Da li se dešava “amerikanizacija” SNSD-a, odnosno vraćanja Milorada Dodika na ,,fabrička podešavanja”? Šta je Dodik obećao Americi i koliko će to, u političkom i ekonomskom smislu, koštati Republiku Srpsku? Kako na to gleda Rusija? Politički analitičar iz Beograda Zoran Ostojić smatra da je amerikanizacija SNSD-a o Dodika logična nakon čestih posjeta Željke Cvijanović i Ane Trišić Babić Vašingtonu.

“Evidentno je da Amerika preuzima energetski sektor u BiH tako da možemo govoriti o vraćanju Milorada Dodika na fabrička podešavanja iz 1998″, kaže Ostojić.

Profesor Enver Kazaz tvrdi da je došlo do ,,trampizacije’’ SNSD-a.

,,Ta trampizacija predstavlja krajnje ,,slugeranski’’ odnos Dodika I SNSD-a prema Trampovoj administraciji I samom Trampu’’, tvrdi Kazaz.

Politički analitičar Ivana Marić smatra da je Dodik zatvorio krug, ponovo se vratio na svoje stare stavove te očekuje da ponovo počne govoriti kako je u Srebrenici bio genocid, te kako su Karadžić i Mladić ratni zločinci.

Prva amerikanizacija Milorada Dodika krajem 90-ih dovela je SNSD na vlast i ta stranka s pravom se može nazvati najzaslužnjiom za jačanje BiH, za preuzimanje nadležnosti Republike Srpske. Dodik i SNSD tada, a neki kažu i do dan danas, bili su najodaniji partner SDA.

To potrvđuje i bivši potpredsjednik SDA Adil Osmanović koji podjeća da je Dodik tada okarakterisan kao ,,svježi dašak vjetra na Balkanu”, te da su on i SNSD snažno gurali sve reforme u BiH. Od ukidanja Vojske Republike Serpske i formiranja Oružanih snaga BiH do usposavljanja Suda i Tužilaštva BiH, SIPA, OSA…

Nakon što je Dodik, našim parama, izlobirao da se njemu i porodicu skinu sankcije, prestale su kritike na račun Amerike. Ćute i oni koji su ostali pod sankcijama. Da li će čutati i kada im veliki šef naredi da izglasaju novi prenos nadležnosti sa Republike Srpske na BiH?

Ali, gdje je u svemu tome, u toj novootkrivenoj američkoj romansi, sada Rusija.

Zoran Ostojić tvrdi da Moskva nije zadovoljna ponašanjem Dodika, a Ivana Marić ističe da je Dodik “zalupio vrata Mosve” čim su mu Amerikanci ponovo otvorili svoja vrata.

U prvoj amerikanizaciji Milorada Dodika ostali smo bez Brčkog i bez desetina nadležnosti koje su sa Republike Srpske prenesene na BiH.

Koliko ćemo i kako platiti drugu amerikanizaciju Dodika i SNSD-a?

(BN) Foto: Tanjug/Srna

Gradonačelnik Draško Stanivuković kazao je da se godinama i decenijama okupljamo na svečanoj akademiji, uz nadu da ćemo, ako Bog da, ovu tradiciju nastaviti i u vijekovima koji dolaze, obilježavajući Dan grada.

-I to nije neki trenutak u istoriji, to nije samo istorijski događaj kada je Banjaluka oslobođena. Rekao bih da mi danas obilježavamo ideju koja traje vijekovima, a to je naša želja za slobodom i niz pobjeda, koji je bio upravo nad liticom našeg nestanka – kazao je gradonačelnik.

Ističe da kada pogledamo sve šta smo na ovim prostorima prošli, kao i sva istorijska iskušenja koja smo morali proći, to je gotovo značilo naš nestanak, a Banjaluka i naš narod se izborio za slobodu.

