Connect with us

Region

ODLAZEĆI AMBASADOR “Ne isključujem PROMJENU POLITIKE SAD prema Srbiji pod Trampom”

Odlazeći američki ambasador u Beogradu Kristofer Hil izjavio je večeras da ne isključuje promjenu politike SAD prema Srbiji po povratku izabranog predsjednika Donalda Trampa u Belu kuću i izrazio očekivanje da će odnosi dvije zemlje dodatno napredovati.

Pred odlazak iz Beograda, gdje je mandat započeo krajem marta 2022. godine, Hil je za RTS rekao da je „optimista u pogledu budućnosti odnosa SAD i Srbije“.

„Zaista je teško reći (da li će biti promjene politike). Mislim da dolazeća Trampova administracija, odnosno dio njenog osoblja, ima iskustva u radu sa Srbijom, tako da ne bih isključio promjenu“, kazao je Hil povodom promjene na čelu SAD 20. januara.
Hil je izrazio uvjerenje da će dvije zemlje nastaviti da unapređuju odnose i ukazao da je Srbija danas u poziciji da se dogovara sa SAD o mnogo više stvari nego ranije.

Američki diplomata, koji je bio ambasador i u Sjevernoj Makedoniji, Poljskoj i Južnoj Koreji, rekao je da je veoma razočaran stanjem na Kosovu i da je za izostanak napretka u briselskom dijalogu umnogome odgovorna Priština.

„Kosovo je trebalo da uradi određene stvari, poput zaštite raznih naroda, uključujući srpski. Moram da kažem, smatram da je veoma razočaravajuće dokle smo stigli na Kosovu. Veoma je jasno da je ovo nezadovoljavajuća situacija“, kazao je Hil.
On je izrazio nadu da će doći „do većeg truda“ u dijalogu, navodeći da se Evropska unija „veoma trudi“ i da je pred njom „popriličan izazov“.

„Mislim da su mnogi od nas veoma razočarani nedostatkom napretka u briselskom dijalogu. I mnogo razloga za taj neuspeh po mom mišljenju jeste na strani kosovske vlade. Na nama je da podržimo Evropu i vidimo može li se postići neki napredak. Ali ja nisam zadovoljan postignutim“, naveo je.

Dodao je da je optimista da će Zajednica srpskih opština, dogovorena Briselskim sporazumom u aprilu 2013. godine, „morati da bude uspostavljena“.

O strateškom dijalogu Srbije i SAD, čije uspostavljanje je bila jedna od tema prošlonedeljnog razgovora predsjednika Aleksandra Vučića i pomoćnika državnog sekretara SAD za upravljanje i resurse Ričarda Verme, Hil je rekao da je „prilično optimističan“ da će dati rezultate.
Linker
„Mislim da pitanje strateškog dijaloga zaista ima smisla i očekujem da će se to nastaviti. Sa Srbijom imamo mnogo da razgovaramo, ne samo o bilateralnim odnosima, nego i o evropskoj bezbednosti i ekonomiji. SAD su prilično važan faktor u srpskoj ekonomiji, posebno u oblasti tehnologije. Imamo sve više i više ljudi koji idu tamo-amo, imamo dodatne letove između dvije zemlje. Mislim da će ovaj dijalog prihvatiti sljedeća administracija“, kazao je.

Upitan kako ocjenjuje razvoj demokratije u Srbiji, Hil je rekao da je „veoma zadovoljan“ dugoročno gledano, na primjer dijalogom koji se vodi u skupštini.

„Mislim da je tu bilo nekog napretka, iako očigledno svi želimo da vidimo više. Ali mislim da je veoma važno da se, ako ste strani diplomata, ne postavite u poziciju da govorite ljudima šta da rade. Ovo su zaista teške odluke koje donose srpske stranke, stranke koje se međusobno ne slažu“, rekao je američki ambasador.

Povodom sankcija koje je ministarstvo finansija SAD 10. januara uvelo Naftnoj industriji Srbije, zbog većinskog ruskog vlasništva, Hil je ponovio da te mjere neće uticati na srpsku privredu.

„Sa velikim uvjerenjem kažem da to neće uticati na srpsku privredu, niti će uticati na dostupnost ili cijenu benzina u Srbiji. Znam tačno šta se ovdje dešavalo 1990-ih i to se nikada ne može ponoviti“, naveo je Hil.

On je ponovio i više puta iznijet stav o eksploataciji litijuma, rekavši da je odluka o tome na građanima Srbije.

„Moje lično viđenje je da je to prava prilika za Srbiju i za Srbe. Ali oni su ti koji to treba da odluče. Strane diplomate ne treba da im govore šta da rade, moraju sami to da riješe“, dodao je Hil.

Related Topics:

Region

STRANI TURISTI RAZOČARANI HRVATSKOM! “Žele da im pošaljem novac i ostanem kod kuće”

Hrvatska je tradicionalno privlačila posjetioce iz Njemačke, Austrije, Češke i Italije, najprije zbog povoljnijih cijena.

