Svijet
ODJEKUJU EKSPLOZIJE ŠIROM UKRAJINE! Putin i Lukašenko prave zajedničke vojne jedinice
Dvjesta dvadeset osmi dan rata u Ukrajini. Ruski raketni napadi širom Ukrajine, na meti Kijev, Harkov, Odesa, Dnjepropetrovsk, Lavov, Ternopolj, Hmeljnicki, Konotop i Poltavska oblast. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski apelovao je na građane da ne napuštaju skloništa. Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je eksplozija na Krimskom mostu teroristički akt ukrajinske specijalne službe.
11.49 – Lukašenko naredio razmještanje ruske vojske u zemlji
Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko saopštio je da je naredio razmještanje ruske vojske u toj zemlji u okviru raspoređivanja zajedničke regionalne vojne jedinice.
On je vojnim zvaničnicima rekao da ne treba računati na ogroman broj ruskih vojnika, ali da to neće biti 1.000 ljudi, javila je novinska agencija BELTA.
“Budite spremni da dočekate te ljude u bliskoj budućnosti i razmjestite ih kada bude neophodno, u skladu sa planom”, poručio je Lukašenko.
11.37 – Austrija pozvala Rusiju da prekine napade na Kijev i druge gradove Ukrajine
Ministarstvo inostranih poslova Austrije pozvalo je Rusiju da prekine napade na Kijev i druge gradove Ukrajine.
„Ovi napadi moraju biti pod hitno prekinuti. Drago mi je što je personal naše ambasade u Ukrajini zdrav hrabar”, napisao je ministar inostranih poslova Austrije Aleksandar Šalenberg na Tviteru i dodao da će Austrija nastaviti da podržava Ukrajinu.
11.24 – Putin i Lukašenko dogovorili raspoređivanje zajedničke vojne jedinice
Ruski predsjednik Vladimir Putin i bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko dogovorili su raspoređivanje zajedničke regionalne vojne jedinice, prenijela je agencija Belta.
„Zbog zaoštravanja situacije na zapadnim granicama Savezne države dogovorili smo se o raspoređivanju regionalne vojne jedinice Ruske Federacije i Republike Bjelorusije. To je u skladu sa našim dokumentima. Ako nivo prijetnje dostigne sadašnji nivo, aktiviraćemo jedinicu Savezne države. Moram da vas informišem da je formiranje ove jedinice počelo pre dva dana”, prenijela je Lukašenkovu izjavu agencija „Belta”.
11.15 – Moldavija tvrdi da su nad njenom teritorijom proletile tri ruske rakete
Ambasador Rusije u Moldaviji Oleg Vasnecov pozvan je u Ministarstvo inostranih poslova Moldavije zato što Kišinjev tvrdi da su iznad teritorije republike proletile rakete ispaljene s ruskih vojnih brodova u Crnom moru, saopštila je pres-služba tog ministarstva.
„Šef diplomatije Moldavije Niku Popesku je naložio da se ambasador Ruske Federacije u Kišinjevu Oleg Vasnecov pod hitno pozove kako bi ruska strana objasnila lansiranje tri krstareće rakete s ruskih vojnih brodova u Crnom moru, koje su preletile preko teritorije naše zemlje u oblasti sela Kolbasna i grada Soroki”, navedeno je na Telegram kanalu Ministarstva.
11.05 – Lider Krima: Izmjenjen pristup specijalnoj vojnoj operaciji
Pristup specijalnoj vojnoj operaciji je izmjenjen, izjavio je lider Krima Sergej Aksjonov.
„Od ovog jutra dobre vijesti: pristup sprovođenju specijalne vojne operacije je izmjenjen… Nadam se da sada tempo operacije neće biti usporavan”, napisao je Aksjonov na svom Telegram kanalu.
10.47 – Regionalne vlasti: Raketirani i Harkov i Odeska oblast
Šef regionalne vojne uprave Harkova Oleg Sinegubov saopštio je da su ruske snage garantirale Harkov.
Naveo je da se u gradu čuju eksplozije i pozvao građane da ostanu u skoništima, prenosi Ukrinfom.
Ruske snage napale su Odesku oblast raketama i dronovima kamikazama, oborene su tri rakete i pet dronova, izjavio je šef regionalne vojne administracije Maksim Marčenko.