-Tako da ne bih danas Banju Luku nazvao samo prestonim gradom, možda ne samo administrativnim, kulturnim, političkim, studentskim i svakim drugim gradom. Rekao bih da je ona naša tvrđava, bedem, da je Banjaluka naša krštenica, da je Banjaluka naša tapija i da je Banjaluka naša sigurna luka – naglasio je gradonačelnik.

Zato, kako je kazao – kada smo razmišljali kako da obilježimo Dan grada, uvijek je to nekako izazov koju poruku da pošaljemo, kako najbolje Banjaluku da opišemo.

-I onda je to stalo u toj sintagmi u koju duboko vjerujem kao gradonačelnik, a to je: Grad velikog srca. I rekao bih svim ljudima koje volim, a volim vas koji ste danas došli jer ste prijatelji Banjaluke, jer ste građani Banje Luke, jer zajedno sa mnom i svim Banjalučanima koji ovdje nisu prisutni – gradite Banjaluku. Svima vama i nama ljudima velikog srca bih poželio da cijeli život budemo ljudi velikog srca. Zamislite ići kroz život skrušeni, ići kroz život onako uskogrudno. E sve suprotno od toga je veliko srce. Da li je moguće da čovjek velikog srca ne teži za slobodom? Da li je moguće da čovjek koji je velikog srca ne teži slobodarskim mislima? Nije moguće. A pošto je Banjaluka grad velikog srca, zato je imao svoj 22. april 1945. godine kada je rekao ne okupatorima, ne fašizmu, ne nacizmu, ne najvećem teroru, ali tada to reći bio je istorijski podvig. Ali je to Banjaluka rekla i Aranđelovdana 1918. godine, ali je rekla i 22. aprila 1916. godine kada su bili Banjalučki veleizdajnički procesi – kazao je gradonačelnik.

Upravo, prema njegovim riječima – Banjaluka je grad velikog srca, jer nikada nije pristao na bilo šta manje od najveće naše riječi, a to je sloboda.

-Grad velikog srca znači grad i čovjek koji prašta. Iako smo prošli sva ova iskušenja, grad Banja Luka je sve oprostio, ali ne zaboravlja istoriju. Šta znači da smo oprostili? Danas Banjaluku i Hrvati, i Bošnjaci, i Srbi, i druge nacionalne manjine i svi je svojataju i svako je smatra svojom. Zato je velikog srca, zato što sve otvoreno prihvata. Zašto znam da je Banja Luka velikog srca kao svi veliki ljudi? Poštuje drugačije. Ponosan sam na Kuću Predah koja treba da obezbijedi takvu inkluziju sve naše djece, da obezbijedi sva prava i djeci sa poteškoćama u razvoju, i našim penzionerima i svim nacionalnim različitostima i svakom čovjeku. A velikog srca ste ako u svoje srce primate i prihvatate svakog – naglasio je gradonačelnik.

Napominje da mi od krvi i mesa i te kako možemo od Banje Luke da učimo iz svih njenih vrlina.

-Slobode, širine, ponosa, prkosa i mjesta da nas sve na neki način prihvati i smatra svojim. Ako ste velikog srca, onda u tom srcu mora biti mjesta za sreću, a svi srećni gradovi i srećni ljudi idu u budućnost. Tu ide i Banja Luka. E, sada će neko reći moderan grad da li je to suprotno od tradicije? Ne. Banjaluka svoju tradiciju osavremenjuje, što znači da Banja Luka, koja ide u budućnost i koja njeguje svoju prošlost, nisu dvije Banjaluke u sukobu. To su dvije Banje Luke koje se prepliću, poštuju, podupiru i pomažu – poručio je gradonačelnik.

Dodaje da je to ona koja gradi hotel „Palas“ kao najveći znameniti objekat, ona koja će graditi Banjaluku na vodi, koja će uvesti prve tramvaje, električne autobuse, izgraditi kolektore i sve to uraditi.