Ipak, u posljednje tri godine cijene turističkih usluga u Hrvatskoj su porasle znantno više od onih u konkurentnim destinacijama poput Španije i Grčke, gdje su troškovi porasli za svega 15 do 20%, navodi Večernji.hr.

Imidž Hrvatske kao povoljne destinacije je stoga narušen, a kao glavni razlog povećanja cijena, kako Britanci navode, su visoke cijene operativnih troškova unutar ugostiteljstva. To je rezultiralo stagnacijom broja noćenja i, što više zabrinjava, smanjenjem potrošnje turista, piše britanski portal Express.

U vrhuncu prošlogodišnje ljetne sezone zabilježen je pad prihoda od stranih turista za 0,7% u odnosu na godinu prije, a putnici su svoje nezadovoljstvo porastom cijena izrazili i na Tripadvisoru.

“Sve je puno skuplje nego prije”, napisali su.

“Cijene su neuobičajeno visoke i vjerovatno su porasle dva do tri puta u dvije godine. Cijena solarija je 25 do 30 evra! Hrvatska je bila naš prvi izbor za ljetni odmor, ali sada je nažalost sve postalo preskupo. Ne znam hoćemo li se vratiti”, napisao je jedan turista dok je drugi dodao kako nije primijetio značajne razlike u troškovima u odnosu na prošlu godinu.

“Poređenje onoga što smo potrošili u Rovinju na hranu i piće 2023. i onoga što smo potrošili na Hvaru ove godine bilo je vrlo blizu, zanimljivo. Nije bilo velike varijacije u cijenama”, naveo je.

Neki od čitalaca britanskog Expressa su komentarisali kako je Hrvatska jedna od najskupljih država u Evropi koje su posjetili, prenosi Večernji.hr.

“Živim u Norveškoj i posjetila sam 10 zemalja širom Evrope u 2024. godini, uključujući Hrvatsku u oktobru. Hrvatska je bila daleko najskuplja. Potrošila sam isti iznos novca za jednu sedmicu tamo kao i za dvije u Italiji” napisala je jedna čitateljka dok je drugi čitalac kazao da voli Hrvatsku, ali da se posljednih godina ne osjeća dobrodošlo.

“Volim Hrvatsku, nije me briga kolika je cijena… Ali za svoj novac želim kvalitetno gostoprimstvo, želim osjetiti da sam dočekan raširenih ruku, a ne ono što Hrvatska postaje u posljednje vrijeme… Posljednjih nekoliko godina sve više imam osjećaj da samo žele da im pošaljem novac i ostanem kod kuće. To je pravi problem” napisao je.

Nastavi čitati

Region

DRAMA U SPUŽU! Osuđenik pobjegao iz zatvorske bolnice

Muškarac (19) osuđen za ubistvo starice u Podgorici, pobjegao je iz Specijalne zatvorske bolnice u Dobroti i za njih je u toku intenzivna potraga!

Kako pišu portali u Crnoj Gori, osuđeni ubica nije zatečen u ustanovi u koju je prebačen iz zatvora u Spužu.

Policija je obavila uviđaj, saslušano je više osoba i aktivirana je potraga za bjeguncem, piše RTCG.

Nastavi čitati

Region

Prijedlog predsjednika Srbije! “Policiji DAJTE VIŠE OVLAŠĆENJA za bolju zaštitu”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas na svečanoj akademiji povodom Dana MUP-a i policije Srbije da će Vladi i Skupštini predložiti da rade na davanju čvršćih ovlašćenja policiji.

Vučić je rekao da će se boriti za poštovanje policajaca, navodeći da osjeća sramotu kada gleda kako danas mnogi pokušavaju da unize ovu časnu profesiju i policajce.

On je rekao da je danas u Srbiji manje femicida, silovanja i opšteg kriminaliteta, ali da je ono što pravi problem građanima Srbije neravnomjerno raspoređena pravda.

– Najviša vrednost jednog društva uz mir, red i društveno blagostanje jeste pravda. Bez pravde nema uspeha u bilo kojoj sferi društvenog života, a za to će nam biti potrebna jača i snažnija policija, bolje opremljena i čiji će pripadnici biti zadovoljni – rekao je Vučić.

Vučić smatra da je jedan od krivaca jer su oduzimana ovlašćenja MUP-u i davana tužilaštvu u skladu sa agendom EU, te da se nerijetko čini da nema ni prava ni pravde jer za ista djela neki bivaju strogo kažnjeni, a neki nikako.

– Zato je moj predlog Vladi da sa Skupštinom radi ne na daljem razvlašćivanju policije, već na davanju čvršćih ovlašćenja policiji i jasnih okvira za to kako bi pravo i pravda trebalo i moralo da budu ustanovljeni – naglasio je Vučić.

Dan Policije Srbije obiqežava se u znak sećanja na 1862. godinu, kada su srpski žandarmi na Duhove imali presudnu ulogu u sukobima kod beogradske Čukur-česme i tokom turskog bombardovanja Beograda narednih dana.

Obilježavanju u Palati “Srbija” u Beogradu prisustvuju i ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan i direktor Policije Srpske Siniša Kostrešević.

Nastavi čitati

Aktuelno