Svijet
ODJEKUJU EKSPLOZIJE ŠIROM UKRAJINE! Putin i Lukašenko prave zajedničke vojne jedinice
Dvjesta dvadeset osmi dan rata u Ukrajini. Ruski raketni napadi širom Ukrajine, na meti Kijev, Harkov, Odesa, Dnjepropetrovsk, Lavov, Ternopolj, Hmeljnicki, Konotop i Poltavska oblast. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski apelovao je na građane da ne napuštaju skloništa. Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je eksplozija na Krimskom mostu teroristički akt ukrajinske specijalne službe.
11.49 – Lukašenko naredio razmještanje ruske vojske u zemlji
Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko saopštio je da je naredio razmještanje ruske vojske u toj zemlji u okviru raspoređivanja zajedničke regionalne vojne jedinice.
On je vojnim zvaničnicima rekao da ne treba računati na ogroman broj ruskih vojnika, ali da to neće biti 1.000 ljudi, javila je novinska agencija BELTA.
“Budite spremni da dočekate te ljude u bliskoj budućnosti i razmjestite ih kada bude neophodno, u skladu sa planom”, poručio je Lukašenko.
11.37 – Austrija pozvala Rusiju da prekine napade na Kijev i druge gradove Ukrajine
Ministarstvo inostranih poslova Austrije pozvalo je Rusiju da prekine napade na Kijev i druge gradove Ukrajine.
„Ovi napadi moraju biti pod hitno prekinuti. Drago mi je što je personal naše ambasade u Ukrajini zdrav hrabar”, napisao je ministar inostranih poslova Austrije Aleksandar Šalenberg na Tviteru i dodao da će Austrija nastaviti da podržava Ukrajinu.
11.24 – Putin i Lukašenko dogovorili raspoređivanje zajedničke vojne jedinice
Ruski predsjednik Vladimir Putin i bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko dogovorili su raspoređivanje zajedničke regionalne vojne jedinice, prenijela je agencija Belta.
„Zbog zaoštravanja situacije na zapadnim granicama Savezne države dogovorili smo se o raspoređivanju regionalne vojne jedinice Ruske Federacije i Republike Bjelorusije. To je u skladu sa našim dokumentima. Ako nivo prijetnje dostigne sadašnji nivo, aktiviraćemo jedinicu Savezne države. Moram da vas informišem da je formiranje ove jedinice počelo pre dva dana”, prenijela je Lukašenkovu izjavu agencija „Belta”.
11.15 – Moldavija tvrdi da su nad njenom teritorijom proletile tri ruske rakete
Ambasador Rusije u Moldaviji Oleg Vasnecov pozvan je u Ministarstvo inostranih poslova Moldavije zato što Kišinjev tvrdi da su iznad teritorije republike proletile rakete ispaljene s ruskih vojnih brodova u Crnom moru, saopštila je pres-služba tog ministarstva.
„Šef diplomatije Moldavije Niku Popesku je naložio da se ambasador Ruske Federacije u Kišinjevu Oleg Vasnecov pod hitno pozove kako bi ruska strana objasnila lansiranje tri krstareće rakete s ruskih vojnih brodova u Crnom moru, koje su preletile preko teritorije naše zemlje u oblasti sela Kolbasna i grada Soroki”, navedeno je na Telegram kanalu Ministarstva.
11.05 – Lider Krima: Izmjenjen pristup specijalnoj vojnoj operaciji
Pristup specijalnoj vojnoj operaciji je izmjenjen, izjavio je lider Krima Sergej Aksjonov.
„Od ovog jutra dobre vijesti: pristup sprovođenju specijalne vojne operacije je izmjenjen… Nadam se da sada tempo operacije neće biti usporavan”, napisao je Aksjonov na svom Telegram kanalu.
10.47 – Regionalne vlasti: Raketirani i Harkov i Odeska oblast
Šef regionalne vojne uprave Harkova Oleg Sinegubov saopštio je da su ruske snage garantirale Harkov.
Naveo je da se u gradu čuju eksplozije i pozvao građane da ostanu u skoništima, prenosi Ukrinfom.
