Članovi Predsjedništva Denis Bećirović i Željko Кomšić odbili su da se uvrsti u dnevni red današnje sjednice inicijativa srpskog člana Željke Cvijanović da se predsjednik SAD Donald Trampa nominuje za Nobelovu nagradu za mir. Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović uputila je inicijativu Predsjedništvu BiH da predsjednika SAD Donalda Trampa nominuje za Nobelovu nagradu za mir.

U obrazloženju ove inicijative, Cvijanović je istakla da je tokom svog drugog mandata predsjednik Tramp svojim diplomatskim angažmanom i ličnim autoritetom ostvario rezultate koji su ostavili značajan trag u međunarodnim odnosima i značajno doprinijeli stabilizaciji brojnih svjetskih kriza.

“Jasno je da su diplomatski napori predsjednika Trampa dali vidljive i opipljive rezultate u različitim dijelovima svijeta, od Evrope, preko Afrike do Azije i Bliskog istoka. Naporima predsjednika Trampa je značajno unaprijeđena globalna bezbjednost i sigurnost”, navedeno je u inicijativi srpskog člana Predsjedništva, prenosi Srna.

(BN)

Centralna izborna komisija BiH intenzivno radi na pripremama za raspisivanje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, a plan je da izbori budu raspisani već ove sedmice.

Prema informacijama do kojih se došlo, ukoliko odluka ne bude donesena u tom roku, to će biti isključivo zbog ogromnog obima posla s kojim je CIK trenutno suočen I raspisivanje izbora može najdalje biti prolongirano za još jednu sedmicu.

Izmjena podzakonskih akata

Naime, prije samog raspisivanja izbora CIK mora uskladiti veliki broj podzakonskih akata.

Svi akti koji su vrijedili za opšte izbore, uključujući i izbor predsjednika Srpske, stavljeni su van snage uoči prošlogodišnjih lokalnih izbora. Na primjer, za te izbore izmijenjeno je čak 50 akata, a sada je neophodno njihovo prilagođavanje za provođenje prijevremenih izbora.

Prema informacijama do kojih se došlo, ukoliko odluka ne bude donesena u tom roku, to će biti isključivo zbog ogromnog obima posla s kojim je CIK trenutno suočen I raspisivanje izbora može najdalje biti prolongirano za još jednu sedmicu.

Izmjena podzakonskih akata

Naime, prije samog raspisivanja izbora CIK mora uskladiti veliki broj podzakonskih akata.

Svi akti koji su vrijedili za opšte izbore, uključujući i izbor predsjednika Srpske, stavljeni su van snage uoči prošlogodišnjih lokalnih izbora. Na primjer, za te izbore izmijenjeno je čak 50 akata, a sada je neophodno njihovo prilagođavanje za provođenje prijevremenih izbora.

Bez spremnih akata i uputstava za provođenje izbornog procesa, CIK BiH ne može raspisati izbore.

Rokovi za budžet za izbore

Nakon što prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske budu raspisani, počeće teći rokovi i za osiguranje budžeta za te izbore, a prijedlogom budžeta iz Predsjedništva BiH predloženo je da za te svrhe bude izdvojeno pet miliona KM.

No, konačnu riječ o tome treba dati Parlamentarna skupština BiH.Iako je i to još jedan izazov, on ne može , kao ni cjelokupna organizacija i sprovedba prijevremenih izbora za predsjednika Srpske biti ostavljena isključivo kao obaveza CIK BiH , nego sve institucije iz domena svojih nadležnosti moraju dati svoj doprinos u tom procesu, prenosi Raport.

Umjesto ekonomskog čuda, isporučeni su novi rokovi. Milorad Dodik, kojem je CIK oduzeo mandat predsjednika, ponovo poteže priču o prosječnoj plati od 1.000 evra. Rok, po običaju, „iduće godine“.

Od 2018. godine, kada je i nastalo, ovo obećanje postalo je zgodan refren za svaku priliku. Ovaj put, povod je bilo imenovanje novog mandatara Vlade Republike Srpske, Save Minića, kome je Dodik „izdao“ niz zadataka i zaduženja. Među njima, naravno, povećanje prosječne plate.

–Želimo da podignemo prosječnu platu na 1.000 evra, sada je 800 – rekao je Dodik i tako nas podsjetio na dobro, staro, neispunjeno – obećanje.