10.31 – Ratni brodovi ruske mornarice u Crnom moru lansiraju veliki broj raketa na vojne ciljeve u Ukrajini
Kako prenose mediji, reč je o krstarećim raketama “Kalibr”.
10.20 – U toku je novi talas udara po glavnim vojnim ciljevima i kritično važnom infrastrukturom koja se nalazi pod kontrolom režima u Kijevu.
U vazdušnoj operaciji pored taktičke učestvuje operativna, kao i strategijska avijacija (teški bombarderi).
Kako prenose ukrajinski mediji iznad Nikolajevske oblasti primećeno je jato ruskih aviona koji se kreću prema unutrašnjosti države.
10.12 – Ministarstvo Odbrane Ukrajine: Osvetićemo se za ruske raketne napade
Ukrajinsko ministarstvo odbrane saopštilo je da će se osvetiti za današnje ruske raketne napade koji su pogodili brojne gradove širom Ukrajine.
“Ima žrtava među ljudima, ima razaranja. Neprijatelj će biti kažnjen za bol i smrt koju seje po našoj zemlji. Osvetićemo se”, navelo je ministarstvo odbrane na Fejsbuk stranici.
Ukrajinski zvaničnici saopštili su da je zasad identifikovan određen broj žrtava i ranjenih u Kijevu.
10.07 – Pojedine četvrti Lavova i Ternopolja ostale su bez struje poslije raketnih napada, saopštio je Anton Geraščenko.
10.02 – Gradonačelnik Lavova: Dijelovi grada bez vode i struje
Andrij Sadovij, gradonačelnik Lavova, izvestio je da su dijelovi grada nakon ruskog udara ranije danas ostali bez struje i tople vode.
On je na Telegramu naveo da su “na nekoliko crpnih stanica pokrenuti rezervni agregati da bi obnovili vodosnabdjevanje”.
Dodao je da će nadležni organi biti spremni da usmjere saobracćaj na ključnim raskrsnicama po završetku vazdušnog alarma.
10.00 – Potvrđena smrt pet osoba u napadu na Kijev
Nacionalna policija Ukrajine saopštila je da je u jutrošnjem ruskom granatiranju Kijeva pet osoba poginulo, a 12 povređenih.
Navodi se da je najviše projektila pogodilo centar ukrajinske prestonice i da su spasioci i ljekarske ekipe na terenu, prenosi Interfaks Ukrajina.
Prethodno je savjetnik ministra unutrašnjih poslova Ukrajine, Rostislav Smirnov, saopštio da je u napadima poginulo osam, a da su povrijeđene 24 osobe.
9.40 U napadu na Kijev osam poginulih, obustavljen rad metroa
U ruskom napadu jutros na Ševčenkovski okrug u Kijev, poginulo je osam osoba, a povrijeđene su 24, izjavio je savjetnik ministra unutrašnjih poslova Ukrajine Rostislav Smirnov.
Naveo je da je na šest automobila izbio požar, a da ih je više od 15 oštećeno, prenosi Interfaks Ukrajina.
Rad metroa u Kijevu je obustavljen na svim linijama, a podzemne stanice rade kao skloništa.
9.00 – Rojters: Eksplozija u ruskom regionu Belgorod
Glasne eksplozije čule su se jutros u ruskom regionu Belgorod, u blizini ukrajinske granice, javlja novinar Rojtersa pozivajući se na jednog očevica.
Očevidac je naveo da je čuo jaku eksploziju i da su se prozori tresli.
Britanska novinska agencija dodaje da uzrok eksplozije zasad nije poznat.
9.00 – Ukrajinski mediji: Eksplozije u Dnjepru, Lavovu, Slavjansku i Zaporožju
Eksplozije se jutros čuju u Dnjepru i Lavovu, prenosi Interfaks Ukrajina pozivajući se na objave na Telegramu.
U Dnjepru je najprije odjeknula jedna eksplozija, a zatim još najmanje tri u određenom intervalu, izvještavaju lokalni Telegram kanali.
Iznad grada je vidljiv stub gustog dima.
Ukrajinski mediji prenijeli su da su ruski raketni udari izvršeni i na Slavjansk, Žitomirsku, Heljmenicku i Poltavsku oblast, a na meti dronova kamikaza su i Odesa, Nikolajev i Zaporožje, Ternopolj, Lvov, Vinica.
Prethodno je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko saopštio da je u centru Kijeva odjeknulo nekoliko eksplozija.
8.30 – Indija: Nećemo se unaprijed izjašnjavati o nacrtu rezolucije UN o osudi referenduma
Indija ne želi da se sada izjasni kako će glasati na Generalnoj skupštini Ujednjenih nacija o nacrtu rezolucije kojom se osuđuje rusko pripajanje dijelova Ukrajine, izjavio je ministar spoljnih poslova Indije Subrahmanjam Džaišankar.
“Iz predostrožnosti, ali i zbog naše politike, mi ne govorimo unaprijed, ne predviđamo kako ćemo glasati”, rekao je Džaišankar tokom zajedničke konferencije za novinare sa australijskom ministarkom spoljnih poslova Peni Vong u Kanberi.
Generalna skupština UN će glasati u utorak ili srijedu o nacrtu rezolucije, rekle su neimenovane diplomate.
Rusija je ranije stavila veto u Savjetu bezbjednosti UN na rezoluciju koju su predložile SAD i Albanije krajem prošlog mjeseca, u kojoj se osuđuje pripajanje, dok su Kina, Gabon, Indija i Brazil bili uzdržani.
8.25 – Lokalne vlasti: U granatiranju Slavjanska poginule četiri osobe
U noćašnjem granatiranju Slavjanska koje su izvele ruske snage, četiri osobe su poginule, a dvije ranjene, saopštio je načelnik gradske vojno-civilne uprave Vadim Ljah.
Naveo je da je među povrijeđenima i jedno dijete.
Prema navodima Ljaha, granatiran je centralni dio Slavjanska sa privatnim kućama.
8.15 – Kličko: Nove eksplozije u Kijevu
Nekoliko eksplozija odjeknulo je jutros u centralnom djelu Kijeva, saopštio je gradonačelnik Vitalij Kličko.
On je na Telegramu napisao da se čulo nekoliko eksplozija u Ševčenskovskom okrugu, prenosi Interfaks Ukrajina.
Rojters, pozivajući se na svjedoka, prenosi da se oblak crnog dima diže iznad zgrada.
8.10 – Lokalne vlasti: Novo raketiranje Zaporožja, jedna osoba poginula
U noćašnjem ruskom raketnom napadu na Zaporožje jedna osoba je poginula, a pet povređeno, izjavio je predsjednik Gradskog vijeća Zaporožja Anatolij Kurtev.
Naveo je da je među povređenima i jedno dijete, koje je zadobilo posjekotine od razbijenog stakla, prenosi Interfaks Ukrajina.
Prethodno je šef regionalne vojne administracije Oleksandar Staruh saopštio da je u noćašnjem raketnom napadu pogođena višespratnica.
8.00 – Medvedev: Odgovorićemo teroristima sa Krimskog mosta
Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev, izjavio je da Moskva mora da odgovori na teroristički napad na Krimski most tako što će likvidirati odgovorne teroriste.
Medvedev je u pisanim odgovorima, objavljenim na Telegram nalogu ruske novinarke Nadane Fridrihson, rekao da “Rusija može da odgovori samo na način da likvidira teroriste, kao što je to slučaj u cijelom svijetu”.
“To očekuju ruski građani”, rekao je Medvedev, prenio je Tas.
On je zločin, u kojem su poginule tri osobe, pripisao, kako je rekao, “propaloj ukrajinskoj državi”.
“To je bio teroristički čin i sabotaža koju je sproveo zločinački kijevski režim. Oko toga nikada nije bilo dileme. Svi izvještaji govore u prilog tome”, naglasio je Medvedev.
Cisterna je eksplodirala na Krimskom mostu u subotu ujutro, nakon čega je nafta iz kamiona iscurela i vatra je zahvatila obližnji voz.
Osim tri žrtve, došlo je i do oštećenja mosta, ali je željeznički i kopneni saobraćaj obnovljen u međuvremenu.
Na sastanku sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u nedjelju uveče, šef Istražnog komiteta Rusije Aleksandar Bastrjukin rekao je da ukrajinske specijalne snage stoje iza terorističkog napada, a za saučešnike su imali ruske državljane i strance.