Ruske snage napale su Odesku oblast raketama i dronovima kamikazama, oborene su tri rakete i pet dronova, izjavio je šef regionalne vojne administracije Maksim Marčenko.
10.31 – Ratni brodovi ruske mornarice u Crnom moru lansiraju veliki broj raketa na vojne ciljeve u Ukrajini
Kako prenose mediji, reč je o krstarećim raketama “Kalibr”.
10.20 – U toku je novi talas udara po glavnim vojnim ciljevima i kritično važnom infrastrukturom koja se nalazi pod kontrolom režima u Kijevu.
U vazdušnoj operaciji pored taktičke učestvuje operativna, kao i strategijska avijacija (teški bombarderi).
Kako prenose ukrajinski mediji iznad Nikolajevske oblasti primećeno je jato ruskih aviona koji se kreću prema unutrašnjosti države.
10.12 – Ministarstvo Odbrane Ukrajine: Osvetićemo se za ruske raketne napade
Ukrajinsko ministarstvo odbrane saopštilo je da će se osvetiti za današnje ruske raketne napade koji su pogodili brojne gradove širom Ukrajine.
“Ima žrtava među ljudima, ima razaranja. Neprijatelj će biti kažnjen za bol i smrt koju seje po našoj zemlji. Osvetićemo se”, navelo je ministarstvo odbrane na Fejsbuk stranici.
Ukrajinski zvaničnici saopštili su da je zasad identifikovan određen broj žrtava i ranjenih u Kijevu.
10.07 – Pojedine četvrti Lavova i Ternopolja ostale su bez struje poslije raketnih napada, saopštio je Anton Geraščenko.
10.02 – Gradonačelnik Lavova: Dijelovi grada bez vode i struje
Andrij Sadovij, gradonačelnik Lavova, izvestio je da su dijelovi grada nakon ruskog udara ranije danas ostali bez struje i tople vode.
On je na Telegramu naveo da su “na nekoliko crpnih stanica pokrenuti rezervni agregati da bi obnovili vodosnabdjevanje”.
Dodao je da će nadležni organi biti spremni da usmjere saobracćaj na ključnim raskrsnicama po završetku vazdušnog alarma.
10.00 – Potvrđena smrt pet osoba u napadu na Kijev
Nacionalna policija Ukrajine saopštila je da je u jutrošnjem ruskom granatiranju Kijeva pet osoba poginulo, a 12 povređenih.
Navodi se da je najviše projektila pogodilo centar ukrajinske prestonice i da su spasioci i ljekarske ekipe na terenu, prenosi Interfaks Ukrajina.
Prethodno je savjetnik ministra unutrašnjih poslova Ukrajine, Rostislav Smirnov, saopštio da je u napadima poginulo osam, a da su povrijeđene 24 osobe.
9.40 U napadu na Kijev osam poginulih, obustavljen rad metroa
U ruskom napadu jutros na Ševčenkovski okrug u Kijev, poginulo je osam osoba, a povrijeđene su 24, izjavio je savjetnik ministra unutrašnjih poslova Ukrajine Rostislav Smirnov.
Naveo je da je na šest automobila izbio požar, a da ih je više od 15 oštećeno, prenosi Interfaks Ukrajina.
Rad metroa u Kijevu je obustavljen na svim linijama, a podzemne stanice rade kao skloništa.
9.00 – Rojters: Eksplozija u ruskom regionu Belgorod
Glasne eksplozije čule su se jutros u ruskom regionu Belgorod, u blizini ukrajinske granice, javlja novinar Rojtersa pozivajući se na jednog očevica.
Očevidac je naveo da je čuo jaku eksploziju i da su se prozori tresli.
Britanska novinska agencija dodaje da uzrok eksplozije zasad nije poznat.
9.00 – Ukrajinski mediji: Eksplozije u Dnjepru, Lavovu, Slavjansku i Zaporožju
Eksplozije se jutros čuju u Dnjepru i Lavovu, prenosi Interfaks Ukrajina pozivajući se na objave na Telegramu.
U Dnjepru je najprije odjeknula jedna eksplozija, a zatim još najmanje tri u određenom intervalu, izvještavaju lokalni Telegram kanali.
Iznad grada je vidljiv stub gustog dima.