Dodik je, naime, još 2018. godine, u više navrata govorio da će, „na osnovu iskustava drugih zemalja“, raditi na kreiranju ambijenta u kojem će prosječna plata u Republici Srpskoj prvo porasti na 500 evra, i to do 30. juna 2019. godine, a zatim na 1.000 evra u narednih godinu dana.

– Treba da nam bude cilj da što prije dostignemo prosječnu platu od 1.000 evra. Ako hoćemo da sačuvamo stanovništvo, moramo brzo djelovati i to mora da bude vidljivo – govorio je tada.

Izgleda da se i nije djelovalo tako brzo. Prvo obećanje, ispunjeno je s dvije godine zakašnjenja, a drugo će “iduće godine”.

Propast
Ekonomistkinja Svetlana Cenić kaže da je Dodikova obećanja „bezveze slušati“.

– Sva njegova obećanja se sastoje u slici javnih preduzeća, opšte propasti, finansijskog stanja Republike Srpske, ali i u činjenici da se donose zakoni koji se ne poštuju. Nema nijednog zakona koji su oni ispoštovali! Zasjedaju da bi odbranili njegov lik i djelo, ali ni to ne poštuju! Ne znam ko njega sluša uopšte!? On kad priča o ekonomiji, ja ne znam da li da se svečeno obučem i krstim! Eto, da ne bude da se krstim tek onako! Da stanem, kažem: Gospode Bože, da se pomolim, da se krstim ili da sjednem i da se smijem? Kako da komentarišem sve njegove priče o ekonomiji koju gledamo svakog dana – rekla je Cenićeva u svom stilu.

Ona ocjenjuje da cijeli ekonomski program Milorada Dodika stane u jednu riječ: propast.

-On je sve bogatiji, a Republika Srpska sve siromašnija. On obećava, imao funkciju ili ne, on priča o stvarima o kojima ni sam nema pojma! Biće ovo, biće ono, mi ništa od toga nismo vidjeli! 20 godina je na vlasti, 20 godina! Ako mu sastavim i prvi mandat, niko drugi i nije bio na vlasti sem njega i sad će on nešto da obećava! Prvo, njemu je oduzet mandat, nema pravo da daje mandat bilo kome kad je njemu oduzet. Odgovara im ova situacija: ima vlade, nema vlade, biće vlada, odgovara im da se šire ta šuplja priča i lažna obećanja koja nemaju nikakvu podlogu, da niko ni za šta ne odgovara i da ono malo, što je ostalo, nestane – zaključila je Cenićeva.

Promašaji
Predsjednica Narodnog fronta i profesorka banjalučkog Ekonomskog fakulteta Jelena Trivić, podsjeća da je prosječna neto plata od 1.000 KM bilo obećanje za 2019. godinu, ali da je prva isplaćena prosječna plata od 1.000 KM, ostvarena u julu 2021. godine – s dvije godine zakašnjenja.

Trivićeva naglašava da bi trebalo posmatrati kretanje nivoa cijena, pogotovo osnovnih životnih namirnica koje čine najveći dio potrošačkih dohodaka većine porodica.

– Trebalo bi uzeti u obzir i koji broj ljudi radi za platu ispod prosječne, a koji broj za platu iznad prosječne, što pokazuje tzv. medijalna plata, a koju naš Zavod za statistiku ne publikuje. Usput, da podsjetim Dodika da je rekao da će bruto domaći proizvod kao mjera ekonomskog bogatstva naroda, u 2024. godini iznositi 18 milijardi, a završili smo zvanično na 17,2 milijarde KM. Promašio je za “samo” 800 miliona ili 4,4 odsto manje. Kao što je i za prosječnu platu od 1.000 KM promašio za dvije godine. Štošta je on promašio, a izgleda da su mu opsesija “neki koji predaju neke predmete na fakultetu” – kaže Trivićeva.

Minimalna plata
Milorad Dodik se danas nije zadržao prosječnoj plati – pred Minića je stavio još jedan zadatak.

– Za zaposlene sa srednjom stručnom spremom, minimalna plata će biti povećana na 1.100 KM, dok će za one sa visokom stručnom spremom, iznositi 1.400 KM – najavio je Dodik, na šta su ubrzo reagovali poslodavci.

Njihova računica pokazuje da je to povećanje od 22 odsto.

– Smatramo da je ovo povećanje koje izlazi iz ekonomskih parametara i da je potpuno nerealno. Veoma brzo ćemo imati sastanak sa svim poslodavcima gdje ćemo iznijeti svoj stav – rekao je za Capital predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić.