Veliki broj karijernih diplomata podnosi danas ostavke u Stejt departmentu nakon što su dobili uputstva da to urade od pomoćnika izabranog predsjednika SAD Donalda Trampa, izjavila su za “Vašington post” tri neimenovana američka zvaničnika.

Prisilni odlasci, koji imaju za cilj da se uspostavi odlučujući prekid sa administracijom dosadašnjeg predsjednika Džozefa Bajdena, dovešće do toga da diplomatsku službu napuste odlikovani veterani kao što su Džon Bas, podsekretar za upravljanje i vršilac dužnosti podsekretara za politička pitanja i Džef Pajat, pomoćnik državnog sekretara za energetske resurse.

Zvaničnici navode i to da Trampov zahtjev za ostavke diplomata ukazuje na želju da se brzo promijeni sastav Stejt departmenta.

Novi američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da prioritet Stejt departmenta treba da bude Trampova agenda “Amerika na prvom mjestu”.

Trampov kandidat za savjetnika za državnu bezbjednost Majk Volc istakao je da su granična pitanja najhitnija i da su američki birači dali Trampu jasan mandat u vezi sa tim da se “zatvore granice SAD, deportuju najgori od najgorih i pokrene borba protiv kartela”.

Tramp je obećao krajem decembra da će odmah po preuzimanju funkcije započeti “najveću operaciju deportacije u američkoj istoriji”, podsjeća “RT Balkan”, prenosi Srna.

Donald Tramp će danas položiti zakletvu kao 47. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.

Američki Ustav propisuje da mandat svakog novog predsjednika počne 20. januara tačno u podne, po lokalnom vremenu u Vašingtonu (18 sati po srednjeevropskom vremenu).

Inauguracija se obično održava na zapadnoj strani zgrade Kongresa pod otvorenim nebom, međutim, u glavnom gradu SAD  temperature se trenutno spuštaju i do 12 stepeni ispod nule, zbog čega će inauguracija Donalda Trampa biti održana u zgradi Kapitola.Inauguracija privlači veliki broj ljudi na Nacionalnu aveniju, veliku promenadu između Kapitola i Linkolnovog memorijala.

Za obezbjeđenje ceremonije angažovano je oko 25.000 ljudi.

Bijela kuća, Kapitol i dijelovi Pensilvanijske avenije već su ograđeni sigurnosnim ogradama visine 2,40 metara.

Tramp je izjavio da ne želi da ljudi budu povređeni ili da na bilo koji način trpe posljedice, pa je stoga naložio da se inauguracioni govor, molitve i ostali govori u ponedjeljak održe u Rotondi Kapitola.

Prema Trampovim riječima, sportska arena u centru Vašingtona biće otvorena za posjetioce kako bi uživo pratili inauguraciju putem prenosa.

Takođe, tradicionalna parada biće održana u toj areni, a Tramp je najavio da će i sam prisustvovati događaju nakon polaganja zakletve.

Tramp je podsjetio da je druga inauguracija republikanca Ronalda Regana 1985. godine, takođe, morala biti održana u Rotondi.

Ta inauguracija, prije tačno 40 godina, i dalje se vodi kao inauguracija u najhladnijem periodu od početka vođenja meteoroloških evidencija 1871. godine.

Prvi put od 1893. godine, kada je Grover Klivlend započeo svoj drugi mandat, predsjednik ulazi u Bijelu kuću radi drugog mandata koji ne slijedi neposredno nakon prvog mandata.

Sa svojih 78 godina i sedam mjeseci života, Tramp će postati najstariji inaugurisani predsjednik u američkoj istoriji.

Njegov prethodnik Džozef Bajden bio je pet mjeseci mlađi prilikom svoje inauguracije.

Prema programu, nakon polaganja zakletve, predsjednik potpisuje prve odluke i prisustvuje balovima koji će biti priređeni u njegovu čast i na kojima će se obratiti prisutnima.

U okviru događaja vezanih za inauguraciju, bend “Vilidž pipl” će nastupati na nekoliko manifestacija.

Pjesma “Y.M.C.A”, koja je prvobitno postala hit LGBT pokreta iz 1978. godine, više puta je puštana na Trampovim skupovima, gdje je republikanski lider uz nju plesao.

Trampov pristalica i kantri pjevač Li Grinvud izvešće svoju pjesmu “God Bless the USA”, koja je bila Trampova nezvanična predizborna himna i puštana na njegovim skupovima.

Poznata kantri pjevačica Keri Andervud pjevaće patriotsku pjesmu “America the Beautiful”.

Očekuje se i nastup rok-repera Kida Roka, koji je već nastupio na Republikanskoj konvenciji ovog ljeta u Milvokiju.

Za tradicionalno izvođenje nacionalne himne angažovan je tenor Kristofer Mačio.

Na inauguraciji se očekuje prisustvo brojnih svjetskih političara. Pored Džozefa Bajdena, prisustvovaće i svi bivši živi predsjednici – Barak Obama, Džordž V. Buš i Bil Klinton, dok od bivših prvih dama neće biti prisutna jedino Mišel Obama.