Ukrajinski mediji prenijeli su da su ruski raketni udari izvršeni i na Slavjansk, Žitomirsku, Heljmenicku i Poltavsku oblast, a na meti dronova kamikaza su i Odesa, Nikolajev i Zaporožje, Ternopolj, Lvov, Vinica.
Prethodno je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko saopštio da je u centru Kijeva odjeknulo nekoliko eksplozija.
8.30 – Indija: Nećemo se unaprijed izjašnjavati o nacrtu rezolucije UN o osudi referenduma
Indija ne želi da se sada izjasni kako će glasati na Generalnoj skupštini Ujednjenih nacija o nacrtu rezolucije kojom se osuđuje rusko pripajanje dijelova Ukrajine, izjavio je ministar spoljnih poslova Indije Subrahmanjam Džaišankar.
“Iz predostrožnosti, ali i zbog naše politike, mi ne govorimo unaprijed, ne predviđamo kako ćemo glasati”, rekao je Džaišankar tokom zajedničke konferencije za novinare sa australijskom ministarkom spoljnih poslova Peni Vong u Kanberi.
Generalna skupština UN će glasati u utorak ili srijedu o nacrtu rezolucije, rekle su neimenovane diplomate.
Rusija je ranije stavila veto u Savjetu bezbjednosti UN na rezoluciju koju su predložile SAD i Albanije krajem prošlog mjeseca, u kojoj se osuđuje pripajanje, dok su Kina, Gabon, Indija i Brazil bili uzdržani.
8.25 – Lokalne vlasti: U granatiranju Slavjanska poginule četiri osobe
U noćašnjem granatiranju Slavjanska koje su izvele ruske snage, četiri osobe su poginule, a dvije ranjene, saopštio je načelnik gradske vojno-civilne uprave Vadim Ljah.
Naveo je da je među povrijeđenima i jedno dijete.
Prema navodima Ljaha, granatiran je centralni dio Slavjanska sa privatnim kućama.
8.15 – Kličko: Nove eksplozije u Kijevu
Nekoliko eksplozija odjeknulo je jutros u centralnom djelu Kijeva, saopštio je gradonačelnik Vitalij Kličko.
On je na Telegramu napisao da se čulo nekoliko eksplozija u Ševčenskovskom okrugu, prenosi Interfaks Ukrajina.
Rojters, pozivajući se na svjedoka, prenosi da se oblak crnog dima diže iznad zgrada.
8.10 – Lokalne vlasti: Novo raketiranje Zaporožja, jedna osoba poginula
U noćašnjem ruskom raketnom napadu na Zaporožje jedna osoba je poginula, a pet povređeno, izjavio je predsjednik Gradskog vijeća Zaporožja Anatolij Kurtev.
Naveo je da je među povređenima i jedno dijete, koje je zadobilo posjekotine od razbijenog stakla, prenosi Interfaks Ukrajina.
Prethodno je šef regionalne vojne administracije Oleksandar Staruh saopštio da je u noćašnjem raketnom napadu pogođena višespratnica.
8.00 – Medvedev: Odgovorićemo teroristima sa Krimskog mosta
Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev, izjavio je da Moskva mora da odgovori na teroristički napad na Krimski most tako što će likvidirati odgovorne teroriste.
Medvedev je u pisanim odgovorima, objavljenim na Telegram nalogu ruske novinarke Nadane Fridrihson, rekao da “Rusija može da odgovori samo na način da likvidira teroriste, kao što je to slučaj u cijelom svijetu”.
“To očekuju ruski građani”, rekao je Medvedev, prenio je Tas.
On je zločin, u kojem su poginule tri osobe, pripisao, kako je rekao, “propaloj ukrajinskoj državi”.
“To je bio teroristički čin i sabotaža koju je sproveo zločinački kijevski režim. Oko toga nikada nije bilo dileme. Svi izvještaji govore u prilog tome”, naglasio je Medvedev.
Cisterna je eksplodirala na Krimskom mostu u subotu ujutro, nakon čega je nafta iz kamiona iscurela i vatra je zahvatila obližnji voz.
Osim tri žrtve, došlo je i do oštećenja mosta, ali je željeznički i kopneni saobraćaj obnovljen u međuvremenu.
Na sastanku sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u nedjelju uveče, šef Istražnog komiteta Rusije Aleksandar Bastrjukin rekao je da ukrajinske specijalne snage stoje iza terorističkog napada, a za saučešnike su imali ruske državljane i strance.
Bastrjukin je dodao da je kriminalna istraga pokrenuta, a da su identifikovani osumnjičeni uz operativnu podršku Federalne službe bezbjednosti (FSB).
Putin je rekao da je napad izveo kijevski režim i da je cilj bio da se uništi vitalna ruska civilna infrastruktura.
8.00 – Danas sjednica Savjeta bezbjednosti Rusije
Predsjednik Rusije Vladimir Putin održaće danas sastanak sa članovima ruskog Savjeta bezbjednosti, rekao je za RIA Novosti portparol Kremlja Dmitrij Peskov, ali nije precizirao da li će se na dnevnom redu naći eksplozija na Krimskom mostu.
“O temama ćemo odlučiti nakon što se predsjednik bude izjasnio”, rekao je Peskov, odgovarajući na pitanje kada će biti sjednica Savjeta bezbjednosti i da li će tema biti vanredno stanje na Krimskom mostu.
Svijet
DAN KADA JE SUNCE PALO NA ZEMLJU! Hirošima obilježava 81 godinu od užasa, OPOMENA ČOVJEČANSTVU odjekuje jače nego ikad!
Hirošima danas obilježava 81. godinu od američkog bombardovanja, a iz ovog japanskog grada upućen je poziv na nepohodnost potpunog ukidanja nuklearnog oružja u svijetu, ali i upozorenje da rastuće međunarodne tenzije povećavaju rizik od nove nuklearne katastrofe.
Gradonačelnik Hirošime Kazumi Macui poručio je da prihvatanje sile kao sredstva za ostvarivanje političkih ciljeva može da dovede do novog ciklusa nasilja i tragedije, poput Hirošime ili Nagasakija.
Macui je pozvao političke lidere da prepoznaju razorne posljedice svake upotrebe nuklearnog oružja i da pokažu liderstvo s ciljem nuklearnog razoružanja kroz međunarodnu saradnju. U Japanu je održana komemoracija i minut ćutanja u 8.15 časova, tačno u vrijeme kada je 6. avgusta 1945. godine američki bombarder “Enola Gej” bacio atomsku bombu na Hirošimu.
Agencija TASS javila je da je Macui kritikovao Rusiju i njene akcije u Ukrajini tokom komemoracije, ali nije pomenuo SAD kao zemlju koja je bacila bombu na grad.
Japanski premijer Sanae Takaiči takođe nije pomenula SAD u svom obraćanju. Ona je obećala da će Japan nastaviti da čini sve što je moguće da stvori svijet bez nuklearnog oružja. – Ne smijemo prestati da se krećemo ovim putem – naglasila je ona i pozvala na nuklearno razoružanje. Ona je izrazila nadu da svijet nikada neće vidjeti treći grad koji je pretrpio atomsko bombardovanje.
Japanski zvaničnici uglavnom ne ističu u javnim govorima da su SAD izvršile napade na gradove Hirošimu i Nagasaki, navodi TASS.
Američke snage izvele su napade atomskim oružjem sa zvanično navedenim ciljem ubrzavanja predaje Japana. To ostaju jedini slučajevi upotrebe nuklearnog oružja u ratovanju u ljudskoj istoriji. Prema različitim procjenama, bomba bačena na Hirošimu 6. avgusta 1945. godine ubila je između 70.000 i 100.000 ljudi na sam dan eksplozije.
Do kraja 1945. godine, broj žrtava porastao je na 140.000, jer su ljudi umirali u bolnicama od zadobijenih povreda i izloženosti zračenju. Ukupan broj žrtava bombardovanja sada prelazi 350.000.
SAD i dalje ne priznaju moralnu odgovornost za atomska bombardovanja, pravdajući svoje postupke kao “vojnu nužnost”.
Svijet
“IZUZETNO SU TEŠKI LJUDI!” Džej Di Vens poslao jasnu poruku “Pregovori sa Iranom biće dugi i mučni!”
Potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da su Iranci izuzetno teški ljudi, kao i da će pregovori sa Teheranom potrajati. On je u intervjuu za Foks njuz rekao da će pregovori o sporazumu s Iranom biti složeni i da će zahtevati vreme.
“Irancisu izuzetno teški ljudi i imaju fragmentiran sistem. Postoje ljudi u njihovom sistemu koji žele da se rat završi, postoje i radikali koji žele nastavak rata”, rekao je Vens i dodao da je posao američke administracije da u takvim okolnostima dođe do najboljeg ishoda za američku javnost i predsednika SAD.
Kako je rekao do sporazuma verovatno neće doći brzo, ali će SAD da postignu svoje ciljeve.
“Mislim da će na kraju doći do toga da cene nafte, koje su danas bile 79 dolara, padnu i ostanu niske. Iran nikada neće imati nuklearno oružje, a SAD će biti u jačoj poziciji”, rekao je Vens.
Dodao je i da ne bi trebalo da se donose zaključci o ishodu pregovora dok oni još traju, ali da će SAD nastaviti da se oslanja na vojni pritisak, ekonomske mere i diplomatiju kako bi postigle svoje ciljeve.
“Mi smo nekako usred igre i i ljudi pokušavaju da predvide kako će se ona odvijati. Mogu da vam kažem da će to ići na način dobar po SAD”, rekao je on.
(Tanjug)
Svijet
IMA NOVU PAKLENU TAKTIKU Putin udario Kijev gdje najviše boli, svijetu prijeti novi haos
Napadi ukrajinskih dronova duboko na teritoriju Rusije izazvali su nestašice goriva, opteretili ekonomiju, unijeli nemir među obične građane i zadali ozbiljne glavobolje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Uz to, ukrajinske snage su praktično odsjekle okupirani Krim od ostatka Rusije i nastavljaju da napadaju brodove u Crnom i Azovskom moru. Međutim, i Rusija je u posljednje vrijeme ostvarila određene uspjehe.
Nova, znatno brutalnija kampanja napada na ukrajinske luke na Crnom moru ogolila je surovu istinu:
Ukrajina nema dovoljno PVO raketa
poremećen je izvoz žita
skresani su prihodi države
zaustavljene isporuke oružja ukrajinskoj vojsci
Poljoprivreda čini čak 60 odsto ukupnog robnog izvoza Ukrajine, pa ovi ruski napadi stižu u najgorem mogućem trenutku – baš kada se poljoprivrednici spremaju za žetvu. Ako ova blokada potraje, Rusija bi mogla da presiječe ključni izvor deviznih prihoda Ukrajine i ojača svoju pregovaračku poziciju u svijetu tako što će nanijeti udarac velikim uvoznicima žita u Africi i Aziji, piše Tajm. Kijev, s druge strane, pokušava da umanji razmjere štete. Nakon dvonedjeljnih žestokih udara ruskih dronova i raketa na Odesu i druge primorske gradove, ukrajinski ministar poljoprivrede Taras Visocki tvrdio je u julu da su luke i dalje otvorene i operativne. Međutim, oko 90 odsto brodovlasnika obustavilo je dolaske jer su – baš kao i u Ormuskom moreuzu blizu Irana – troškovi osiguranja skočili u nebesa zbog konstantne opasnosti od novih napada.
Ovo nije prvi put da je pomorski saobraćaj na Crnom moru prekinut od početka ruske invazije. Talasi ruskih napada na luke krajem 2025. i početkom 2026. godine nisu zadugo usporili rad. Ali ovi posljednji udari su i širi i žešći, u velikoj mjeri zato što su nedavni uspjesi Ukrajine, naročito unutar same Rusije, isprovocirali Putina da pokuša da povrati inicijativu na frontu. Za sada, i Ukrajina i Rusija ostaju posvećene agresivnim vojnim strategijama.
Putinova taktika i glavni cilj
Neposredni problem Ukrajine jeste to što se oslanja na ograničene zalihe američkih PVO sistema „patriot” – jedinu pouzdanu odbranu od ruskih raketa – kako bi zaštitila svoje gradove i vojne linije snabdijevanja. Premještanje „patriota” radi odbrane luka bilo bi i preskupo i izuzetno rizično. Svjesna toga, Rusija će nastaviti da gađa luke raketama i dronovima, ne ostavljajući osiguravajućim kućama razlog da smanje premije, a brodovlasnicima motiv da se vrate.
