. godine, Epstajn je pisao Jaglandu da će Bil Gejts (Bill Gates) biti u Parizu, dodavši:

“Putin je dobrodošao da se pridruži večeri”.

U januaru 2014. zamolio je Jaglanda da “objasni Putinu da Rusiji treba naprednija verzija bitkoina”, dok je 2015. naveo da bi “i dalje želio da se sastane sa Putinom i razgovara o ekonomiji”.

Sumnje na povezanost sa Mossadom
Jedan dokument otkriva da je FBI bio upozoren na sumnje da je Epstajn bio povezan sa izraelskom obavještajnom službom Mossad (Mosad).

U izvještaju FBI-ja navodi se da je izvor rekao:

“Epstajn je bio blizak bivšem izraelskom premijeru Ehudu Baraku i pod njegovim nadzorom se obučavao za špijuna”.

U junu 2013. godine Epstajn je u imejlu Baraku naveo:

“Putin će tokom ljeta reorganizovati svoje osoblje, dovodeći samo najpouzdanije ljude bliže… više informacija telefonom ili uživo”.

Izvještaj FBI: “Upravitelj imovine Putina”
U izvještaju FBI-ja od 27. novembra 2017. godine, zasnovanom na informacijama povjerljivog izvora, navodi se da je Epstajn “bio upravitelj imovine predsjednika Vladimira Putina, kao i da je pružao slične usluge predsjedniku Zimbabvea Robertu Mugabeu”.

Ranije objave Ministarstva pravosuđa već su ukazivale na Epstajnove veze sa visokim direktorima, akademicima, slavnim ličnostima i političarima, uključujući američkog predsjednika Donalda Trumpa i bivšeg predsjednika Billa Clintona.

Slučaj i dalje izaziva ogromnu pažnju javnosti, naročito zbog dugogodišnjih optužbi o postojanju mreže za trgovinu ljudima radi seksualnog iskorištavanja globalne elite, prenosi Index.

Related Topics:

Svijet

KRAJ SLOBODNOG INTERNETA? 23 svjetska portala ukinula pristup najvećoj digitalnoj arhivi

Veliki svjetski mediji zatvorili su vrata Wayback Machine-u iz straha od vještačke inteligencije.

Čak 23 velika svjetska portala odlučila su da blokiraju pristup jednoj od najvažnijih digitalnih arhiva na internetu – Wayback Machine. Među njima su i New York Times i Reddit, što znači da korisnici više neće moći da pristupe starim verzijama tekstova ili obrisanim objavama.

Stručnjaci upozoravaju da ovaj potez direktno briše dio digitalne istorije i smanjuje odgovornost medija.

Glavni razlog za ovakvu odluku leži u strahu od vještačke inteligencije. Izdavači veruju da se njihov arhivirani sadržaj koristi za treniranje AI modela bez dozvole i nadoknade. Zbog toga su počeli da postavljaju tehničke barijere koje sprečavaju Wayback Machine da čuva njihove stranice.

New York Times tvrdi da arhiviranje njihovog sadržaja krši autorska prava. Iako pravna situacija nije potpuno jasna, cilj je očigledan – potpuna kontrola nad svim objavljenim materijalom. To u praksi znači da će korisnici moći da vide samo ono što mediji odluče da ostave javno dostupnim.

Ironično, mnogi novinari upravo ovih redakcija godinama koriste Wayback Machine za istraživanja. Više od 100 poznatih novinara potpisalo je pismo podrške arhivi, upozoravajući na ozbiljne posljedice. Bez ovog alata postaje gotovo nemoguće dokazati da je neki tekst naknadno izmijenjen ili da su informacije uklonjene.

Ako se trend nastavi, veliki dio internet istorije mogao bi da nestane iza zatvorenih korporativnih sistema. Mark Grejem, direktor arhive, upozorava da zaključavanje interneta direktno utiče na razumijevanje svijeta oko nas. Trenutno ne postoji nijedna javna alternativa koja može da zamijeni ovaj izvor informacija.

Nastavi čitati

Svijet

DJEČAK PLANIRAO MASAKR: Tragovi u računaru i WhatsAppu šokirali istražioce

U računaru četrnaestogodišnjeg učenika, koji je u srijedu počinio masakr u školi u turskom Kahramanmarašu, pronađeni su dokumenti koji ukazuju da je napad bio unaprijed planiran.