Bastrjukin je dodao da je kriminalna istraga pokrenuta, a da su identifikovani osumnjičeni uz operativnu podršku Federalne službe bezbjednosti (FSB).
Putin je rekao da je napad izveo kijevski režim i da je cilj bio da se uništi vitalna ruska civilna infrastruktura.
8.00 – Danas sjednica Savjeta bezbjednosti Rusije
Predsjednik Rusije Vladimir Putin održaće danas sastanak sa članovima ruskog Savjeta bezbjednosti, rekao je za RIA Novosti portparol Kremlja Dmitrij Peskov, ali nije precizirao da li će se na dnevnom redu naći eksplozija na Krimskom mostu.
“O temama ćemo odlučiti nakon što se predsjednik bude izjasnio”, rekao je Peskov, odgovarajući na pitanje kada će biti sjednica Savjeta bezbjednosti i da li će tema biti vanredno stanje na Krimskom mostu.
Svijet
PAKT KOJI MJENJA SUDBINU BLISKOG ISTOKA: Formira se privatni fond od 300 milijardi dolara za investicije u Iran
Okvirni sporazum SAD i Irana predviđa osnivanje privatnog investicionog fonda vrijednog 300 milijardi dolara koji bi trebalo da podstakne ulaganja u iransku privredu, a više od polovine sredstava već je obezbijeđeno, tvrdi izvor upoznat sa pregovorima.
Privatni fond vrijedan 300 milijardi dolara, namijenjen podsticanju investicija u Iran, predviđen je okvirnim sporazumom između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, a više od polovine tog iznosa već je obezbijeđeno, rekao je za Rojters izvor direktno upoznat sa dogovorom.
Prema njegovim rečima, fond je osmišljen kako bi obe strane imale snažan ekonomski motiv za postizanje konačnog sporazuma. Plan još nije zvanično objavljen, dok se Vašington i Teheran pripremaju za potpisivanje memoranduma u petak.
Fond nije odšteta niti pomoć vlada
Izvor navodi da će fond funkcionisati kao privatni investicioni mehanizam, a ne kao program obnove ili ratne odštete. U njemu neće biti državnog novca niti bespovratnih sredstava.
Finansijska sredstva već su obećale kompanije iz Sjedinjenih Američkih Država, zalivskih zemalja, Azije, Južne Amerike i Afrike, a ulaganja bi trebalo da budu usmjerena na energetiku, logistiku, proizvodnju i saobraćaj.
Iran prvobitno tražio 400 milijardi dolara
Visoki iranski izvor rekao je da je Teheran prvobitno tražio 400 milijardi dolara odštete za ratnu štetu od Sjedinjenih Američkih Država, ali da je Vašington odbio takav zahtjev.
Nakon toga pojavila se ideja o formiranju fonda pod nazivom “Fond za obnovu i razvoj”, koji bi omogućio finansiranje obnove kroz investicije i kreditne linije.
Obnova industrije i infrastrukture
Plan predviđa da regionalne države učestvuju kroz obezbjeđivanje zajmova, otvaranje kreditnih linija ili direktno finansiranje obnove objekata oštećenih tokom sukoba.
Među projektima koji bi mogli da budu finansirani nalaze se čeličana Mobarakeh, rafinerije, aerodromi i druga infrastruktura pogođena ratom.
Iran želi povratak stranih investicija
Iran, jedna od najvećih ekonomija Bliskog istoka, gotovo četiri decenije nije uspiio da privuče značajnije strane investicije zbog američkih i međunarodnih sankcija.
Zemlja raspolaže drugim najvećim dokazanim rezervama prirodnog gasa i četvrtim najvećim rezervama nafte u svijetu, uz populaciju od više od 92 miliona stanovnika i značajan potencijal u petrohemiji, rudarstvu, turizmu i poljoprivredi.
Konačni dogovor tek predstoji
Investicioni fond neće biti formiran niti će početi sa radom dok ne bude postignut konačan sporazum između Vašingtona i Teherana.
Memorandum koji bi trebalo da bude potpisan predstavlja okvir za pregovore tokom narednih 60 dana, tokom kojih će se paralelno razgovarati o nuklearnom programu, sankcijama i regionalnoj bezbednosti.
Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da bi Iran mogao da dobije pristup fondu od 300 milijardi dolara koji podržavaju zalivske države ukoliko ispuni obaveze iz budućeg sporazuma, uključujući gašenje nuklearnog programa, uklanjanje zaliha obogaćenog materijala i prihvatanje strogog režima inspekcija.
“Iran bi mogao da dobije pristup fondu za obnovu vrijednom 300 milijardi dolara ukoliko bude poštovao sporazum sa Vašingtonom“, rekao je Vens.
Svijet
TRAMP RUKU POD RUKU SA MAKRONOM: Spreman uvesti strože sankcije Rusiji i obećao vojnu pomoć Ukrajini
Donald Tramp potpisao zajedničku deklaraciju kojom se Ukrajini šalje oružje dugog dometa i uvode nove sankcije na rusku naftu.
Lideri skupine G7, predvođeni američkim predsjednikom Donaldom Trampom i francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, usvojili su na samitu u Evian-les-Bainsu zajedničku deklaraciju kojom obećavaju masovno povećanje vojne pomoći Ukrajini i žestok udar na rusku ekonomiju.
Ovaj samit donio je neočekivano i strateško približavanje stavova između Trampa i ostalih zapadnih lidera, što je francuski predsjednik Makron opisao kao “trenutak strateškog buđenja” za cijeli zapadni svijet.
Zanimljivo je da se u zvaničnoj deklaraciji Donald Tramp direktno pominje tri puta. Lideri G7 su naglasili da je upravo Trampovo nedavno postizanje istorijskog sporazuma sa Iranom i ponovno otvaranje ključnog Hormuškog moreuza stvorilo idealne geopolitičke uslove za novi ekonomski pritisak na Moskvu.
Zahvaljujući stabilizaciji odnosa sa Teheranom, Zapad sada može uvesti znatno strožije sankcije na ruski naftni i gasni sektor bez straha od kolapsa na globalnom tržištu energenata. U tom kontekstu, Tramp je signalizirao da je Vašington spreman ponovo aktivirati sankcije na rusku naftu, koje su privremeno bile suspendovane. Kao alternativa ruskoj energiji, u dokumentu se ozbiljno računa na velike kapacitete Kanade u narednim godinama.
Zeleno svjetlo za rakete dugog dometa
Kada je riječ o direktnoj vojnoj pomoći Kijevu, G7 je poslao najsnažniju poruku do sada:
- Odobrena je hitna isporuka naprednih sistema protivvazdušne odbrane i presretača.
- Ukrajini se obezbjeđuju vojni kapaciteti dugog dometa.
- Razmatra se proširenje licenci kako bi Ukrajina mogla drastično povećati sopstvenu proizvodnju naoružanja.
“Mi, lideri G7, stojimo ujedinjeni u našoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini u odbrani njene slobode, suvereniteta i teritorijalnog integriteta”, navodi se u zajedničkom tekstu deklaracije.
Svijet
TAJNOVITOST U AMERICI: Šta zaista sadrži sporazum s Iranom?
Američki pregovarači rade na brzom objavljivanju teksta sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, ali istovremeno umanjuju značaj njegovog sadržaja, tvrdeći da dokument ne odražava najvažnije elemente dogovora između dvije strane.
Prema navodima američkih zvaničnika koje prenosi CNN, memorandum o razumijevanju (MOU) namjerno je formulisan široko i neprecizno kako bi omogućio nastavak tehničkih pregovora koji bi trebalo da počnu nakon formalnog potpisivanja sporazuma u Švajcarskoj.
Jedan od zvaničnika opisao je dokument kao „politički dokument“, navodeći da „ljudi ne bi trebalo da pridaju preveliki značaj jeziku memoranduma“.
„Važnija od samog dokumenta su međusobna razumijevanja koja imamo“, rekao je zvaničnik, dodajući da je cilj bio stvaranje okvira za pregovore o sankcijama, nuklearnom programu i odmrzavanju iranske imovine.
Prema istim izvorima, Vašington vjeruje da je Teheran kroz nezvanične kanale pristao na ustupke koji nisu izričito navedeni u tekstu sporazuma, uključujući američko učešće u uništavanju zaliha visoko obogaćenog uranijuma uz koordinaciju sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA).