-To je i ona koja ide u budućnost digitalna, evropska, suvremena i moderna, a u istom trenutku znamo duboke korijene svetosavlja, pravoslavlja i ljubavi prema svima. Ako ste velikog srca, to znači da nema sujete. Nema gordosti. Znači da prihvatate. Želim da kažem da Banja Luka prihvata danas tu gdje jeste. Znamo gdje smo i moram reći da smo pomalo nekada i nezadovoljni. I dao bih svima vama savjet dobro je u životu biti pomalo nezadovoljan, jer samo nezadovoljan čovjek hoće da se mijenja, a Banjaluka hoće da se mijenja, hoće da se transformiše i postaje u svakom aspektu bolja – rekao je prvi čovjek Banjaluke.

Napominje da su ljudi velikog srca – ljudi i sa puno prijatelja.

-Hvala našim prijateljima koji su došli sa svih strana i kontinenata. Ljudi velikog srca, kao i gradovi velikog srca su uvijek zahvalni. Zato hvala: našim borcima, penzionerima, odbornicima, Skupštini Grada, poslanicima, ministrima, počasnim građanima, svima otkad je Banja Luka nastala do danas, svakom čovjeku koji je dobio bilo kakvu nagradu, ali i svakom čovjeku koji možda nije nagrađen nekim znamenjima, ali je dio identiteta Banjaluke. Želim da vam se zahvalim, jer je to čin poštovanja što smo danas Banjaluku oblikovali na ovaj način na koji smo oblikovali. Razvijati grad je kao pisati knjigu gdje svaka generacija ispiše neko poglavlje. A znate šta bih ja volio, dobri ljudi, da ovo poglavlje koje mi pišemo bude najbolje. Da ovo poglavlje koje mi stvramo bude najčitanije i najprevođenije – kazao je gradonačelnik.

Naglasio je da se Banjaluka nalazi na dobroj etapi razvoja, zna kuda ide, ima kapacitet da postane prestižni regionalni centar, savremen, moderan evropski grad, ali i vitalna prestonica našeg naroda i Republike Srpske.

-Shodno tome, rekao bih da Banjaluku vodi generacija koja ne čeka budućnost, nego generacija koja gradi budućnost – zaključio je gradonačelnik.

– Ono šte se nedavno desilo u Poreskoj upravi u Zvorniku predstavlja dno dna i otvoreno je gaženje institucije i ljudi koji u njoj rade. Ono šte se nedavno desilo u Poreskoj upravi u Zvorniku predstavlja dno dna i otvoreno je gaženje institucije i ljudi koji u njoj rade.

Ovo tvrdi izvor BN, koji navodi da savjetnik gradonačelnika u toku svog radnog vremena dolazi u Poresku upravu da pošalje poruku i svjesno ponižava zaposlene.
Sve se to, kako tvrdi naš izvor, dešava nakon izrečenih kazni, koje su kontrolom pojedincima u tom gradu izrekli poreski inspektori.

Dalje dodaje da radnici trpe uznemiravanje, maltretiranje i konstantnu bahatost, dok nadležni ćute kao da se ništa ne dešava.

“To ćutanje nije neutralno — to je saučesništvo. Postavlja se jasno pitanje: gdje su odgovorni, gdje je reakcija i ko štiti ljude koji rade svoj posao? Ovakvo ponašanje šalje opasnu poruku: može vam se. Možete vrijeđati, omalovažavati i ismijavati sistem bez ikakvih posljedica. Ako je to standard, onda nemamo institucije — imamo kulisu”, navodi naš izvor i zaključuje:

“Ovo nije izolovan incident. Ovo je slika sistema koji je izgubio autoritet i dostojanstvo”.

“Jasno je da pojedinci očigledno smatraju da su iznad zakona. Međutim, postavlja se pitanje: zašto zakon nije problem kada se primjenjuje na male i nemoćne, a postaje problem kada dotakne “veće”? Očekujemo jasnu reakciju nadležnih i odgovornost za ovakvo ponašanje a vas kao medije pozivamo da uzmete angažman i zaustavite ovaj sunovrat”, navodi naš izvor.

(BN)