Pored toga što smanjuje prihode Kijeva i njegovu sposobnost da finansira rat, Moskva se nada da će skokom cijena hrane na globalnom nivou oslabiti i međunarodnu podršku Ukrajini. Ukrajina obezbjeđuje četvrtinu uvoza pšenice za Egipat i oko 18 procenata za Indoneziju. Takođe je najveći dobavljač kukuruza za Evropsku uniju, pokriva čak 92 odsto njenog uvoza suncokretovog ulja i ostaje ključni izvor stočne hrane i biljnih ulja.
Putin računa na to da će poskupljenje hrane – u trenutku kada američki rat sa Iranom već podiže cijene nafte i svega ostalog – primorati ukrajinske trgovinske partnere, prije svega u Evropi, da pritisnu Kijev da obustavi napade unutar Rusije. Međutim, malo je vjerovatno da će ta strategija upaliti, navodi se u analizi Tajma. Šta Ukrajina može da uradi
Podrška Evrope Ukrajini i dalje je čvrsta, a vlade koje trpe posljedice poskupljenja prije će okriviti Moskvu nego Kijev. Ipak, Putin očajnički želi pobjede na frontu, pa će gurati po svom čak i bez čiste i ubjedljive pobjede na pomolu. Isto tako, ne treba očekivati ni obnovu sporazuma postignutog pod okriljem Ujedinjenih nacija u julu 2022. godine, koji je ranije omogućio bezbjednu plovidbu do i iz ukrajinskih luka.
Baš kao što je kriza u Ormuskom moreuzu primorala susjedne zemlje da grozničavo traže nove puteve za izvoz nafte iz Persijskog zaliva, tako bi i Ukrajina mogla da preusmjeri izvoz žita preko Dunava, rumunskih luka i željeznice, kao što je to činila na početku rata. Ali, kao i tada, ta alternativna rješenja su skupa i logistički znatno komplikovanija.
Zbog svega ovoga, priroda ruskog rata protiv Ukrajine nastaviće da se mijenja dok obje strane traže način da prekinu pat-poziciju na frontu u svoju korist. A ekonomska šteta, koja se osjeća daleko izvan granica Ukrajine i Rusije, nastaviće da se gomila, piše Blic.
-
Društvo3 dana agoEpiskop Sergije brutalno poručio Vukanoviću “U DANE NAJVEĆE TUGE ŠIRIŠ OTROV i jeftine laži!”
-
Politika2 dana ago“POMJERI SE PREDSJEDNIČE DA DODIK STANE”! Tanja Vukomanović oštro reagovala nakon obilježavanja “Oluje”
-
Politika2 dana ago“AKO NEMATE ZA LJEKARA, ETO MENE U KOMBIJU!” Skandalozan politički marketing! Đajić zdravlje poniženih građana pretvorio u političku reklamu!
-
Društvo3 dana agoDANAS ZASTAVE NA POLA KOPLJA! Sjećanje na tugu koja nema kraj: “Oluja” je zbrisala vjekovna ognjišta, a tišina danas vrišti!
-
Politika3 dana agoDAN KADA JE SRPSKA ZANIJEMILA OD BOLA! Zvuk sirena probudio neprebolne rane, Banjaluka u suzama i molitvi za 220.000 protjeranih Krajišnika
-
Politika3 dana ago“EVO KOME GRADONAČELNIK ĆOSIĆ PJEVA NA UVCE!” Šokantne scene sa žurke u Istočnom Sarajevu (VIDEO)
-
Politika18 sati agoRASPAD SISTEMA U PRIJEDORSKOM SNSD-u! Skeneri spriječili “štimanje” glasova, UNUTRAŠNJE FRAKCIJE IZBILE NA POVRŠINU
-
Banjaluka3 dana agoZARAZA MEĐU NAJSTARIJIMA! Šuga se pojavila u Gerontološkom centru u Banjaluci! Porodice tvrde da problem traje dugo