Šta piše u sporazumu?
Osoba upoznata sa sadržajem dokumenta rekla je za CNN da sporazum ne sadrži detaljne odredbe o iranskim zalihama obogaćenog uranijuma. Umjesto toga, navodi se da Iran „ponavlja da nikada neće proizvoditi nuklearno oružje“, što je formulacija slična obavezama koje je Teheran preuzeo i u nuklearnom sporazumu iz 2015. godine.
S druge strane, sporazum detaljnije opisuje potencijalne ekonomske koristi za Iran ukoliko ispuni preuzete obaveze. Među njima je mogućnost pristupa razvojnom fondu vrijednom 300 milijardi dolara, za koji američki zvaničnici tvrde da neće biti finansiran sredstvima SAD.
Tekst takođe predviđa da Iran po potpisivanju memoranduma može nastaviti izvoz nafte i petrohemijskih proizvoda, dok bi SAD izdavale izuzeća od sankcija koja bi omogućila finansijsku korist od te prodaje.
Kada je riječ o odmrzavanju iranske imovine, memorandum navodno predviđa da će sredstva postati „u potpunosti dostupna“ nakon napretka u narednim rundama pregovora, bez preciziranja rokova.
Zašto sporazum izaziva kritike?
Tajnovitost oko sadržaja memoranduma izazvala je kritike i među pojedinim saveznicima predsjednika Donalda Trumpa (Tramp).
Republikanski kongresmeni i drugi konzervativni političari traže objavljivanje kompletnog teksta, izražavajući zabrinutost da je administracija ponudila prevelike ustupke Iranu kako bi okončala sukob koji je izazvao rast cijena energenata i političke pritiske u SAD, ističe The Guardian.
Potpredsjednik JD Vance (Džej Di Vens) izjavio je da Vašington želi da objavi sporazum, ali da posrednici iz Katara i Pakistana traže da se proces objavljivanja odvija postepeno iz diplomatskih razloga.
Prema američkim zvaničnicima, Iran je zatražio da se sa objavljivanjem sačeka do petka, kada je planirano formalno potpisivanje sporazuma u Švajcarskoj.
Šta slijedi?
Prema ranijim saopštenjima američke administracije, memorandum predstavlja okvir za 60-dnevni period tehničkih pregovora tokom kojeg bi se razrađivali detalji o nuklearnom programu, sankcijama i budućem statusu plovidbe kroz Ormuski moreuz, prenosi ABC News.
Američki zvaničnici navode da će taj period poslužiti kao test spremnosti Irana da ispuni preuzete obaveze, uključujući ograničenja nuklearnog programa i saradnju sa međunarodnim inspektorima.
Predsjednik Trump izjavio je u Francuskoj, gdje učestvuje na samitu G7, da očekuje da će naredna faza pregovora biti lakša od dosadašnjih razgovora i da čeka „formalni trenutak“ za objavljivanje sporazuma.
-
Politika22 sata agoDODIKOVI KANDIDATI NEMAJU ŠANSE? Najnovije istraživanje agencije Ipsos pokazalo OGROMNU PREDNOST STANIVUKOVIĆA!
-
Politika2 dana agoVUKOMANOVIĆ: Povećenje koja Vlada daje penzionerima će vraćati njihovi praunuci
-
Politika2 dana ago„MOŽDA JE ZORI ZORA, ALI GRAĐANIMA MRAK”: Srpska se zadužuje još 800 miliona KM!
-
Politika2 dana agoPOSLANIK LISTE ZA PRAVDU I RED MILAN SAVANOVIĆ: “U pokretu više nema ni pravde, ni reda”
-
Banjaluka2 dana agoOD DANAS NOVE LINIJE I TERMINI: Na snazi ljetni red vožnje u javnom prevozu
-
Politika2 dana agoBOLESNA SUJETA ILI MEDICINSKI PROBLEM? Kako seoska zatucanost i naduveni ego Ljubiše Petrovića sahranjuju Bijeljinu!
-
Politika2 dana agoVLADA POJEFTINILA polaganje stručnog ispita PROPALICAMA
-
Politika2 dana agoPANIKA U REDOVIMA VLASTI! Otkriveno šta se krije iza žestokih udara na Draška Stanivukovića!