Isa Aras Mersinli (14), sin bivšeg policajca i učenik osmog razreda škole u kojoj je počinio zločin, nekoliko dana prije napada sačuvao je dokument koji nagovještava njegove namjere u „skorijoj budućnosti“.

Napad koji je šokirao javnost

Podsjetimo, dječak je 15. aprila došao u školu naoružan sa pet pištolja, registrovanih na njegovog oca, i sedam okvira municije, nakon čega je počeo da puca.

Prema navodima iz istrage, najprije je nasumično pucao u hodniku, a zatim je ušao u dvije učionice, gdje je nastavio napad. Zaustavljen je tek nakon što su ga savladali nastavnici, radnik kantine i jedan od roditelja.

U napadu je ubijeno deset osoba, među kojima devet učenika i jedna nastavnica, dok je više ljudi teško ranjeno.

Žrtve i posljedice tragedije

Među stradalima su učenici Furkan Bala, Bajram Nabi Šisik, Belinaj Bojraz, Zejnep Kilič, Suranur Sevgi Kazici, Kerem Erdem Gurgor, Adnan, Gokturk Ješil i Jusuf Tarik Gul, kao i nastavnica matematike Ajla Kara.

Jedna od povrijeđenih učenica preminula je kasnije u bolnici, čime je broj žrtava porastao na deset.

Jezivi tragovi i digitalni dokazi

Tokom istrage utvrđeno je da je napadač na WhatsAppu imao fotografiju koja aludira na Eliota Rodžera, počinioca ubistava u SAD 2014. godine.

Takođe, analizom njegovog računara pronađen je dokument koji jasno ukazuje na planiranje napada.

„Pregled digitalnih materijala otkrio je dokument koji ukazuje na planirani veliki napad u bliskoj budućnosti“, saopštilo je tužilaštvo.

Istraga i hapšenja

Na mjestu zločina zaplijenjeno je pet pištolja, a utvrđeno je da su bili registrovani na ime njegovog oca, bivšeg policijskog inspektora, koji je zajedno sa majkom priveden nakon tragedije.

Policija je zaplijenila i računar i mobilni telefon napadača, a istraga je u toku.

Prema dosadašnjim nalazima, nije utvrđena povezanost sa terorizmom, već se sumnja da je napad izvršen samostalno, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Svijet

Teška ispovijest princa Harija “TO JE UBILO MOJU MAJKU”

Princ Hari je u Melburnu iznenadio javnost iskrenim priznanjima o najtežim trenucima svog života, posebno o periodu nakon smrti njegove majke, Princeze Dajane.

Govoreći pred publikom, Hari je otkrio kako je kao d‌ječak teško prihvatio ulogu koja mu je bila namijenjena.

“Nakon što mi je mama umrla, neposredno prije mog 13. rođendana, pomislio sam: ‘Ne želim ovaj posao. Ne želim ovu ulogu, kamo god ona vodila, ne sviđa mi se’. To je ubilo moju majku i ja sam bio snažno protiv toga te sam godinama zabijao glavu u pijesak.” Na kraju sam shvatio – čekaj malo, da je netko drugi u ovoj poziciji, kako bi iskoristio ovu platformu i resurse koji dolaze s njom da napravi promjenu u svijetu? I što bi moja mama htjela da učinim? I to je stvarno promijenilo moju perspektivu “, ispričao je.

Godine borbe i unutrašnjeg pritiska

Hari je priznao da se godinama suočavao sa osjećajem izgubljenosti i velikim pritiskom, kako spoljašnjim tako i unutrašnjim. “Bilo je puno trenutaka kada sam se osjećao preplavljeno. Trenutaka kada sam se osjećao izgubljeno, izdano ili potpuno nemoćno. Trenutaka kada se pritisak, i vanjski i unutarnji, činio neprestanim. I trenutaka kada sam se, unatoč svemu, morao pojaviti pretvarajući se da je sve u redu, kako ne bih nikoga izneverio”, rekao je princ.

Njegova ispovijest dirnula je mnoge, jer rijetko govori ovako otvoreno o ličnim borbama.

Tragedija koja je obilježila život

Podsjetimo, Princeza Dajana izgubila je život krajem avgusta 1997. godine u saobraćajnoj nesreći u Parizu, kada je imala samo 36 godina.

Taj događaj zauvek je promijenio život njenog sina, koji danas, kako kaže, pokušava da svoju poziciju iskoristi za nešto dobro, upravo onako kako bi njegova majka željela, prenosi Ona.

Nastavi čitati

Aktuelno