Kao počasne goste, Tramp je pozvao nekoliko tehnoloških milijardera, koji će zajedno sa ostalim poznatim ličnostima i budućim ministrima sjedeti na bini.

Među njima su Ilon Mask, Džef Bezos, Mark Zakerberg, kao i Šou Čju – šef, za sada kineskog, Tiktoka.

Dan inauguracije u Sjedinjenim Američkim Državama smatra se unutrašnjim političkim događajem, pri čemu su strane države obično predstavljene diplomatskim izaslanicima.

Šefovi stranih država i vlada tradicionalno nisu na listi gostiju 20. januara, međutim, Tramp je pozvao više njih, ali nije poznato da li će svi pozvani zaista i doći.

Kineski predsjednik Si Đinping je dobio poziv još u novembru, ali će Peking poslati potpredsjednika Han Dženga.

Dolazi i japanski ministar spoljnih poslova Takeši Ivaja, predsjednik Argentine Havijer Milej, predsjednik Salvadora Najib Bukele, kao i Edmundo Gonzales Urutija, koji nije uspio da preuzme vlast u Venecueli.

Lideri latinoameričke ljevice neće biti prisutni.

Posebno je upadljivo odsustvo predsjednice susjednog Meksika, Klaudije Šajnbaum, iako ona vodi stranku sa kojom je Tramp održavao dobre odnose.

Prema najavama, iz Evrope dolaze italijanska premijerka Đorđa Meloni, Britanac Najdžel Faraž, a navodno je pozvan i mađarski premijer Viktor Orban, ali on neće moći da prisustvuje, kako je iz njegovog kabineta rečeno mađarskim medijima.

Iz Francuske će na inauguraciju putovati desničarski političari Erik Zemur i Sara Knafo, a iz Njemačke nekoliko političara iz desničarske Alternative za Njemačku (AfD).

Lider Slobodarske partije Austrije Herbert Kikl je zauzet pregovorima o koaliciji, pa će umjesto njega na put krenuti poslanica Suzane First.

Prošle sedmice je objavljeno da predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen nije dobila pozivnicu za inauguraciju, prenosi Tanjug.

Desetine velikih njemačkih poslovnih udruženja planiraju zajednički veliki protest krajem januara kako bi iskazali nezadovoljstvo ekonomskom politikom savezne vlade, piše list “Bild”.

Pozivajući se na lidere nekoliko poslovnih udruženja, list navodi da su štrajk i protesti planirani u Berlinu i drugim njemačkim gradovima 29. januara.

Očekuje se da će učestvovati skoro 50 poslovnih grupa, koje predstavljaju oko 20 miliona radnika

Glavne organizacije koje se pridružuju akciji su Udruženje porodičnih preduzetnika, grupacija metalske industrije “Gesamtmetal”, NJemačko udruženje hotela i restorana, Udruženje za veleprodaju i spoljnu trgovinu i Udruženje malih i srednjih preduzeća.

Nekoliko preduzeća iz modne industrije je takođe najavilo svoje učešće.

Pojedini poslovni lideri oštro su kritikovali kabinet kancelara Olafa Šolca u razgovoru za “Bild”.

“Nisu svi shvatili koliko je dramatična situacija”, rekao je Stefan Volf, šef “Gesamtmetala”, dodajući da Vlada ne shvata ozbiljnost situacije.

On je dodao da je industrija praktično na koljenima zbog pogrešnih odluka vlade.

Zabrinutost je izrazio i predsjednik NJemačkog udruženja za spoljnu trgovinu, Dirk Jandura, koji je ukazao na dugotrajnu recesiju sa kojom se suočava država, prenosi Srna.

“Mi smo sada u trećoj godini krize, bez znakova poboljšanja. Prekomjerna regulacija se nastavlja nesmanjenim intenzitetom”, rekao je Jandura za “Bild”.

Predsjednik Udruženja porodičnih preduzetnika Mari-Kristin Osterman pozvala je na suštinsku promjenu u ekonomskoj politici vlade.

“Borimo se za ekonomski preokret”, rekla je Osterman.

Ona je istakla da predstojeći savezni izbori 2025. treba da se tretiraju kao “referendum” na kojem će stranke i politike pružiti preduzećima olakšanje koje im je očajnički potrebno.

Lista zahtijeva koje su postavila poslovna udruženja uključuje niže poreze, zaustavljanje povećanja doprinosa za socijalno osiguranje i manje propisa i zakona za koje preduzeća kažu da guše rast.

Njemačka se bori značajnim ekonomskim padom. U 2024. godini, BDP zemlje se smanjio za 0,2 odsto, nakon smanjenja od 0,3 odsto u 2023. godini.

Produženo usporavanje proizvodnje, u kombinaciji sa rastućim troškovima energije zbog prelaska sa ruskog gasa na skuplji tečni prirodni gas iz SAD, ozbiljno je uticalo na poslovanje, posebno u energetski intenzivnim industrijama.

Vanredni parlamentarni izbori zakazani su za 23. Februar.